{"id":314850,"date":"2021-02-26T07:11:10","date_gmt":"2021-02-26T06:11:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=314850"},"modified":"2021-02-26T07:11:10","modified_gmt":"2021-02-26T06:11:10","slug":"globalnom-jugu-trebaju-moc-i-resursi-ne-reprezentacijski-paravani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/26\/globalnom-jugu-trebaju-moc-i-resursi-ne-reprezentacijski-paravani\/","title":{"rendered":"Globalnom Jugu trebaju mo\u0107 i resursi, ne reprezentacijski paravani"},"content":{"rendered":"
\n
\n
\n
\n
\n
\n

Autor: Francisco Perez<\/strong><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n

Imenovanje Crne Afrikanke na \u010delo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previ\u0161e. Ngozi Okonjo-Iweala je kao biv\u0161a ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previ\u0161e prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afri\u010dkog radni\u0161tva i selja\u0161tva. Za periferne ekonomije neophodno je napu\u0161tanje dominantne, krajnje devastiraju\u0107e neoliberalne paradigme i zaokret prema osna\u017eivanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja \u2013 puka identitetska reprezentacija ne\u0107e biti dovoljna.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

\n

Prema svim o\u010dekivanjima, Ngozi Okonjo-Iweala, nekada\u0161nja ministrica financija i ministrica vanjskih poslova Nigerije, stupit \u0107e na \u010delo<\/a> Svjetske trgovinske organizacije (World Trade Organization, WTO). Okonjo-Iweala natjecala se mjesto predsjednice Svjetske banke (World Bank, WB) 2012. godine, kada je biv\u0161i predsjednik SAD-a Barack Obama za tu poziciju odabrao Amerikanca, Jim Yong Kima. Tijekom njezine kampanje za predsjednicu Svjetske banke \u2013 a sada i WTO-a \u2013 mnogi su komentatori_ce pozdravljali va\u017enost dolaska Crne Afrikanke na \u010delno mjesto jedne velike financijske institucije kao \u201eodlu\u010duju\u0107i trenutak za Afriku, koja je dugo bila pod \u010dizmom stranih sila i financijskih institucija<\/a>\u201c. Me\u0111utim, panafri\u010dka ljevica mora odbiti politiku reprezentacije koja je samoj sebi svrha. Ako je poanta da Crna Afrikanka poslu\u017ei kao paravan istim neoliberalnim politikama koje su ko\u010dile ekonomski razvoj u Africi, onda je takva reprezentacija kontraproduktivna.<\/p>\n

Zajedno s Me\u0111unarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom, WTO je dio \u201enesvetog trojstva<\/a>\u201c me\u0111unarodnih institucija koje upravlja globalnim trgovinskim i financijskim sistemom u korist glavnih multinacionalnih korporacija i njihovih dioni\u010dara, a na \u0161tetu ekosistema te radnika i radnica u cijelom svijetu. Svjetska trgovinska organizacija uspostavljena je 1995. godine, na vrhuncu poslijehladnoratnog neoliberalnog trijumfalizma. Zamijenila je labaviji Op\u0107i sporazum o tarifama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade, GATT), kao permanentna organizacija koja putem mehanizma rje\u0161avanja sporova izme\u0111u dr\u017eava (jedan takav nedavno su sabotirale Sjedinjene Dr\u017eave<\/a>) lak\u0161e mo\u017ee sankcionirati zemlje koje poku\u0161aju ograni\u010diti vanjsku trgovinu. GATT je omogu\u0107avao vladama globalnog Juga da u svrhe razvoja implementiraju skromne oblike za\u0161tita za industrije u razvoju i druga trgovinska ograni\u010denja. SAD i europske vlade tra\u017eile su na\u010din da oslabe ove odredbe i pro\u0161ire slobodnotr\u017ei\u0161ne principe na usluge<\/a> i intelektualno vlasni\u0161tvo<\/a>. WTO je 1999. godine poljuljan prosvjedima globalne koalicije radni\u010dkih organizacija i skupina za za\u0161titu okoli\u0161a koji su poremetili njegov godi\u0161nji sastanak u Seattleu<\/a>.Iako pozdravljena kao \u201erazvojna runda\u201c \u2013 navodno fokusirana na potrebe najsiroma\u0161nijih zemalja \u2013 najnovija serija globalnih trgovinskih pregovora je zapela<\/a> zato \u0161to su vlade s globalnog Juga, predvo\u0111ene Indijom i Kinom<\/a>, odbile dodatno otvoriti svoja tr\u017ei\u0161ta<\/a> sjevernoameri\u010dkom, zapadnoeuropskom i japanskom kapitalu. Tako\u0111er su inzistirale da vlade na globalnom Sjeveru otvore svoja tr\u017ei\u0161ta<\/em> agrikulturnim izvoznim proizvodima s Juga, tako \u0161to \u0107e smanjiti trgovinske barijere, osobito svoje ogromne poticaje doma\u0107em agrobiznisu.<\/p>\n

Idu\u0107oj \u010delnoj osobi WTO-a stoga treba postaviti sljede\u0107e pitanje: na \u010dijoj ste strani? Ho\u0107e li Okonjo-Iweala pru\u017eiti afri\u010dko lice agendi Sjevera da pro\u0161iri slobodno tr\u017ei\u0161te i oja\u010da mo\u0107 glavnih multinacionalki ili \u0107e se boriti za pravo vlada Juga da podrede me\u0111unarodnu trgovinu vlastitim doma\u0107im razvojnim prioritetima? Iako nigerijska vlada ima protekcionisti\u010dku reputaciju \u2013 zbog koje zagovornici projekta Afri\u010dkog kontinentalnog slobodnotr\u017ei\u0161nog podru\u010dja (African Continental Free Trade Area) strahuju za opstojnost istog<\/a> \u2013 Okonjo-Iweala je poznata kao ortodoksna ekonomistkinja \u010dija karijera u Svjetskoj banci traje ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a. Njezina kandidatura za predsjednicu Svjetske banke dobila je podr\u0161ku medija poput The Economista<\/em><\/a> i The Financial Timesa<\/em><\/a>, za koje je te\u0161ko tvrditi da su prijateljski nastrojeni prema afri\u010dkim radnicima i seljacima.Okonjo-Iweala tijekom svojega je mandata na sebe navukla srd\u017ebu nigerijske ljevice. Mnogi su se protivili njezinom prvom velikom \u010dinu<\/a> na mjestu financijske ministrice: sporazumu s Pari\u0161kim klubom<\/a> \u2013 grupacijom zapadnja\u010dkih i japanskih slu\u017ebenih vjerovnika \u2013 o restrukturiranju nigerijskog vanjskog duga 2003. godine. Dogovorila je smanjenje nigerijskog duga s otprilike 35 milijardi na 17,4 milijardi ameri\u010dkih dolara, \u0161to je podrazumijevalo i da se smjesta otplate 12,4 milijarde. Mnogi nigerijski progresivci zagovarali su da narod Nigerije ne bi trebao vratiti nijedan dolar zajmova jer ih je dogovorila korumpirana vojna diktatura, i jer su zajmodavci pritom znali da \u0107e na taj na\u010din dobivena sredstva biti pokradena. Ovaj odiozni dug<\/a> nije trebalo priznavati. Milijarde izgubljene u otplatama mogle su umjesto toga biti utro\u0161ene na infrastrukturu i pla\u0107e zaposlenih u obrazovanju i zdravstvu.<\/p>\n

U drugom mandatu kao ministrice financija, Okonjo-Iweala postala je javno lice duboko nepopularne odluke iz sije\u010dnja 2012. godine o ukidanju subvencija za gorivo, \u0161to je preko no\u0107i dovelo do udvostru\u010denja cijena javnog prometa, kao i naglog porasta \u017eivotnih tro\u0161kova. Milijuni Nigerijaca i Nigerijki do\u017eivljavali su subvenciju za gorivo kao jedinu beneficiju koju im donosi ogromno naftno bogatstvo njihove zemlje, i nisu vjerovalo obe\u0107anjima svojih politi\u010dkih \u010delnika da \u0107e realocirati ta sredstva u javnu potro\u0161nju na socijalne usluge. Ovaj je potez potaknuo nacionalni \u0161trajk i Occupy Nigeria<\/a> prosvjede, kojima su se pridru\u017eili i umjetnici kao \u0161to su Seun Kuti<\/a>, Wole Soyinka i Chinua Achebe.U desetlje\u0107ima nakon formalnog kraja kolonijalizma, mnogi Afrikanci i Afrikanke nau\u010dili su (na te\u017ei na\u010din) da osobe na \u010delnim pozicijama koje izgledaju i zvu\u010de isto kao i oni_e ne zna\u010de previ\u0161e ako provode politike koje \u0161tete ve\u0107ini njihovih sugra\u0111ana i sugra\u0111anki. Odabir Okonjo-Iweala \u2013 ili bilo kojeg drugog kandidata_kinje \u2013 na \u010delo WTO-a bitan je isklju\u010divo u mjeri u kojoj njihovo vodstvo otvara politi\u010dki prostor kako bi zemlje u razvoju mogle graditi industrijske politike<\/a>. Postoje nade da \u0107e predsjednica WTO-a s globalnog Juga biti prijem\u010divija za izazove koje globalni tr\u017ei\u0161ni sistem predstavlja pred periferne ekonomije, no dosada\u0161nji rad Okonjo-Iweala ne budi previ\u0161e nade u tom pogledu. Iako \u201ed\u017eentlmenski dogovor\u201c izme\u0111u SAD-a i europskih vlada (prema kojem \u0107e \u010delna osoba Me\u0111unarodnog monetarnog fonda uvijek biti iz Europe, a \u010delna osoba Svjetske banke iz Amerike) jest neopravdan, panafri\u010dka ljevica trebala bi zagovarati i raditi na pravednijoj ekonomiji, umjesto da se naprosto zadovolji s \u201evi\u0161e Crnih lica na \u010delnim pozicijama\u201c.<\/p>\n

Francisco Perez je izvr\u0161ni direktor organizacije Center for Popular Economics.<\/em><\/p>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/article>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Panafri\u010dka ljevica trebala bi iznimno oprezno pristupiti potencijalnoj promociji Ngozi Okonjo-Iweala na \u010delo Svjetske trgovinske organizacije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314098,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[646,721,720],"class_list":["post-314850","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu","tag-afrika","tag-ngozi-okonjo-iweala","tag-svjetska-banka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=314850"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314850\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":314851,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314850\/revisions\/314851"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=314850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=314850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=314850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}