Za razliku od kruga i spirale, kvadrat je prvi geometrijski oblik koji nas poziva da se negdje stacioniramo, da stvarima koje nas okru\u017euju damo formu, na\u010dinimo ih \u201cozbiljnijim\u201d, stabilnijim, nepromjenljivim. Iako mnogima od nas ta stabilnost djeluje prepoznatljivo, dosadno, i mo\u017eda \u010dak suvi\u0161e materijalno, \u010dinjenica je da je kvadrat oduvijek predstavljao mo\u0107an simbol integracije, udobnosti, smirenosti, pouzdanosti, za\u0161tite ali i jednakosti. Posmatran sam za sebe, kvadrat mo\u017eda ne posjeduje ekscentri\u010dnost, ali u kombinaciji sa drugim oblicima itekako mo\u017ee iznenaditi.<\/p>\n
Kvadrat je simbol zemlje, i vjerovatno je svima nama prva asocijacija na ovaj geometrijski oblik upravo gra\u0111evina, odnosno na\u0161e ku\u0107e, zgrade, dvori\u0161ta. Ovo svakako jeste jasan koncept materije, ali imajte na umu da se iza tih zatvorenih vrata ipak kriju mnogo bitnije stvari! Slo\u017ei\u0107ete se da, bez kvadrata, bez forme i bez stabilnosti, ne bi bilo ni topline porodi\u010dnog doma. Zato se \u010desto mo\u017ee \u010duti da je kvadrat zapravo bog manifestovan u stvaranju, odnosno projekcija unutra\u0161njosti i ogra\u0111enog prostora koja obezbje\u0111uje temelj za sve one \u201cnematerijalne\u201d stvari.<\/p>\n
Iako u kvadratu mnogi vide simbol ograni\u010denosti, ne smijemo izgubiti iz vida da je on istovremeno i znak sjedinjenja \u010detiri elemenata \u2013 zemlje, vode, vatre i vazduha. Tako\u0111e, njegove stranice su jasna asocijacija i na \u010detiri osnovne strane svijeta (sjever, jug, istok, zapad); \u010detiri godi\u0161nja doba (prolje\u0107e, ljeto, jesen, zima); kao i \u010detiri osnovne faze u \u017eivotu svakog \u010dovjeka (ro\u0111enje, najranije djetinjstvo, odrastanje i smrt). Kvadrat nas poziva da donosimo promi\u0161ljene odluke, da narodski re\u010deno \u201cradimo u fazama\u201d \u2013 da najprije dobro razmislimo, zatim sjednemo i napravimo plan, a na kraju sve svoje zamisli i planirane akcije i sprovedemo u djelo.<\/p>\n
U hinduisti\u010dkoj tradiciji kvadrat je arhetip reda u svemiru, odnosno savr\u0161ena mjera za \u010dovjeka. U budizmu je slika kvadrata (zemlje) unutar kruga (vje\u010dnosti) simbol neraskidive veze izme\u0111u \u010dovjeka i bo\u017eanskih sila. S druge strane, islamska tradicija kvadrat izjedna\u010dava sa oblikom srca, a svaka strana tog takozvanog \u010detvrtastog srca tako\u0111e ima svoje zna\u010denje: jedna je an\u0111eoska, druga \u0111avolska, tre\u0107a je ljudska, dok je \u010detvrta ona bo\u017eanska. U alhemiji je kvadrat tako\u0111e znak za sveukupnost, a dobro je poznata i vje\u010dita te\u017enja da se krug pretvori u kvadrat jednake povr\u0161ine. Traganje za kvadraturom kruga je poku\u0161aj mirenja suprotnosti, a \u010duveni Karl Jung kvadrat svrstava u red starih simbola arhetipa (pored mandale i krsta) i pripisuje mu simboliku savr\u0161ene harmonije.<\/p>\n
Red, stabilnost, materija, usmerenost, pragmati\u010dnost, uniformisanost, prizemnost \u2013 sve su ovo pojmovi koji su blisko povezani sa kvadratom. Na unutra\u0161njem planu, odgovaraju mu osobine poput iskrenosti, bliskosti, udobnosti. A ukoliko je upravo kvadrat geometrijski oblik koji naj\u010de\u0161\u0107e sanjate, ovo je jasan znak da vam fali malo vi\u0161e stabilnosti i da je do\u0161ao trenutak da svom \u017eivotu date odgovaraju\u0107u formu. U zavisnosti od detalja samog sna, mo\u017ee ukazivati i na potrebu za ne\u010dijom za\u0161titom. Na kraju, kvadrat vas mo\u017ee upozoriti i da ste se previ\u0161e izolovali od svoje okoline \u2013 on vas poziva da preispitate svoja osje\u0107anja i poku\u0161ate da poradite na odnosima sa drugim ljudima. (Izvor: simboli.rs)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako u kvadratu mnogi vide simbol ograni\u010denosti, ne smijemo izgubiti iz vida da je on istovremeno i znak sjedinjenja \u010detiri elemenata \u2013 zemlje, vode, vatre i vazduha.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":314627,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-314626","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314626","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=314626"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314626\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":314628,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314626\/revisions\/314628"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314627"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=314626"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=314626"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=314626"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}