{"id":314294,"date":"2021-02-18T11:48:27","date_gmt":"2021-02-18T10:48:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=314294"},"modified":"2021-02-18T11:48:27","modified_gmt":"2021-02-18T10:48:27","slug":"globalni-dug-dostigao-rekordan-iznos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/18\/globalni-dug-dostigao-rekordan-iznos\/","title":{"rendered":"Globalni dug dostigao rekordan iznos"},"content":{"rendered":"<p>Kovid pandemija podigla je pro\u0161le godine &#8220;planinu&#8221; globalnog duga za dodatnih 24 biliona dolara, na rekordnih 281 biliona dolara, \u010dime je njegov udio u svjetskom bruto doma\u0107em proizvodu (BDP) dostigao 355 odsto, pokazuje najnovije istra\u017eivanje Instituta za me\u0111unarodne finansije (IIF).<\/p>\n<p>Prema studiji IIF-a, dr\u017eavni paketi podr\u0161ke privredi i gra\u0111anima pogo\u0111enim pandemijom u\u010destvovali su u ukupnom pove\u0107anju globalnog duga sa jednom polovinom, svjetske kompanije su dodale jo\u0161 5,4 biliona dolara novih zadu\u017eenja, banke 3,9 biliona, a doma\u0107instva 2,6 biliona dolara, prenosi Tanjug vijest Rojters.<\/p>\n<p>To je rezultiralo rastom udjela svjetskog duga u globalnom BDP-u za 35 procentnih poena na preko 355 odsto.<\/p>\n<p>Ovaj skok znatno nadma\u0161uje rast zabilje\u017een tokom svjetske finansijske krize 2008. i 2009. godine, kada je u\u010de\u0161\u0107e duga u BDP-u pove\u0107ano za 10 procentnih poena, odnosno 15 procentnih poena, respektivno.<\/p>\n<p>Iz IIF-a isti\u010du da je malo znakova koji nagovje\u0161tavaju stabilizaciju duga u skorijem periodu.<\/p>\n<p>Kako se procjenjuje, i ove godine \u0107e se zadu\u017eivanje kretati znatno iznad nivoa prije kovida u mnogim zemljama i sektorima, podr\u017eano jo\u0161 uvijek niskim kamatnim stopama, mada bi ponovno otvaranje ekonomija trebalo da bude od pomo\u0107i BDP-u u ovoj jedna\u010dini.<\/p>\n<p>&#8220;O\u010dekujemo da \u0107e se globalni javni dug ove godine pove\u0107ati za dodatnih 10 biliona dolara&#8221;, navodi se u izve\u0161taju IIF-a, i dodaje da bi ukidanje mjera podr\u0161ke moglo da se poka\u017ee jo\u0161 ve\u0107im problemom nego \u0161to je bilo nakon finansijske krize.<\/p>\n<p>Nagli rast duga je pro\u0161le godine bio naro\u010dito izra\u017een u Evropi, pri \u010demu su udjeli duga nefinansijskog sektora u Francuskoj, \u0160paniji i Gr\u010dkoj u BDP-u porasli za oko 50 procentnih poena.<\/p>\n<p>Sna\u017eno pove\u0107anje odnosa duga i BDP-a uglavnom je bilo vo\u0111eno dr\u017eavnim paketima olak\u0161ica, posebno u Gr\u010dkoj, \u0160paniji, Britaniji i Kanadi. \u0160vajcarska je bila jedina tr\u017ei\u0161na ekonomija, od 61 zemlje obuhva\u0107ene analizom IIF-a, koja je zabilje\u017eila pad u\u010de\u0161\u0107a duga u BDP-u.<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de tr\u017ei\u0161ta u usponu, Kina je zabilje\u017eila najve\u0107i porast pokazatelja duga prema BDP-u, ne ra\u010dunaju\u0107i banke, a slijede Turska, Ju\u017ena Koreja i Ujedinjeni Arapski Emirati.<\/p>\n<p>&#8220;Prerano povla\u010denje vladinih mjera podr\u0161ke moglo bi da izazove nagli rast bankrota i novi talas problemati\u010dnih kredita\u201c, navodi IIF, ali istovremeno upozorava da kontinurano oslanjanje na dr\u017eavnu pomo\u0107 nosi sa sobom i \u201esistemske rizike\u201c, podsti\u010du\u0107i takozvane \u201ezombi\u201c firme &#8211; najslabija i najzadu\u017eenija preduze\u0107a &#8211; da preuzmu jo\u0161 ve\u0107i dug.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Iz IIF-a isti\u010du da je malo znakova koji nagovje\u0161tavaju stabilizaciju duga u skorijem periodu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282208,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-314294","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=314294"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314294\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":314295,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314294\/revisions\/314295"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282208"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=314294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=314294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=314294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}