{"id":314260,"date":"2021-02-17T22:18:10","date_gmt":"2021-02-17T21:18:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=314260"},"modified":"2021-02-17T22:18:41","modified_gmt":"2021-02-17T21:18:41","slug":"dezintegracija-bih-u-evropsku-uniju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/17\/dezintegracija-bih-u-evropsku-uniju\/","title":{"rendered":"(Dez)Integracija BiH u Evropsku uniju"},"content":{"rendered":"

Autor: <\/strong>Mahir Sijamija<\/strong><\/p>\n

Historija pokazuje da ljudi kroz vijekove te\u017ee ka progresu i promjenama, ka ideal \u2013 tipskom obliku vladanja, upravljanja i ravnopravnije raspodjele mo\u0107i. Me\u0111utim, u dana\u0161njem tehnolo\u0161ko \u2013 tehnokratskom svijetu, s velikim globalnim problemima, od klimatskih promjena, migracija pa sve do pojave pandemije COVID \u2013 19, politi\u010dka struktura dru\u0161tava diljem svijeta ne ostavlja puno prostora za utopijske i idealisti\u010dke projekte.<\/p>\n

Na ovim osnovama odavno ne nastaju progresivni pokreti koji te\u017ee za dubljim promjenama. Naprotiv, kontekst koji \u017eivimo zadnjih 20tak godina je iznjedrio veliki broj populisti\u010dkih ideja s oba politi\u010dka spektra. Istina, u ve\u0107ini demokratskih dr\u017eava, osnovna ljudska i demokratska prava su zagarantovana, ali sve lo\u0161iji \u017eivotni standard i gubitak socijalnih prava, uz probleme sveprisutnije korupcije i velikog utjecaja mo\u0107i politi\u010dkih elita, otvara veliki prostor za politi\u010dkom debatom koja te\u017ei ka promjenama \u2013 ali koje ne vode nu\u017eno na bolje.<\/p>\n

Dr\u017eave Zapadnog Balkana se gr\u010devito bore sa svim prethodno spomenutim problemima: gra\u0111ani tragaju za onim idejama koje \u0107e ih voditi u integraciju u \u0161iri prostor slobodnog svijeta. Me\u0111utim, trenutna politi\u010dka situacija u dr\u017eavi, regionu i u svijetu \u0161alje jasnu poruku gra\u0111anima da dr\u017eavu blagostanja za sada mogu samo sanjati.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, svjedo\u010dit \u0107emo balkanskoj realnosti u kojoj je mogu\u0107e da lideri politi\u010dkih grupacija jeftinim politi\u010dkim, populisti\u010dkim i nadasve primitivnim potezima, svoje partikularne i egosti\u010dne interese zadovoljavaju ne mare\u0107i za interese gra\u0111ana. U ovakvoj realnosti, ovom politi\u010dkom blatu, gubi se svaka nada za promjenama i napretkom. U ovakvoj realnosti, san pojedinca koji te\u017ei zemlji blagostanja, postaje ko\u0161mar u kome ga spori procesi i lo\u0161 politi\u010dki menad\u017ement tjera za boljim \u017eivotom u nekim Zapadnim demokratijama.<\/p>\n

Najodva\u017eeniji u ostvarenju tog sna ili najodlu\u010dniji da daleko pobjegnu od balkanskog ko\u0161mara su svakako mladi. Njihova \u017eelja je jasna, a glas nezadovoljstva itekako primjetan. Prema Studiji o mladima<\/a> u BiH, mladi \u201euglavnom \u00a0\u017eele napustiti Bosnu i Hercegovinu\u201c, \u010dak 50% njih navodi kako im je \u201eNjema\u010dka prvi izbor za emigraciju\u201c. Zbog lo\u0161e politi\u010dke i ekonomske situacije, mladi ne vjeruju u promjene u Bosni i Hercegovini. Ako pogledamo i druge dr\u017eave Zapadnog Balkana uo\u010dit \u0107emo identi\u010dne brojke. To je realnost koja paralizuje bilo kakve optimisti\u010dne prognoze.<\/p>\n

(Dez)Integracija BiH u Evropsku uniju <\/strong><\/h2>\n

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma<\/a>, BiH kre\u0107e da gradi svoje institucije, jasno izra\u017eavaju\u0107i opredjeljenost ka EU. Na putu \u010dlanstva, Bosna i Hercegovina je imala periode zamaha i solidne politi\u010dke konsolidacije, reformi i napretka, ali kako su se mijenjali odnosi unutra i van dr\u017eave, povratkom starih\/novih globalnih politi\u010dkih igra\u010da, tako je i BiH mijenjala svoje unutra\u0161nje intergrativne aspiracije ka EU. Ipak, aplikacija za \u010dlanstvo je predata 15. februara 2016. godine.<\/p>\n

Posljednjih godina, ja\u010danjem entitetskih i partikularnih interesa, ova ideja je u sjeni politi\u010dke stagnacije i sve dublje dezintegracije dr\u017eave. Odnosi BiH i Unije su godinama ve\u0107 vezani primarno za sticanje kandidatskog statusa. BiH je imala jasan zadatak: dostaviti odgovore na upitnik koji je pripremila Evropska komisija. Ali, za ispunjenje tog zadatka je trebalo\u00a0 da protekne vi\u0161e od dvije godine. Dok su sve dr\u017eave regiona, sem Kosova koji je u istom polo\u017eaju kao i BiH, dobile kandidatski status u relativno kratkom roku, BiH to nije uspjela, iako bi to moglo zna\u010diti otvaranje pregovora za punopravno \u010dlanstvo. Ishod: umjesto kandidatskog statusa, Bosna i Hercegovina je dobila novih 14 zadataka<\/a>, odnosno novu \u2013 staru \u201eMapu puta\u201c. Time je jo\u0161 jednom odgo\u0111en put BiH \u00a0ka integracijama u EU.<\/p>\n

Koji su klju\u010dni prioriteti za Bosnu i Hercegovinu u procesu integracija u EU <\/strong><\/h2>\n

Posljednji izvje\u0161taj<\/a> Evropske komisije koji se temelji na napretku zemlje po kriterijima za \u010dlanstvo pokazao je da u Bosni i Hercegovini nema realnog napretka.<\/p>\n

Kada govorimo o politi\u010dkim kriterijima, BiH je u nekim segmentima postigla ograni\u010den napredak, dok ve\u0107ini politi\u010dkih kriterija nije postignut pomak. Tako se u pomenutim izvje\u0161taju navodi: \u201cTokom ve\u0107eg dijela izvje\u0161tajnog perioda Parlamentarna skup\u0161tina Bosne i Hercegovine bila je blokirana iz politi\u010dkih razloga, \u0161to je rezultiralo neusvajanjem zakona, a Vije\u0107e ministara djelovalo je u tehni\u010dkom mandatu do imenovanja novog saziva koje je uslijedilo u decembru 2019. godine\u201c.<\/p>\n

Problem produbljuje Ustav Bosne i Hercegovine koji \u201eje i dalje u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (ECHR)\u201c, kako je potvr\u0111eno u presudi u predmetu Sejdi\u0107-Finci<\/a> i presudama koje su uslijedile Nadalje, u izvje\u0161taju se spominje da nije bilo napretka u \u201epobolj\u0161anju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima kao ni u pogledu osiguranja transparentnosti finansiranja politi\u010dkih stranaka\u201c. Nije tako\u0111er ostvaren napredak u \u201epogledu osiguranja podsticajnog okru\u017eenja za civilno dru\u0161tvo.\u201c Bosna i Hercegovina je u \u201eranoj fazi i na odre\u0111enom nivou pripremljenosti u prevenciji borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala\u201c.<\/p>\n

Kada govorimo o administrativnim kriterijma, \u201eBosna i Hercegovina je u ranoj fazi reforme javne uprave (PAR) i nije bilo napretka u pogledu osiguranja profesionalne i depolitizovane dr\u017eavne slu\u017ebe kao i koordiniranog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje.\u201c Isto se odnosi i na pripremljenost u oblasti pravosu\u0111a, i izvje\u0161taj EU zaklju\u010duje da \u201eovoj oblasti nije ostvaren napredak.\u201c Ometanje pravosudnih reformi od \u201estrane politi\u010dkih aktera i unutar samog pravosudnog sistema te lo\u0161e funkcionisanje pravosu\u0111a ugro\u017eavaju mogu\u0107nost gra\u0111ana da ostvare svoja prava, te ometaju borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.\u201c<\/p>\n

Najve\u0107i pomak BiH ostvaruje u ekonomskim kriterijma, gdje je postignut \u201eograni\u010den napredak.\u201c U izvje\u0161tajnom periodu, u \u201erazli\u010ditim poglavljima acquisa EU ostvaren je ograni\u010den napredak ili ga nije ni bilo. \u201cBosna i Hercegovina je generalno u ranoj fazi… pripremljenosti u pogledu spremnosti za preuzimanje obaveza koje proisti\u010du iz \u010dlanstva u EU i potrebno je da zna\u010dajno ubrza proces uskla\u0111ivanja s acquisem i sprovede odgovaraju\u0107e zakonodavstvo.\u201c<\/p>\n

Mo\u017ee li san posta java?<\/strong><\/h2>\n

BiH se kroz sve ove godine hronologije odnosa sa EU susre\u0107e s istim problemima. Lo\u0161e upravljanje, partikularni interesi politi\u010dkih stranaka, etno \u2013 nacionalisti\u010dka retorika, te manipuliranje s tragedijama iz pro\u0161losti – sve to vra\u0107a BiH korak unazad, doprinose\u0107i postepenoj dezintegraciji zemlje. Politi\u010dke elite u BiH ili politi\u010dke oligargije, kako ih naziva<\/a> profesor Asim Mujki\u0107<\/strong> sa Univerziteta u Sarajevu, nisu spreme \u201eniti za milimetar odstupiti od svojih ovlastica i povlastica i ni\u0161ta zna\u010dajno ne namjeravaju u\u010diniti da pobolj\u0161aju nepodno\u0161ljiv polo\u017eaj ve\u0107ine gra\u0111ana ove zemlje\u201c.<\/p>\n

Zahtjevi za reforme u oblasti pravosu\u0111a, vladavine zakona, te borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije su nam potrebni radi nas samih, a ne samo jer su uslov za dalje integracije u EU. Realno je o\u010dekivati napredak u oblastima kao \u0161to su ekonomija, borba protiv korupcije i ja\u010danje institucija BiH. Po predanjima Irfana Softi\u0107a, dipl. pravnika<\/strong> sa bogatim radnim iskustvom u privredi, \u201ekorupcija u Bosni i Herecgovini je obi\u010dajno pravo.\u201c Softi\u0107 smatra da: \u201ePostoje dobri i lo\u0161i obi\u010daji. Korupcija je lo\u0161i obi\u010daj protiv kojeg se te\u0161ko boriti.\u201c Indeks percepcije korupcije (Corruption Perception Index \u2013 CPI) Transparency International za 2020, Bosnu i Hercegovinu (BiH)<\/a> \u201esvrstava me\u0111u zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najvi\u0161e pogor\u0161ava.\u201c<\/p>\n

Konstatuju\u0107i pad BiH za \u201e11 mjesta, indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 dr\u017eava, sa ocjenom 35 (skala od 0 -100), \u0161to je ujedno i najlo\u0161ija ocjena od 2012., kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu sa ocjenom 42\u201c. Prema izvje\u0161taju BiH je \u201enajlo\u0161ije pozicionirana u regionu Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom,\u201c gdje je \u201epandemija virusa COVID 19 bez sumnje je obilje\u017eila proteklu godinu ali i u potpunosti ogolila najmra\u010dnije lice korupcije, \u010diju cijenu gra\u0111ani na\u017ealost pla\u0107aju vlastitim \u017eivotima.\u201c<\/p>\n

Bosanskohercegova\u010dke institucije su paralizovane korupcijom, prioritet su stavile \u201ena beskrupuloznu plja\u010dku javnih sredstava, na u\u0161trb osiguranja adekvatne zdravstvene za\u0161tite. \u010citav period pandemije bio je obilje\u017een netransparentim i nerazje\u0161njenim nabavkama medicinske opreme.\u201c Ovo je samo jedan od primjera koje izvje\u0161taj tretira, a BiH nema \u201eadekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, a zakonski okvir ve\u0107 godinama \u010deka na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, \u0161to nedvosmisleno nagla\u0161ava i Evropska komisija me\u0111u 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa\u201c<\/p>\n

Borba protiv korupcije treba da bude prioritet broj 1, te nema alternativu. Ako je Hrvatska bila spremna platiti politi\u010dku cijenu hap\u0161enjem i procesuiranjem polit\u010dkog vrha da bi dobila poene kod EU po osnovu borbe protiv korupcije i tako kupila kartu za ulazak u EU, onda mora i mo\u017ee Bosna i Hercegovina, i ostale dr\u017eave Zapadnog Balakna. Primjer Hrvatske je pokazao da je put ka EU va\u017eniji od bilo kojeg pojedinca. Ali isto tako da se borba protiv korupcije ne zavr\u0161ava hap\u0161enjem jedne osobe, niti ulaskom u EU.<\/p>\n

Prema rezultatima istra\u017eivanja javnog mnijenja \u201cStavovi gra\u0111ana o \u010dlanstvu u Europskoj uniji i procesu integracija u Europsku uniju\u201c<\/a>, koje je Direkcija za europske integracije BiH provela u oktobru 2020. godine dogodio nema zna\u010dajnih razlika u usporedbi sa nalazima istra\u017eivanja iz aprila 2019 godine. U slu\u010daju \u201eraspisivanja referenduma za \u010dlanstvo u Europskoj uniji 75,6 posto ispitanika se izjasnilo da bi glasovali za ulazak u EU. Gra\u0111ani iz svih dijelova BiH podr\u017eavaju ulazak BiH u EU iz istih razloga. Naj\u010de\u0161\u0107e jer \u201evjeruju da to predstavlja garanciju trajnog mira i politi\u010dke stabilnosti. Slijede\u0107i razlog je pove\u0107ana sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala. Isti razlozi su naj\u010de\u0161\u0107e navo\u0111eni i 2019. godine, dok je 2018. godine zna\u010dajno \u010de\u0161\u0107e isticano unaprije\u0111enje infrastrukture.\u201c Nema zna\u010dajnih razlika ni u razlozima zbog \u201ekojih gra\u0111ani iz svih dijelova BiH ne podr\u017eavaju ulazak BiH u EU. Ubijedljivo naj\u010de\u0161\u0107i razlog predstavlja strah od pove\u0107anja tro\u0161kova \u017eivota i poreza. Gra\u0111ani BiH naj\u010de\u0161\u0107e smatraju \u201eda je borba protiv korupcije reforma koju je neophodno provesti da bi se unaprijedio njihov svakodnevni \u017eivot. To je i prethodne godine bio najzastupljeniji odgovor, dok su 2018. godine druge reforme bile prioritetnije nego 2019. i 2020. godine.\u201c<\/p>\n

Budu\u0107nost integracija nakon COVID \u2013 19 <\/strong><\/h2>\n

Proteklih godina, pored lo\u0161e transformacije politi\u010dkih sistema dr\u017eava Zapadnog Balkana, i Evropska unija se susre\u0107e s izazovima. Rastu\u0107i desni\u010darski populizam, posljedice ekonomske krize koja je poharala svijet 2008 g., migrantska kriza, Brexit, itd. doveli su do pojave novih nacionalisti\u010dkih duhova koji poku\u0161avaju nadnacionalni politi\u010dki princip svesti na minimum. Povrh svega toga, na kraju se desio i COVID \u2013 19, koji je sve dr\u017eave zatvorio u svoje nacionalne \u010dahure.<\/p>\n

Unutra\u0161nja konsolidacija u EU, skepti\u010dne izjave predsjednika Francuske Macrona prema daljim integracijama zemalja Zapadnog Balkana, ambiciozni program Njema\u010dke tokom predsjedavanja Vije\u0107em EU, i potreba za oporavkom zemalja \u010dlanica EU nakon pandemije COVID \u2013 19, sve to su prioriteti koji \u0107e gurnuti integraciju zemalja Zapadnog Balkana u drugi plan. Nova metodologija pro\u0161irenja, koja se u mnogome razlikuje od integracije dr\u017eava iz posljednjeg kruga pro\u0161irenja dovodi do sve ve\u0107eg evroskepticizma u dr\u017eavama Zapadnog Balkana.<\/p>\n

Evropska unija je od 1996. godine ulo\u017eila vi\u0161e od 3,5 milijardi eura u obnovu, reformu javne uprave, vladavinu prava, odr\u017eivu ekonomiju, poljoprivredu i druga klju\u010dna podru\u010dja u BiH, i tako postala najve\u0107i pojedina\u010dni donator BiH<\/a>. Evropska unija \u0107e i nakon pandemije COVID \u2013 19 ostati glavni partner Bosne i Hercegovine.\u00a0 Ali to ne zna\u010di i automatsku podr\u0161ku procesima integrisanja u EU. Po svemu sude\u0107i, takva podr\u0161ka \u0107e izostati u nekom konkretnom obliku sve dok vlasti u BiH ne poka\u017eu rezultate u svim prioritetnim oblastima koje nam je EU zadala.<\/p>\n

Ne mo\u017eemo o\u010dekivati odlu\u010dnost od strane EU ako ne poka\u017eemo vlastiti odlu\u010dnost da se suo\u010dimo sa klju\u010dnim problemima u dr\u017eavi. A do tada, gra\u0111ani BiH ostaju zaklju\u010dani PCR testovima unutar granica dr\u017eave. Na sli\u010dan na\u010din, 14 zadataka koje nam je EU postavila predstavljaju odre\u0111eni PCR test za dr\u017eavu u cjelini. Kona\u010dno, ne mo\u017eemo o\u010dekivati ulazak BiH u EU sve dok ne budemo imuni na virus korupcije, kriminala, i nacionalisti\u010dkih politika koje paralizuju dr\u017eavu.<\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu tre\u0107eg izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<\/em><\/strong>Res Publica<\/strong><\/em><\/a>\u00a0i\u00a0<\/em><\/strong>Institut za komunikacijske studije<\/strong><\/em><\/a>\u00a0iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/em><\/strong>PCNEN<\/strong><\/em><\/a>), Albanije (<\/em><\/strong>IDM<\/strong><\/em><\/a>), Hrvatske (<\/em><\/strong>Lupiga<\/strong><\/em><\/a>), Kosova (<\/em><\/strong>Sbunker<\/strong><\/em><\/a>), Srbije (<\/em><\/strong>Ne Davimo Beograd<\/strong><\/em><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/em><\/strong>Analiziraj.ba<\/strong><\/em><\/a>), Gr\u010dke (<\/em><\/strong>Macropolis<\/strong><\/em><\/a>) i Slovenije (<\/em><\/strong>Had<\/strong><\/em><\/a>)\u00a0u okviru projekta “Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e” uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne mo\u017eemo o\u010dekivati ulazak BiH u EU sve dok ne budemo imuni na virus korupcije, kriminala, i nacionalisti\u010dkih politika koje paralizuju dr\u017eavu. <\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":314261,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-314260","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=314260"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314260\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":314263,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314260\/revisions\/314263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314261"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=314260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=314260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=314260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}