Osim \u0161to je mo\u0107an \u010dista\u010d slobodnih radikala, luteolin tako\u0111e djeluje kao antiinflamatorno i imunomoduliraju\u0107e sredstvo.<\/p>\n
U nedavnoj studiji, kineski istra\u017eiva\u010di su istra\u017eili jo\u0161 jednu biolo\u0161ku aktivnost luteolina koja mo\u017ee biti od velike medicinske koristi. Prema ranijim studijama, luteolin je sna\u017eno antivirusno sredstvo koje mo\u017ee poremetiti replikaciju virusa, posebno virusa gripa tipa A. Me\u0111utim, ne zna se mnogo o mehanizmima koje luteolin koristi da bi postigao ovaj efekat, pa su stoga istra\u017eiva\u010di odlu\u010dili da istra\u017ee na\u010dine njegovog djelovanja.<\/p>\n
Luteolin sprje\u010dava replikacije virusa<\/p>\n
Virusi gripa su patogeni obi\u010dno povezani sa sezonskim gripom. Prenose se prvenstveno kapljicama ili respiratornim sekretom zara\u017eenih osoba. Poznato je da postoje \u010detiri vrste virusa gripa. Tipovi gripa A i B su virusi koji uspijevaju tokom sezone gripa u ve\u0107em dijelu svijeta. Grip tipa C izaziva samo blage bolesti i izgleda da ne izaziva epidemije gripa, za razliku od prethodna dva tipa. S druge strane, grip tipa D inficira samo \u017eivotinje.<\/p>\n
Od ova \u010detiri tipa, samo je grip A sposoban da izazove pandemiju gripa. Ovaj virus se mo\u017ee klasifikovati u razli\u010dite podtipove na osnovu dva proteina prisutna na njegovoj povr\u0161ini. Na primjer, A\/H1N1, virus koji je izazvao pandemiju svinjskog gripa 2009, podtip je gripa A koji izra\u017eava i protein podtipa 1 (H1) hemaglutinina i protein podtipa 1 (N1) neuraminidaze. I hemaglutinin i neuraminidaza imaju do 11 razli\u010ditih podtipova, a utvr\u0111eno je da 131 kombinacija ovih podtipova postoji u prirodi.<\/p>\n
Da bi ispitali antivirusnu aktivnost luteolina protiv razli\u010ditih virusa gripa A, istra\u017eiva\u010di su inficirali nekoliko \u0107elijskih linija sa dva podtipa virusa gripa A. Koriste\u0107i metodu smanjenja citopatskog efekta, kRT-PCR, imunofluorescenciju i Vestern blot testove, otkrili su da je luteolin bio u stanju da suzbije replikaciju virusa gripa A. Analiza vremena dodavanja tako\u0111e je pokazala da je jedinjenje ometalo replikaciju virusa u ranim fazama infekcije.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111e otkrili da je luteolin potisnuo ekspresiju kompleksa proteina koji igra va\u017enu ulogu u ulasku virusa gripa i u endocitnom putu. Endocitni put se odnosi na korak po korak procesa replikacije virusa koji zapo\u010dinje vezivanjem virusa za ciljne \u0107elije i zavr\u0161ava se izlaskom virusa u citozol. Istra\u017eiva\u010di su inhibiciju replikacije virusa djelimi\u010dno pripisali sposobnosti luteolina da cilja podjedinicu pomenutog kompleksa proteina.<\/p>\n
Evo nekoliko najmo\u0107nijih prirodnih antivirusnih sredstava koja su otkrili nau\u010dnici.<\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Zova \u2013 efikasna protiv gripa, virusa herpes simpleksa i HIV-a<\/strong><\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Ehinacea \u2013 podr\u017eava imuni sistem i bori se protiv virusa koji uzrokuju prehladu i bronhitis<\/strong><\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Bijeli luk \u2013 svestrani antimikrobni prirodni lijek koji se mo\u017ee boriti protiv virusa kada se \u017eva\u0107e sirov<\/strong><\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Zeleni \u010daj \u2013 zaustavlja virusne infekcije blokiraju\u0107i odre\u0111ene enzime uklju\u010dene u replikaciju virusa<\/strong><\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Sladi\u0107 \u2013 spre\u010dava ulazak virusa u \u0107elije, a efikasan je protiv HIV sojeva i virusa koji uzrokuju hepatitis<\/strong><\/p>\n
\u00a0\u00a0\u00a0 Listovi masline \u2013 sadr\u017ee jedinjenja koja efikasno inhibiraju replikaciju virusa gripa, herpesa, poliomijelitisa i koksakija (bastabalkana.com)<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Luteolin je flavonoid poznat po svojim antioksidativnim svojstvima. Nalazi se u biljnoj hrani poput vo\u0107a i povr\u0107a i ljekovitog bilja koje se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284047,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-314185","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314185","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=314185"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314185\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":314186,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314185\/revisions\/314186"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284047"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=314185"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=314185"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=314185"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}