Svjetska zdravstvena organizacija pro\u0161log je tjedna preporu\u010dila primjenu cjepiva proizvo\u0111a\u010da AstraZeneca neovisno o tome jesu li razli\u010diti sojevi virusa prisutni na odre\u0111enom podru\u010dju, kao i kod cijepljenja osoba starijih od 65 godina \u010dime je donekle smanjila rastu\u0107e nedoumice u dijelu javnosti. Cjepivo koje su razvili stru\u010dnjaci sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford posljednjih je tjedana pod pove\u0107alom medija ne samo zbog sukoba Europske unije i \u0161vedsko-britanske farmaceutske kompanije oko neisporu\u010denih doza, nego i zbog naznaka da nije u\u010dinkovito protiv tzv. \u201eju\u017enoafri\u010dkog\u201c soja virusa SARS-CoV-2, te zbog nedostatka dokaza da pru\u017ea za\u0161titu starijoj populaciji. Iz stru\u010dnog odbora za imunizaciju (SAGE) Svjetske zdravstvene organizacije, me\u0111utim, stigla je preporuka u kojoj se navodi kako nema razloga da se u oba slu\u010daja cjepivo ne primjenjuje i dalje.<\/p>\n
Podsjetimo, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo po\u010detkom mjeseca su ustvrdili da se tijekom velja\u010de o\u010dekuje isporuka 150.000 doza ovog cjepiva u Hrvatsku. Pro\u0161le je godine u predvi\u0111enoj raspodjeli ukupne koli\u010dine cjepiva na razini EU Hrvatskoj namijenjeno 2.705.000 doza, s obzirom da je upravo ovo cjepivo bilo i prvi izbor hrvatske vlade. To cjepivo Oxforda i AstraZenece, poznato i kao ChAdOx1, najpoznatije je iz grupe trenutno dostupnih COVID-19 cjepiva ra\u0111enih tzv. tehnologijom virusnog vektora, kojoj primjerice pripada i ruski Sputnik-V.<\/p>\n
Sli\u010dno glavnom cilju postoje\u0107ih mRNA cjepiva, i ova vrsta cjepiva poku\u0161ava na\u0161 imunolo\u0161ki sustav pripremiti na borbu protiv COVIDA-19 tako da umjesto cijelog SARS-CoV-2 virusa tijelo \u201eupozna\u201c samo s jednim njegovim malim dijelom \u2013 tzv. spike proteinom (proteinom \u201e\u0161iljka\u201c), pomo\u0107u kojeg se ovaj virus ina\u010de ve\u017ee na na\u0161e stanice. Tehnologija virusnog vektora podrazumijeva da se u te svrhe, kao svojevrsno \u201edostavno vozilo\u201c, koristi drugi, za ljude bezopasni virus koji se ne mo\u017ee razmno\u017eavati u na\u0161em tijelu. \u010cesto se, kao i u slu\u010daju cjepiva AstraZenece, koristi bezopasni adenovirus koji izaziva obi\u010dnu prehladu kod \u010dimpanzi. Taj se virus modificira kako bi u sebi sadr\u017eavao genetsku sekvencu SARS-CoV-2 spike proteina. Kad primimo cjepivo, ovaj se genetski kod pomo\u0107u virusnog vektora dostavlja do na\u0161ih stanica koje ga pro\u010ditaju i po\u010dinju proizvoditi spike protein. Na\u0161 imunolo\u0161ki sustav potom spike protein prepoznaje kao strano tijelo i aktivira imunolo\u0161ki odgovor koji za cilj ima stvaranje imuniteta – odnosno imunolo\u0161kog pam\u0107enja na SARS-CoV-2 virus.<\/p>\n
Ponovo, kao i u slu\u010daju mRNA cjepiva, i ova se tehnologija razvija du\u017ee od dva desetlje\u0107a. Prva eksperimentalna cjepiva koja su na ovaj na\u010din koristila modificirane viruse pojavila su se ve\u0107 po\u010detkom novog milenija. Ubrzo su se u te svrhe po\u010deli koristiti adenovirusi, zbog njihovog kapaciteta da izazovu mo\u0107ni imunolo\u0161ki odgovor. Da tome ne bi smetao potencijalni ve\u0107 ste\u010deni imunitet na ljudske adenoviruse, kao jedan od boljih kandidata nametnuo se adenovirus specifi\u010dan za \u010dimpanze.<\/p>\n
Do 2016. godine dva su cjepiva temeljena na virusnim vektorima dobila ograni\u010denu autorizaciju, a velika epidemija ebole 2014. godine ubrzala je rad na razvoju ove tehnologije. Prvo cjepivo za ebolu, temeljeno upravo na virusnom vektoru, dobilo je, me\u0111utim, autorizaciju za primjenu u Kongu tek 2017. godine. Cjepivo koje je razvio Nacionalni mikrobiolo\u0161ki laboratorij u Winnipegu u Kanadi, baziralo se na VSV virusu koji ina\u010de napada stoku, a koji je modificiran da nosi genetsku sekvencu glikoproteina specifi\u010dnog za ebolavirus. Rezultati cijepljenja objavljeni 2019. godine pokazali su visoku u\u010dinkovitost cjepiva.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci s Jenner instituta i Oksfordske grupe za cjepiva tvrde da su tehnologiju temeljenu na adenovirusnom vektoru razvijali i testirali posljednjih desetak godina, pripremaju\u0107i je upravo za tzv. \u201ebolest X\u201d, jedan od prioriteta koje WHO vidi kao najve\u0107e prijetnje za razvoj smrtonosnih epidemija. Za razliku od konkretnih postoje\u0107ih bolesti na ovoj dramati\u010dnoj listi poput SARS-a, MERS-a, ebole ili Krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, \u201ebolest X\u201c uvijek ozna\u010dava stalnu prijetnju nedefiniranog patogena za kojeg se trenutno ne zna mo\u017ee li izazvati ozbiljnu bolest kod ljudi. COVID-19 je u me\u0111uvremenu dodan na listu.<\/p>\n
Upotreba ovog virusnog vektora, isticali su s Oxforda, unatrag par godina bila je testirana i na tisu\u0107ama ispitanika u detaljnim klini\u010dkim studijama za cjepivo protiv MERS-a, tako\u0111er uzrokovanog tipom koronavirusa, \u0161to im je omogu\u0107ilo da relativno brzo razviju novo cjepivo. Jedna od prednosti ove moderne tehnologije u usporedbi s mRNA konceptom je i logistika transporta \u2013 cjepivo se mo\u017ee dr\u017eati na uobi\u010dajenoj temperaturi hladnjaka.<\/p>\n
No unato\u010d tome, za razliku od Pfizera i Moderne, Oxford i AstraZeneca nisu imali posve pravocrtni put u dokazivanju u\u010dinkovitosti cjepiva, pri \u010demu su najvi\u0161e pa\u017enje izazivali donekle zbunjuju\u0107i rezultati klini\u010dkih studija. Kod manje skupine ispitanika koji su svojevrsnom gre\u0161kom dobili tek pola doze cjepiva rezultati su, i dalje neobja\u0161njivo, pokazivali vrlo visoku razinu za\u0161tite \u2013 90 posto. U klini\u010dkim studijama gdje su ispitanici dobili pune dvije doze, uspje\u0161nost cjepiva u za\u0161titi od bolesti bila je manja, oko 62 posto. U sve \u010detiri provedene klini\u010dke studije, me\u0111utim, nije bilo dovoljno ispitanika starijih od 55 godina.<\/p>\n
Za razliku od Velike Britanije koja je cjepivo autorizirala za upotrebu krajem prosinca, Europska agencija za lijekove (EMA) relativno je dugo procjenjivala dostupne rezultate klini\u010dkih studija. U kona\u010dnici, cjepivo ChAdOx1 autorizaciju je za podru\u010dje EU dobilo tek krajem sije\u010dnja, uz zaklju\u010dak da su \u010detiri klini\u010dke studije na ispitanicima iz Velike Britanije, Brazila i Ju\u017ene Afrike koje su uklju\u010divale oko 24.000 osoba pokazale da je cjepivo sigurno za kori\u0161tenje. Ipak, EMA je svoju procjenu efikasnosti cjepiva na kraju temeljila samo na dvije studije iz Velike Britanije i Brazila, s obzirom da, kako navode, u preostale dvije nije bilo dovoljno slu\u010dajeva oboljelih od COVIDA-19 ni u kontrolnim skupinama koje nisu dobile cjepivo, da bi se mogla pravilno procijeniti efikasnost. EMA tako\u0111er nije uzela u obzir ni studiju gdje su ispitanici dobili samo pola doze cjepiva, pa je procjena Agencije na kraju bila da cjepivo Oxforda\/AstraZenece ima 60-postotnu u\u010dinkovitost. Iako u trenutku autorizacije nije bilo dovoljno podataka o pacijentima starijima od 55 godina, stru\u010dnjaci EMA-e procijenili su da s obzirom na dostupne podatke, te na prethodna iskustva s mnogim drugim cjepivima, nije vjerojatno da \u0107e cjepivo biti neu\u010dinkovito kod starijih osoba. Sli\u010dnu preporuku donio je pro\u0161li tjedan i WHO.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu Oxford je u formi pre-printa (dakle, rada koji \u010deka slu\u017ebene recenzije) objavio nove rezultate na 5.500 ispitanika s dodatnih mjesec i pol pra\u0107enja, a koji ukazuju da se efikasnost cjepiva pove\u0107ava nakon du\u017eeg razmaka izme\u0111u dvije doze. Konkretnije, efikasnost nakon druge doze primljene tri mjeseca kasnije bila je 82.4 posto, \u0161to se poklapa s preporukom da se druga doza ovog cjepiva daje u periodu od \u010detiri do 12 tjedana. Ista analiza pokazala je i da je efikasnost nakon samo jedne primljene doze 76 posto, te da analiza PCR testova u Velikoj Britaniji pokazuje da cjepivo za 67 posto smanjuje \u0161irenje virusa u populaciji.<\/p>\n
Uslijed zamaha novih sojeva virusa koji se posljednjih tjedana \u0161ire svijetom, pri \u010demu se prvenstveno misli na tzv. britansku (B.1.1.7) i ju\u017enoafri\u010dku varijantu (B.1.351), cjepivo Oxforda i AstraZenece ponovo je pod lupom javnosti. \u0160to se ti\u010de britanske varijante koja je od nedavno zabilje\u017eena i u Hrvatskoj, preliminarni rezultati objavljeni u pre-printu za \u010dasopis Lancet ukazuju da cjepivo ostaje jednako u\u010dinkovito i kod ovog soja virusa, te da smanjuje virusno optere\u0107enje kod pojave simptoma.<\/p>\n
To, me\u0111utim, ne va\u017ei i za ju\u017enoafri\u010dku varijantu koja ima dvije dodatne mutacije vi\u0161e. Studija s oko 2.000 ispitanika pod vodstvom Sveu\u010dili\u0161ta u Witwatersrandu u Ju\u017enoj Africi pokazala je da cjepivo AstraZenece pru\u017ea tek minimalnu za\u0161titu od blagih i srednje-blagih oblika bolesti izazvanih ovom varijantom. Ju\u017ena Afrika objavila je da iz toga razloga obustavlja program cijepljenja.<\/p>\n
Ipak, preliminarne analize iz tre\u0107e faze klini\u010dkih studija, tvrde stru\u010dnjaci – uklju\u010duju\u0107i i one iz WHO-a, pokazuju da cjepivo i dalje \u0161titi protiv te\u017eih oblika bolesti koje izaziva ovaj novi i dosad o\u010dito najopasniji soj virusa. S Oxforda poru\u010duju da ve\u0107 rade na drugoj generaciji cjepiva adaptiranog da \u0161titi i protiv sojeva virusa sli\u010dnih B.1.351 varijanti, no pobolj\u0161ano cjepivo trebalo bi biti spremno tek na jesen.<\/p>\n
Treba istaknuti da se donekle smanjena u\u010dinkovitost protiv ju\u017enoafri\u010dke varijante pokazala i kod Moderninog cjepiva, u njihovoj studiji izvedenoj u laboratorijskim uvjetima koja je kao pre-print objavljena krajem sije\u010dnja. Zaklju\u010dak stru\u010dnjaka iz Moderne bio je da je cjepivo ostalo dostatno u\u010dinkovito kako bi se uspje\u0161no izborilo i s ovim sojem, no to zasad nije potvr\u0111eno i klini\u010dkim studijama.<\/p>\n
Na koncu, najnovija studija, objavljena prije nekoliko dana, tako\u0111er u formi pre-printa, daje razloga za optimizam: znanstvenici s Oxforda pokazali su da je Pfizerovo mRNA cjepivo u\u010dinkovito protiv obje varijante virusa. U istra\u017eivanju sveobuhvatnijem od dosada\u0161njih kojima se prou\u010davala u\u010dinkovitost cjepiva protiv varijanti, uzeti su uzorci krvi ljudi koji su preboljeli virus, te zdravstvenih radnika koji su dobili jednu ili dvije doze cjepiva. Uz to su izolirane i obje varijante – britanska i ju\u017enoafri\u010dka. Antitijela i T stanice iz krvnih uzoraka potom su testirane “protiv” varijanti, te originalne verzije virusa. Iako su antitijela dobivena poslije prve doze cjepiva tek djelomi\u010dno mogla neutralizirati britansku varijantu, te su potpuno zakazala protiv ju\u017enoafri\u010dke, T stanice su i dalje dobro reagirale protiv svih sojeva virusa. No nakon druge doze cjepiva \u010dak su i antitijela bila dovoljno jaka da se izbore protiv svih varijanti.<\/p>\n