{"id":314029,"date":"2021-02-15T10:12:26","date_gmt":"2021-02-15T09:12:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=314029"},"modified":"2021-02-15T10:13:14","modified_gmt":"2021-02-15T09:13:14","slug":"osam-godina-kasnije-je-li-hrvatska-napokon-uistinu-spremna-za-europu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/15\/osam-godina-kasnije-je-li-hrvatska-napokon-uistinu-spremna-za-europu\/","title":{"rendered":"Osam godina kasnije: Je li Hrvatska napokon uistinu spremna za Europu?"},"content":{"rendered":"

Autorka: Bojana Guberac<\/strong><\/p>\n

Prije nego \u0161to se uop\u0107e krenulo u pregovore s EU, osim kao lidera u regiji, nu\u017eno je bilo Hrvatsku prikazati i kao ure\u0111enu dr\u017eavu s prijateljskim namjerama prema susjedstvu. Za to je bilo potrebno \u201eu\u0161minkati\u201c odnose sa Srbijom. Pa, krenimo redom i vratimo se u 2004. godinu kada je du\u017enost hrvatskog premijera obna\u0161ao Ivo Sanader koji se trenutno nalazi u zatvoru s repovima brojnih afera<\/a>, uglavnom korupcijskih. Sanader je tada bio prvi visoki hrvatski du\u017enosnik koji se pojavio u Srpskom kulturnom dru\u0161tvu “Prosvjeta” u Zagrebu i \u010destitao okupljenima pravoslavni Bo\u017ei\u0107 rije\u010dima \u201eHristos se rodi\u201c. Geste su ostale geste jer su hrvatsko-srpski odnosi do danas zapravo ostali nepromijenjeni, dodu\u0161e s nekim usponima, ali i padovima.<\/p>\n

Hrvatsko-srpski odnosi<\/strong><\/h2>\n

Iako je bilo pozitivnih iskoraka, odnosno, zna\u010dajnijih slu\u017ebenih posjeta, i s jedne i s druge strane, ni\u0161ta se su\u0161tinski nije promijenilo. Vodstvo Srbije i dalje ne priznaje da je Srbija izvr\u0161ila agresiju na Hrvatsku unato\u010d brojnim presudama Me\u0111unarodnog suda za ratne zlo\u010dine na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije u Haagu. Glede pozicije Hrvata u Srbiji, dvije su dr\u017eave 2004. godine potpisale Sporazum koji je pripadnicima hrvatske zajednice trebao osigurati zajam\u010dena mjesta u Skup\u0161tini Srbije no to se do danas nije dogodilo, dok su u Hrvatskoj predstavnicima srpske manjine tri mjesta u Saboru osigurana.<\/p>\n

S druge strane, srpska zajednica je prije rata u Hrvatskoj bilje\u017eila 12 posto stanovni\u0161tva, a prema podacima iz 2011. godine ona je smanjena na 4,3 posto pa nije te\u0161ko zaklju\u010diti kako Hrvatska ima problem s povratkom srpskog stanovni\u0161tva. Potraga za nestalima, njih gotovo 2.000, u bilateralnim susretima isticana je kao jedan od prioriteta za pobolj\u0161anje odnosa izme\u0111u dviju dr\u017eava.<\/p>\n

Naime, hrvatske vlasti i dio civilnog dru\u0161tva u Srbiji upozoravali<\/a> su na nesuradnju Srbije po ovom pitanju, s obzirom da je Hrvatska godinama od slu\u017ebenog Beograda tra\u017eila da preda u ratu zaplijenjenu dokumentaciju iz vukovarske bolnice, odakle je odveden velik broj hrvatskih gra\u0111ana, te da otvori svoje arhive i istra\u017eiteljima omogu\u0107i razgovor s osobama koje su se na tom podru\u010dju bavile asanacijom i obavje\u0161tajnim aktivnostima. Na dogovor se \u010dekalo predugo \u2013 do listopada pro\u0161le godine kada je napokon dogovoreno<\/a> da \u0107e dvije strane zajedni\u010dki, kroz terenske pretrage i istra\u017eivanje arhiva, poku\u0161ati otkriti sudbinu nestalih. Srpska strana je obe\u0107ala da \u0107e pretra\u017eiti odre\u0111ene lokacije na podru\u010dju Srbije, na osnovu sumnji da se na tim mjestima nalaze posmrtni ostaci ve\u0107eg broja osoba.<\/p>\n

Hrvatska se, pak, nije ugledala na vje\u010ditog uzora – Njema\u010dku – kada govorimo o suo\u010davanju s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Uporno se u javnom prostoru poku\u0161ava zatrti da su zlo\u010dini u Domovinskom ratu \u010dinjeni i s hrvatske strane, pod nesuvislim argumentom kako vojska koja se brani nije mogla \u010diniti zlo\u010dine. Korak u neku bolju budu\u0107nost dogodio se protekle godine polaganjem vijenaca od strane hrvatskog dr\u017eavnog vrha u Gruborima gdje je prije 26 godina ubijeno \u0161est srpskih civila.<\/p>\n

Sve u svemu, izgledno je da \u0107emo se do otvorenih dobrosusjedskih odnosa po\u0161teno na\u010dekati \u2013 ne toliko zbog naroda (ljudi koji raspiruju mr\u017enju su u manjini s obje strane) koliko zbog politi\u010dara koji predstavljaju ove dvije dr\u017eave, a kojima je animozitet uvijek dobrodo\u0161ao pred izbore.<\/p>\n

Korupcija upisana u DNK politi\u010dara<\/strong><\/h2>\n

Suludo ambiciozno bi bilo poku\u0161ati sumirati sve ono \u0161to se doga\u0111alo u proteklih osam godina \u010dlanstva, svakako je prisutno previ\u0161e to\u010daka na koje bi se moglo referirati pa je onda najpo\u0161tenije osvrnuti se na nekoliko sramotnih epizoda od kojih se neke bez pauze ekraniziraju te su postale dio na\u0161eg identiteta kao \u010dlanice Europske unije \u2013 ne zbog poku\u0161aja \u201edemontiranja dr\u017eave\u201c, kako to premijer Andrej Plenkovi\u0107 posljednjih dana ponavlja kao odgovor na medijske kritike i otkrivanje afera vladaju\u0107ih, nego zato \u0161to je u demokraciji ne samo mogu\u0107nost nego i obveza gra\u0111ana aktivno sudjelovati u kreiranju zdravog dru\u0161tva i dr\u017eave iz koje mladi ne \u017eele pobje\u0107i u Irsku ili Njema\u010dku. Da bi se u tome iole uspjelo, konstruktivnu kritiku se ne smije nazivati \u201eveleizdajom\u201c ve\u0107 ju treba prihvatiti i iz nje izvu\u0107i odre\u0111ene pouke. Tko obavlja funkciju premijera jedne dr\u017eave, a nije voljan suo\u010diti se s utemeljenim kritikama i aferama ljudi koje je on postavio na va\u017ene pozicije, ne bi bilo zgorega da se upita nije li taj neprijatelj dr\u017eave upravo on?<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de korumpiranosti, odgovor na pitanje idemo li unaprijed ili unazad ovisi o tome tko kako gleda. Hrvatski su politi\u010dari, kada se govori o korupciji, ozbiljno shvatili krilaticu \u201eSamo nebo je granica\u201c. Prema najnovijim podacima Transparency Internationala<\/a> Hrvatska je u 2020. godini prema indeksu korupcije bila gora od Ruande. Dvije godine zaredom \u010dvrsto dr\u017ei 63. mjesto i s 47 bodova daleko je ispod prosjeka EU koji iznosi 64 boda. Na istoj listi Slovenija ima 60 bodova, Crna Gora 45, Srbija 38, Bosna i Hercegovina i Kosovo 36, a Sjeverna Makedonija 35 bodova.<\/p>\n

Bilo bi mukotrpno i zaista nemogu\u0107e u jednom tekstu pobrojati sve afere koje su posljednjih godina tresle Hrvatsku, a pregleda radi neophodno je istaknuti kako bez afera nije pro\u0161la nijedna vlada dosad. No, ako nas zanima gdje stojimo danas onda je neizbje\u017eno referirati se na aktualnu vladu Andreja Plenkovi\u0107a. Plenkovi\u0107 je na politi\u010dkoj Olimpijadi u utrci za drugi mandat postao \u0161ampion s 14 smijenjenih ministara<\/a>, uglavnom zbog afera vezanih za osobnu imovinu.<\/p>\n

Ipak, postavlja se pitanje je li uop\u0107e Europi hrvatska korupcija ili korupcija uop\u0107e krimen, imaju\u0107i u vidu da je u studenom pro\u0161le godine Njema\u010dku zadesio gigantski skandal<\/a> \u010dija je glavna protagonistica dana\u0161nja \u0161efica Europske komisije Ursula von der Leyen. Da \u0161efica Komisije podr\u017eava koruptivni Plenkovi\u0107ev HDZ dokazalo se i njezinim pojavljivanjem u promotivnom spotu HDZ-a uo\u010di parlamentarnih izbora u srpnju 2020. godine. Europska komisija je zbog slu\u017ebene \u017ealbe, koju je izvr\u0161nom organu Europske unije podnijela hrvatska nevladina udruga Gong, objavila da \u0107e izraditi nove smjernice<\/a> za sudjelovanje njezinih \u010dlanova u izbornim kampanjama u dr\u017eavama \u010dlanicama. \u0160efica Europske komisije je tako pro\u0161la bez posljedica. U narodu bi se reklo \u201evuk pojeo magare\u201c.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Hrvatsko predsjedanje EU-om. Koje predsjedanje?<\/strong><\/h2>\n

Oko hrvatskog predsjedanja EU-om vr\u0161ila se nemogu\u0107a propaganda koja je za cilj imala predsjedanju dati pretjeranu va\u017enost, odnosno dokazati kako je Hrvatska napokon ovom du\u017enosti pokazala da je pro\u0161la proces potpune integracije u Europsku uniju. Sna\u017ene ambicije poremetila je pandemija koronavirusa i \u010dinjenica da su se sastanci obavljali online. Fokus predsjedanja, logi\u010dno, stavljen je na trenutnu zdravstvenu krizu. Zbog virtualnih sastanaka Hrvatska je u\u0161tedjela odre\u0111ena financijska sredstva<\/a>. Na predsjedanje je, umjesto planiranih minimalno 50 milijuna, potro\u0161eno 17,8 milijuna eura.<\/p>\n

Predsjedanje \u0107e, tako\u0111er, ostati upam\u0107eno po tome \u0161to su \u0161efovi klubova EU parlamenta napisali prosvjedno pismo<\/a> Plenkovi\u0107evoj Vladi u kojem su ga optu\u017eili da se tijekom hrvatskog predsjedanja ignorira tema za\u0161tite vladavine prava u Ma\u0111arskoj i Poljskoj. U pismu podsje\u0107aju na vrijednosti na kojima je ustanovljena Europska unija, a to su \u201cljudsko dostojanstvo, sloboda, jednakost, vladavina zakona i po\u0161tovanje ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i prava pripadnika manjina\u201d.<\/p>\n

Svjetla to\u010dka hrvatskog predsjedanja svakako je politi\u010dki dogovor ministara za europske poslove zemalja \u010dlanica EU-a o otvaranju pregovora<\/a> sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.<\/p>\n

Europa na dva kolosijeka, kohezijski i razvojni fondovi<\/strong><\/h2>\n

Iako se nominalno odustalo od ideje Europske unije \u201epodijeljene\u201c na bogate i siroma\u0161ne \u010dlanice, Nizozemska, \u0160vedska, Austrija i Danska i Njema\u010dka ve\u0107 su iskazale nezadovoljstvo<\/a> planiranim Vi\u0161egodi\u0161njim financijskim okvirom od 2021. do 2027. godine. Hrvatska kao posljednja \u010dlanica koja je u\u0161la u Uniju nije dovoljno koristila sredstva iz razvojnih sredstava pa bi se moglo re\u0107i kako ima osiguranje, odnosno, stanovitu za\u0161titu.<\/p>\n

Tako\u0111er, Hrvatska je jedina dr\u017eava koja je koristila samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike pa se najavljuje da \u0107e ipak dobiti vi\u0161e novaca od ostalih zemalja. S jedne strane imamo \u201eprijatelje kohezije\u201c, a s druge strane zemlje koje \u017eele srezati prora\u010dun za kohezijske politike i usmjeriti novac na nove prioritete poput borbe protiv klimatskih promjena.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, nova pravila ekonomske preraspodjele za naredni period odnose se i na Hrvatsku koja ne\u0107e profitirati kao pojedine \u010dlanice koje su ranije u\u0161le u Uniju, jer izgledno je da \u0107e bogate \u010dlanice u budu\u0107nosti nastaviti trend \u201eguranja\u201c ovakve ekonomske politike. Razvidno je i da EU postaje sve \u0161tedljivija, a bogate zemlje vi\u0161e nisu toliko solidarne kada je rije\u010d o raspodjeli novca.<\/p>\n

Ljudska prava i radikalizacija dru\u0161tva<\/strong><\/h2>\n

Digitalno doba i demokracija civilizacijski su doseg u kojem se narod Hrvatske i nije ba\u0161 najbolje sna\u0161ao. Iako je Hrvatska ulaskom u EU-u izabrala demokrati\u010dnost Europe, gra\u0111ani Hrvatske i dalje ne shva\u0107aju da je u demokraciji narod vlast. Svoje nezadovoljstvo gra\u0111ani Hrvatske, umjesto na izborima, nekontrolirano i potpuno nesvjesno \u201elije\u010de\u201c na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

Potpuno nerazumijevanje velike ve\u0107ine gra\u0111ana onoga \u0161to sloboda govora predstavlja dovelo je do stravi\u010dne pojavnosti govora mr\u017enje u virtualnom prostoru \u010diju smo kulminaciju mogli vidjeti u listopadu pro\u0161le godine u teroristi\u010dkom \u010dinu<\/a> 22-godi\u0161njeg Danijela Bezuka, napada\u010da na zgradu Vlade koji si je potom oduzeo \u017eivot. Bezuk je ranio policajca, a temeljem pretrage njegovog ra\u010dunala\u00a0 utvrdilo se kako je du\u017ei period pregledavao informacije vezane za premijera Andreja Plenkovi\u0107a i predsjednika Zorana Milanovi\u0107a. Bezuk je upravo kori\u0161tenjem dru\u0161tvenih mre\u017ea me\u0111u nekolicinom gra\u0111ana progla\u0161en herojem. Jedino frapantnije od toga bilo je \u010duti vukovarskog gradona\u010delnika Ivana Penavu \u2013 koji bi samim time \u0161to obna\u0161a odgovornu funkciju u Vukovaru najbolje trebao znati \u0161to poticanje na mr\u017enju donosi \u2013 kako teroristi\u010dki napad naziva \u201ebuntom\u201c. Premijer Plenkovi\u0107 je u svojem svojstvenom maniru promptno \u201eposlao potjernicu\u201c za krivcima, jo\u0161 jednom zaboravljaju\u0107i pogledati sebe u ugledalo ne bi li mo\u017eda shvatio da je u radikalizaciji dru\u0161tva sudjelovao i on sam te da ona nije otpo\u010dela s dru\u0161tvenim mre\u017eama \u2013 njezino ru\u017eno lice gledamo od osnutka Republike Hrvatske.<\/p>\n

Radikalizaciji se nisu oduprle ni naprednije dr\u017eave Europske unije, svjedo\u010di tome, izme\u0111u ostaloga, stravi\u010dan slu\u010daj trostrukog ubojstva koji se, tako\u0111er u listopadu pro\u0161le godine, dogodio u francuskoj Nici. Imaju\u0107i na umu razli\u010ditost naroda i njihove svijesti, Europu u budu\u0107nosti \u010deka nimalo lak zadatak \u2013 Unija \u0107e se morati zajedni\u010dkim snagama suo\u010diti s valom mr\u017enje.<\/p>\n

I na koncu dolazimo do ljudskih prava o kojima se, za razliku od ve\u0107ine razvijenih zemalja Europe, u Hrvatskoj vi\u0161e voli govoriti nego ih se provoditi u djelo. Posebice je to vidljivo po pitanju \u017eenskih prava<\/a>. Akcijama civilnog sektora nedavno su donijete nu\u017ene zakonske izmjene<\/a> vezane za nasilje nad \u017eenama, a\u00a0 da bismo saznali koliko se doneseni zakoni doista i sprovode u djelo dovoljno je zaviriti u Facebook grupu \u201e# i mene se ti\u010de\u201c te uvidjeti svu bizarnost presuda. Primjera radi, valja se prisjetiti presude iz 2020. godine prema kojoj je oslobo\u0111en policajac koji je seksualno uznemiravao kolegicu \u010ditavu no\u0107 jer je to, naime, u\u010dinio SAMO JEDNOM.<\/p>\n

Summa summarum, Hrvatska osam godina \u010dlanstva nije dobro iskoristila ni po pitanju europskog novca niti po na\u010delima tzv, europskih vrijednosti. Mo\u017eemo se samo nadati da \u0107e u budu\u0107nosti umjesto \u201eza dom\u201c napokon biti stvarno spremna za Europu.<\/p>\n

\n

*Bojana Guberac je novinarka portala Lupiga.Com koji je protekle \u010detiri godine provodio projekt “Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske”. U svom radu posve\u0107ena je pitanjima ljudskih prava, govora mr\u017enje i nasilja nad \u017eenama. Kao freelancerica pi\u0161e i za portale CroL te \u017dene i mediji. Radila je kao novinarka kulture i informativnog programa na \u017eupanijskoj televiziji Kanal Ri, na Radio Rijeci, Radio Sovi i radijima Hrvatske radiotelevizije, kao i na portalima Novi list, Riportal i Kvarner News. Godine 2019. kreira performans koji se bavi sekundarnom viktimizacijom \u017eena \u017ertava nasilja iz kojeg je nastao eksperimentalni film \u201eStra\u0161nije od \u0161ake\u201c . U slobodno vrijeme pi\u0161e poeziju.
\n———–
\n<\/strong><\/em><\/p>\n

Tekst je nastao u sklopu tre\u0107eg izdanja \u201cPri\u010da iz regije\u201d kojeg provode makedonska\u00a0<\/strong><\/em>Res Publica<\/em><\/strong><\/a>\u00a0i\u00a0<\/strong><\/em>Institut za komunikacijske studije<\/em><\/strong><\/a>\u00a0iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (<\/strong><\/em>PCNEN<\/em><\/strong><\/a>), Albanije (<\/strong><\/em>IDM<\/em><\/strong><\/a>), Hrvatske (<\/strong><\/em>Lupiga<\/em><\/strong><\/a>), Kosova (<\/strong><\/em>Sbunker<\/em><\/strong><\/a>), Srbije (<\/strong><\/em>Ne Davimo Beograd<\/em><\/strong><\/a>), Bosne i Hercegovine (<\/strong><\/em>Analiziraj.ba<\/em><\/strong><\/a>), Gr\u010dke (<\/strong><\/em>Macropolis<\/em><\/strong><\/a>) i Slovenije (<\/strong><\/em>Had<\/em><\/strong><\/a>)\u00a0u okviru projekta “Pove\u017ei to\u010dke: pobolj\u0161ane politike kroz gra\u0111ansko u\u010de\u0161\u0107e” uz podr\u0161ku britanske ambasade u Skoplju.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska je postala \u010dlanica Europske unije prvog srpanjskog dana 2013. godine. Na referendumu je prije ulaska u uniju 66,27 posto bira\u010da glasalo \u201eZA\u201c, a 33,13 posto \u201ePROTIV\u201c ulaska u EU. Mnogi su iz raznih razloga strahovali od ulaska u EU, \u0161to je jasno iz nimalo nezanemarivog postotka gra\u0111ana koji su bili protiv takve zajednice. Jedan od razloga tih strahova bio je i \u0161to \u0107e to nama donijeti EU. No, gotovo osam godina kasnije nekako sam dojma da danas vi\u0161e nije pitanje \u0161to \u0107e Europa donijeti nama nego \u0161to smo mi donijeli Europi, odnosno tko je u tom dogovorenom braku bolje pro\u0161ao i za \u010dije se ime ve\u017ee ta nesretna trinaestica u godini pristupanja. <\/p>\n","protected":false},"author":3314,"featured_media":314032,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-314029","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3314"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=314029"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314029\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":314035,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/314029\/revisions\/314035"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/314032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=314029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=314029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=314029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}