\u201eAko govorimo o Zemlji kao planeti, ona se sada nalazi u fazi zahla\u0111enja\u201c, rekao je on za program \u201eSkrivene prijetnje\u201c, prenosi televizija \u201eZvezda\u201c.<\/p>\n
Prema mi\u0161ljenju klimatologa, \u010dovje\u010danstvo sada prolazi kroz interglacijalnu epohu tokom koje se temperatura ponovo povec\u0301ala. Kotljakov smatra da povec\u0301ana toplota doprinosi stvaranju lednika.<\/p>\n
\u201eAko sada postaje toplije, onda vazduh iznad tla postaje vla\u017eniji. I upravo tu vlagu nose vazdu\u0161ne struje i ona dospijeva i na Antarktik. Nastaju padavine u obliku snijega i koli\u010dina leda se \u010dak povec\u0301ava\u201c, objasnio je akademik.<\/p>\n
Nau\u010dnici povezuju pad temperature sa aktivno\u0161c\u0301u Sunca koja zavisi od broja i veli\u010dine pjega na njegovoj povr\u0161ini. \u0160ef laboratorije za rentgensku astronomiju Sunca Instituta za fiziku \u201eLebedev\u201c Ruske akademije nauka Sergej Kuzin objasnio je kako pjege uti\u010du na Sun\u010devu snagu.<\/p>\n
\u201eNajprostije re\u010deno, Sun\u010deve pjege su mjesta na kojima magnetno polje izlazi iz unutra\u0161njosti na povr\u0161inu Sunca\u201c, objasnio je ekspert.<\/p>\n
On je tako\u0111e rekao da vremenski uslovi na Zemlji veoma zavise od trenutne aktivnosti Sunca, jer vec\u0301inu energije dobijamo upravo od na\u0161e zvijezde.<\/p>\n
\u201eZemlja dobija 99,999 odsto energije od Sunca. Postoje prora\u010duni koji govore o tome da ukoliko bi se Sunce \u2018isklju\u010dilo\u2019, kroz 50 godina bi temperatura na povr\u0161ini Zemlje bila 30 stepeni ispod nule\u201c, izjavio je nau\u010dnik.<\/p>\n
Prema prac\u0301enjima ameri\u010dke svemirske agencije NASA, 2020. godine bio je zabilje\u017een najmanji broj pjega na povr\u0161ini Sunca, \u0161to bi moglo da zna\u010di po\u010detak nove ere na planeti.<\/p>\n
Me\u0111utim, treba pomenuti da je na Zemlji i ranije bilo slu\u010dajeva globalnog zahla\u0111enja. Ona se nazivaju i \u201emalim ledenim dobima\u201c. S tim u vezi, Sergej Kuzin je ispri\u010dao o najskorijim fazama zahla\u0111enja na planeti.<\/p>\n
\u201e'Malo ledeno doba’ je, prema mom mi\u0161ljenju, trajalo od 14. do 19. vijeka. Mislim da je za to vrijeme bilo tri minimuma \u2013 Maunderov, \u0160pererov i Daltonov. Ali je upravo najvec\u0301e zahla\u0111enje bilo povezano sa Manderovim minimumom\u201c, rekao je doktor nauka.<\/p>\n
Ina\u010de, tokom Maunderovog minimuma bilo je zamrznuto nekoliko metara zemlje \u0161irom Evroazije, alpski gle\u010deri su se kretali ka Evropi, pomorske luke Holandije i Velike Britanije su bile opkoljene ledom, a broj stanovnika Islanda se prepolovio.<\/p>\n
<\/p>\n
Trenutno je te\u0161ko predvidjeti kojim c\u0301e putem krenuti na\u0161a planeta \u2013 putem zahla\u0111enja ili zagrijavanja. Ali jedno je sigurno, \u010dovje\u010danstvo je u ovoj fazi razvoja mnogo spremnije za razli\u010dite kataklizme i vanredna stanja nego prije nekoliko vjekova, zaklju\u010duju nau\u010dnici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na\u0161u planetu uskoro ne o\u010dekuje globalno zagrijavanje, vec\u0301 naprotiv \u2013 zahla\u0111enje, izjavio je doktor geografskih nauka, nau\u010dni direktor Instituta za geografiju Ruske akademije nauka Vladimir Kotljakov.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":295962,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-313990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313990"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313991,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313990\/revisions\/313991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/295962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}