{"id":313975,"date":"2021-02-14T08:52:10","date_gmt":"2021-02-14T07:52:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=313975"},"modified":"2021-02-14T09:17:43","modified_gmt":"2021-02-14T08:17:43","slug":"oku-vidljiva-promjena-klime-u-najranjivijem-dijelu-europe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/14\/oku-vidljiva-promjena-klime-u-najranjivijem-dijelu-europe\/","title":{"rendered":"Oku vidljiva promjena klime u najranjivijem dijelu Europe"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrea Milat \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n

Najavljena februarska promjena vremena prema ponovnom zahla\u0111enju donijela je Sjevernom Jadranu visoke plime pa more u Rovinju prijeti ku\u0107ama, neke ulice su postale kanalima, a kadrovi iz tog istarskog grada pomalo podsje\u0107aju na Veneciju. Sjeverni Jadran je posebno plitko i zatvoreno more nastalo otapanjem posljednjeg ledenog doba koje je kopno \u0161to spaja Sjevernu Dalmaciju, Istru i jadranski dio Italije pretvorilo u morsko dno, a pod utjecajem podizanja razina mora sada po\u010dinje okupirati nova suha tla. Kroz narednih pedeset do sto godina, dana\u0161nji obalni gradovi Jadrana mogla bi postati morem, pa \u0107e tako, osim dijelova Istre, pod morem potencijalno nestati Stradun, Dioklecijanova pala\u010da, zadarski poluotok, Pula i mnogi drugi jadranski lokaliteti bogati \u017eivotom.<\/p>\n

Prekomjerne poplave i nadiranja voda, kao \u0161to smo ve\u0107 imali priliku vidjeti 2014. godine, prijete i kontinentalnom dijelu dr\u017eave i regije (zapad Srbije, sjever BiH). Poplave 2014. pokazale su da regija nije pripremljena niti adekvatno opremljena za suo\u010davanje sa sve ve\u0107im opasnostima koje predstavljaju klimatski utjecaji. Iako su pobolj\u0161anja u sustavima za prevenciju i za\u0161titu od poplava napravljena od 2014. godine, noviji poplavni doga\u0111aji 2019. i 2020. godine pokazali su da je potrebno u\u010diniti vi\u0161e na adekvatnom rje\u0161avanju poplava i s njima povezanih katastrofa.<\/p>\n

Me\u0111unarodni panel za klimatske promjene (IPCC) u svojim je izvje\u0161tajima prepoznao zapadni Balkan kao jedno od najranjivijih podru\u010dja u Europi. Prema njihovim podacima, na\u0161a \u0107e se regija suo\u010diti s porastom temperature ve\u0107im od europskog prosjeka i promjenama u obrascima oborina koje \u0107e dovesti do pove\u0107anog rizika od poplava, duljih razdoblja su\u0161e, erozije tla i \u0161umskih po\u017eara. Klimatske promjene najvjerojatnije \u0107e pove\u0107ati negativne utjecaje, \u0161to \u0107e rezultirati zna\u010dajnim gubicima stani\u0161ta te ljudskim, zdravstvenim i socioekonomskim \u0161tetama.<\/p>\n

Sve najave IPCC-a ve\u0107 mo\u017eemo osobno iskusiti, i premda vlada dru\u0161tveni konsenzus da ovdje \u201evi\u0161e nema prave zime\u201c, stvarne posljedice ovih promjena te\u0161ko je trenutno sagledati, jer du\u017ea sezona zna\u010di vi\u0161e prihoda od turizma, lak\u0161i uzgoj novih i tropskijih vrsta bilja, a i toplije vrijeme nosi manje ra\u010dune za struju na koju se grije velik dio Dalmacije. Masline ionako posljednjih godina lo\u0161e ra\u0111aju, ni loza nije \u0161to je bila, i sve je izlo\u017eeno raznim bolestima i vremenskim neprilikama. Usprkos tome, informaciju dobivenu na temelju znanstvenih pokazatelja, da za 50-ak godina maslina uop\u0107e ne\u0107e vi\u0161e rasti na Mediteranu, gotovo je nemogu\u0107e percipirati jer, ipak, radi se o jednoj od najizdr\u017eljivijih biljaka na ovom podru\u010dju. No, te\u017eina percepcije ne\u010dega i na\u0161e odbijanje da se pomirimo sa budu\u0107no\u0161\u0107u ne odga\u0111a tu budu\u0107nost. Ona \u0107e nas svakako do\u010dekati, a tako u\u010destali argument \u201eja tada ionako vi\u0161e ne\u0107u biti \u017eiv\/a\u201c ne zna\u010di da ne nosimo povijesnu odgovornost za budu\u0107e generacije.<\/p>\n

Opisano je dodatno popra\u0107eno sve u\u010destalijim po\u017earima koji se \u010desto pripisuju piromanima (po mogu\u0107nosti drugog etniciteta), a poplave lo\u0161em upravljanju i korupciji. Premda \u0161tetne dru\u0161tvene prakse ote\u017eavaju no\u0161enje s promjenama ekosustava, tla, mora i zraka oko nas, one nisu njihov neposredni uzrok, ve\u0107 samo pridonose ve\u0107em stupnju predstoje\u0107e klimatske katastrofe. Prema nekim modelima izgleda planete 2100. godine, Dalmacija, jug Albanije, Crna Gora i Gr\u010dka mogle bi postati pustinjama. Osim na\u0161ih predjela za koje ne postoje projekcije prevedene na na\u0161e jezike, najbogatiji podaci dostupni su za Francusku, \u0160panjolsku i Italiju, koja bi navodno cijela mogla postati pustinjom. Uostalom, Bilten je nedavno imao tekst o o\u010diglednom \u0161irenju pustinje u Rumunjskoj, a poznato je da isti problem poga\u0111a i Bugarsku.<\/p>\n

Dana\u0161nja plima nije ekstrem koji se povremeno cikli\u010dki pojavljuje, upravo suprotno, doba vremenskih ekstrema je pro\u0161lo, danas su to prvi indikatori novog klimatskog re\u017eima. Da smo vremenske ekstreme htjeli \u010ditati kao simptome budu\u0107ih promjena, kao indikatore izlo\u017eenih podru\u010dja kojima treba posvetiti posebnu pozornost, danas bismo bili puno pripremljeniji na period pred nama, odnosno imali bismo ve\u0107e \u0161anse zaustaviti izumiranje. Umjesto toga, mi smo svi pasivno prihvatili na\u010delo \u201elaissez faire\u201c, prepustili se inerciji i odgovornost ostavili uvijek nekim novim budu\u0107im generacijama. Ali tih budu\u0107ih generacija vi\u0161e nema: promjene nastupaju sada, a plima koja je potopila rovinjske ulice uskoro vi\u0161e ne\u0107e biti iznimka nego pravilo, prvih pedesetak godina more \u0107e okupirati kopno, a onda \u0107e erozija tla odnijeti humusni sloj zemlje, i nakon svega ostat \u0107e samo pustinja.<\/p>\n

Bilten<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Me\u0111unarodni panel za klimatske promjene (IPCC) u svojim je izvje\u0161tajima prepoznao zapadni Balkan kao jedno od najranjivijih podru\u010dja u Europi. Prema njihovim podacima, na\u0161a \u0107e se regija suo\u010diti s porastom temperature ve\u0107im od europskog prosjeka i promjenama u obrascima oborina koje \u0107e dovesti do pove\u0107anog rizika od poplava, duljih razdoblja su\u0161e, erozije tla i \u0161umskih po\u017eara.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5,12],"tags":[],"class_list":["post-313975","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313975","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313975"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313975\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313976,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313975\/revisions\/313976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313975"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313975"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313975"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}