{"id":313533,"date":"2021-02-07T11:41:50","date_gmt":"2021-02-07T10:41:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=313533"},"modified":"2021-02-07T20:52:15","modified_gmt":"2021-02-07T19:52:15","slug":"djeca-do-tri-godine-ne-bi-trebalo-da-provode-vrijeme-ispred-ekrana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/07\/djeca-do-tri-godine-ne-bi-trebalo-da-provode-vrijeme-ispred-ekrana\/","title":{"rendered":"Djeca do tri godine ne bi trebalo da provode vrijeme ispred ekrana"},"content":{"rendered":"

O ovome smo razgovarali sa Aleksandrom Brbori\u0107<\/strong>, defektolo\u0161kinjom logopedom iz Nik\u0161i\u0107a.<\/p>\n

Brbori\u0107:<\/strong> Pri opservaciji djeteta, pri uzimanju anamnesti\u010dkih podataka tra\u017eimo uzroke ka\u0161njenja. \u041are\u0107emo od genetike, toka trudno\u0107e, poro\u0111aja, ocjene na ro\u0111enju, postporo\u0111ajnog razvoja, gdje dobijamo sve pozitivne odgovore ( ne pronalazimo nikakve uzroke). Na pitanje: \u041aoliko va\u0161e dijete provodi vremena ispred ekrana?” ( TV , telefon, tablet, ra\u010dunar ) nastaje ti\u0161ina ili odgovori poput: \u201cPar sati\u201d, \u201cDosta\u201d. Tu otkrivamo uzrok ka\u0161njenja.<\/p>\n

A da li djeci treba ekran?<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Do tri godine, djeca ne bi trebalo da provode vrijeme ispred ekrana.<\/p>\n

Za\u0161to? <\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ne samo zbog govorno-jezi\u010dkog razvoja, nego zbog sveobuhvatnog razvoja djeteta.<\/p>\n

Period do tri godine je najbitniji i najosjetljiviji period za razvoj djece. U tom periodu djeca u\u010de kroz pokret, gledanjem, slu\u0161anjem, istra\u017eivanjem, kroz igru, kada je bitan \u2018model\u2019 iz oku\u017eenja za razvoj, \u0161to svakako nije ekran.<\/p>\n

Od 3-7 gdodina, po mnogim nau\u010dnim studijama, djeca mogu da koriste ekran ali vremenski ograni\u010deno ( 30 minuta, do jedan \u010das ).<\/p>\n

\u041aako ograni\u010diti vrijeme?<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ako malom djetetu u ranom uzrastu dajemo ekrane, ono automatski stvara naviku, izlo\u017eeno je hipersenzacijiama, uo\u010davamo da ne sjedi mirno, pa\u017enja je kratkotrajna, ne pokazuje interesovanje za okolinu, ne interesuju ga igra\u010dke, na dozivanje prestaje da se okre\u0107e, previ\u017ee se raduje ( radost iskrazuje mahanjem ruku, vriskom), upada u stanje da gubi kontakt o\u010dima, izostaje socijalna interakcija.\u00a0 Sve ovo ga uvodi u problem ka\u0161njenja govora i to ne samo govora, ve\u0107 kompletnog psihomotornog razvoja.<\/p>\n

\u041ao je odgovoran? <\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Naravno roditelj, staratelj. On je obavezan da dijete usmjeri na druge oblike zabave: pokret, igru, igra\u010dke, da ga stimuli\u0161e toplom emocijom, poljupcem, zajedni\u010dkom igrom, nekom poslasticom, nagradama…<\/p>\n

Poptuno je pogre\u0161no mi\u0161ljenje roditelja da djeca gledanjem u ekran razvijaju inteligenciju, ma\u0161tu, kreativnost, mi\u0161ljenje, govor… Djeca sve ovo treba da razvijaju ali kroz pokazni gest, kroz razumijevanje govora. Sve ovo je va\u017eno za psihomotorni razvoj, a ne ekran.<\/p>\n

Od koga sve djeca u\u010de?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Djeca u\u010de od roditelja, vaspita\u010da, bli\u017enjih od kojih dobijaju povratne informacije, \u0161to svakako nije ekran jer im ne daje fidbek.<\/p>\n

Nije dobar ni crtani na stranom jeziku. Djeci treba fonetika maternjeg jezika. Bez dobre i jasne auditivne percepcije nema pravilnog maternjeg jezika. Opet se vra\u0107emo na va\u017enost dobrog modela.<\/p>\n

Crtani, igrice sa nasiljem nisu dobre jer \u0107e se dijete identifikovati sa tim likovima i takvim oblicima pona\u0161anja.<\/p>\n

\u041aakve su posledice? <\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Javlja se disharmoni\u010dan razvoj, gdje kasne odre\u0111ene funkcije u psihomotornom razvoju, kasni emocija, postoji ka\u0161njenje u razvoju inteligencije, javljaju se te\u0161ko\u0107e u senzornoj obradi i povezivanju informacija.\u00a0 Imamo disfazije, jezi\u010dki poreme\u0107aj, te\u0161ko\u0107e u razumijevanju govora, komunikaciji, kada je jezi\u010dka razvijenost ispod kalendarskog uzrasta.<\/p>\n

Te\u0161ko\u0107e u u\u010denju. Djeca mogu da poka\u017eu elemente disleksije \u2013 poreme\u0107aje soposobnosti razumijevanja pro\u010ditanog teksta kod o\u010duvane intelektualne spopsobnosti.<\/p>\n

Posledice mogu biti poreme\u0107aji pona\u0161anja \u2013 asocijalni, agresivni, izaziva\u010dki. Djeca lako ulaze u sva\u0111e, tu\u010de, vandalizam. Zato, djecom se moramo baviti mi, jer ona su najdragocjeniji dar.<\/p>\n

Razgovarala: Ksenija MILOVI\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rije\u010d \u201cekranitis” se \u010desto \u010duje u krugovima pedijatara, dje\u010dijih psihijatara, logopeda, defektologa, psihologa, vaspita\u010da, u\u010ditelja… U poslednjih par godina sve vi\u0161e djece pokazuje ka\u0161njenje u govorno-jezi\u010dkom razvoju. Niz faktora odgovorno je za to. Roditelji tra\u017ee pomo\u0107 logopeda.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":313534,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-313533","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313533","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313533"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313533\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313560,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313533\/revisions\/313560"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313534"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313533"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313533"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313533"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}