Kad se pojavi, nismo ba\u0161 na\u010disto \u0161ta se de\u0161ava i da li se ne\u0161to zapravo doga\u0111a. \u201cDe\u017ea vi\u201c izaziva radoznalost mnogih nau\u010dnika iz oblasti psihologije i neurologije.<\/p>\n
Izraz je prvi put dao francuski filozof i parapsiholog Emil Bojrak (1851-1917) u svojoj knjizi \u201cBuduc\u0301nost psihi\u010dkih nauka\u201c.<\/p>\n
\u0160ta je \u201cde\u017ea vi\u201c?<\/p>\n
Francuski izraz zna\u010di \u201cvec\u0301 vi\u0111eno\u201c. Vikipedija navodi da je to sna\u017ean utisak da smo vec\u0301 vidjeli ne\u0161to \u0161to ina\u010de vidimo prvi put.<\/p>\n
Bez obzira na definicije, istina je da je osjec\u0301aj prolaska kroz situaciju koju ste vec\u0301 \u017eiveli u pro\u0161losti iskustvo koje vec\u0301ina ljudi prepoznaje, posebno najmla\u0111i. Prema studiji objavljenoj u ameri\u010dkom Nacionalnom medicinskom \u010dasopisu, oko 60 odsto stanovni\u0161tva je \u201cde\u017ea vi\u201c do\u017eivjelo barem jednom u \u017eivotu, a u\u010destalost epizoda opada sa godinama.<\/p>\n
\u0160ta uzrokuje \u201cde\u017ea vi\u201c?<\/p>\n
O ovom pitanju nau\u010dnici se nisu u potpunosti slo\u017eili. Doga\u0111aj \u201cde\u017ea vi\u201c zasnovan je na razli\u010ditim disciplinama, ali bez nau\u010dnog usagla\u0161avanja.<\/p>\n
U studiji koju je pripremio Alan Braun, istra\u017eiva\u010d sa Odeljenja za psihologiju univerziteta Ju\u017enog Teksasa, detaljno je navedeno da su \u201cnau\u010dna obja\u0161njenja za \u2019de\u017ea vi\u2018 podijeljena u \u010detiri kategorije\u201c.<\/p>\n
Najpoznatija je tzv. \u201cdvostruka obrada\u201c, to zna\u010di da dva kognitivna procesa na trenutak gube sinhronost. Na taj na\u010din se doga\u0111aji koji se de\u0161avaju skladi\u0161te prije nego \u0161to svjesni dio na\u0161eg mozga mo\u017ee da procesuira da se dogodio.<\/p>\n
Drugo obja\u0161njenje, tako\u0111e iz domena neurologije, jeste da na trenutak do\u0111e do prekida u prenosu neurona, zbog \u010dega se doga\u0111aj \u010dini poznatim kada se nastavi.<\/p>\n
Zatim postoje obja\u0161njenja koja se temelje na sjec\u0301anju. \u201cDe\u017ea vi\u201c se javlja kada smo u kontaktu sa odre\u0111enim nadra\u017eajima koje ne prepoznajemo trenutno, ali su nam poznati.<\/p>\n
Na kraju, opa\u017eamo situaciju ne obrac\u0301ajuc\u0301i previ\u0161e pa\u017enje i, kada se usredsredimo na nju, osjec\u0301amo da smo je vec\u0301 ranije iskusili.<\/p>\n
Koje vrste \u201cde\u017ea vi\u201c postoje?<\/p>\n
Stru\u010dnjaci su identifikovali najmanje tri vrste ovog neobi\u010dnog osjec\u0301aja prepoznavanja novog doga\u0111aja. Postoji \u201cde\u017ea vi\u201d koja se na francuski prevodi i kao \u201evec\u0301 vi\u0111eno\u201c ili \u201evec\u0301 pro\u017eivljeno\u201c, i na to se obi\u010dno pozivamo kada govorimo o \u201ede\u017ea vi\u201c. Me\u0111utim, ovaj tip obuhvata vi\u0161e od samog vizuelnog iskustva: postoji vi\u0161e detalja o sceni ili situaciji koji su \u010doveku poznati, a ne samo pogled.<\/p>\n
Postoji i d\u00e9j\u00e0 senti, ili \u201cvec\u0301 osjec\u0301eno\u201c na francuskom: imate vrlo poseban osec\u0301aj koji ste vec\u0301 osjetili u nekoj prilici. Poslednja i retka je d\u00e9j\u00e0 visit\u00e9: sumnja da ste vec\u0301 bili na mjestu koje ste posjetili prvi put.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u010cudna senzacija, osjec\u0301aj da ste ne\u0161to vec\u0301 do\u017eivjeli naziva se \u201cde\u017ea vi\u201c i de\u0161ava se svima. Ipak, ovaj fenomen ima mnoga pitanja i malo odgovora. O \u010demu se radi, kako se \u201cde\u017ea vi\u201c javlja i koje vrste postoje? Iako se njegovo porijeklo jo\u0161 uvijek ne zna ta\u010dno, postoje neki odgovori koje nauka mo\u017ee dati, prenosi Sputnjik.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":313475,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-313474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313474"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313477,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313474\/revisions\/313477"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}