{"id":313289,"date":"2021-02-04T08:05:45","date_gmt":"2021-02-04T07:05:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=313289"},"modified":"2021-02-04T08:05:45","modified_gmt":"2021-02-04T07:05:45","slug":"pad-americkog-carstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/04\/pad-americkog-carstva\/","title":{"rendered":"Pad ameri\u010dkog carstva"},"content":{"rendered":"

Autor Milan Gavrovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Je li mogu\u0107e da je sav taj kaos u kojem se danas koprca Amerika, pa i dobar do svijeta, djelo jednog \u010dovjeka? Ako jeste, onda s odlaskom Donalda Trumpa prolazi i bolesno razdoblje, a s Joeom Bidenom sve se vra\u0107a u normalu. Ako nije, budu\u0107nost ostaje u gustoj magli, usprkos svim Bidenovim dobrim namjerama i lijepim planovima. U prvom slu\u010daju, Trump \u0107e biti samo jedna kratkotrajna epizoda. U drugom, to bi mogao biti Biden. A onda bi se mogla ostvariti parola: I poslije Trumpa Trump! Najmanje su dva razloga zbog kojih treba strahovati od te mogu\u0107nosti. Prvi je promijenjen polo\u017eaj i uloga Amerike u svijetu, a drugi slijepa ulica iz koje suvremeni kapitalizam nikako da prona\u0111e izlaz.<\/p>\n

Poslije Drugog svjetskog rata, kad je kona\u010dno za\u0161lo sunce u imperiji Velike Britanije, Amerika je preuzela \u0161tafetnu palicu i vladala najve\u0107im dijelom svijeta, u specifi\u010dnom kondominiju sa Sovjetskim Savezom. S njim je vodila hladni rat i istovremeno po\u0161tovala pre\u0161utni sporazum o podijeli interesnih sfera. Kad je SSSR intervenirao u pobunjenoj Ma\u0111arskoj ili \u010cehoslova\u010dkoj, Amerikanci su \u017eestoko podr\u017eavali buntovnike, ali samo na rije\u010dima. Kad su Amerikanci ustoli\u010dili krvavog diktatora Augusta Pinocheta u \u010cileu, koji je vojnim udarom sru\u0161io legalnu vladu i ubio predsjednika Salvadora Allendea, SSSR je postupio na isti na\u010din. Znalo se \u0161to je \u010dije dvori\u0161te. Ali potkraj 1980-ih godina za Rusiju je igra postala preskupa, pa se raspao prvo sovjetski blok, a onda i sam SSSR. Nakon sljede\u0107ih 30 godina u kojima je dominirala sama, Americi se dogodilo to isto. Pita je postala skuplja od tepsije.<\/p>\n

Istaknuti ameri\u010dki diplomat i ministar trgovine poslije Drugog svjetskog rata Averell Harriman svojedobno je otvoreno rekao: Mi sudjelujemo u svjetskoj populaciji sa \u0161est posto, a koristimo 50 posto svjetskih resursa. Na\u0161a politika u budu\u0107nosti imat \u0107e za cilj zadr\u017eavanje tog stanja. U tome nije bilo nekog posebnog cinizma. Rimsko carstvo se po\u010delo raspadati kad je korist od plja\u010dke porobljenih naroda postala manja od odr\u017eavanja administracije, legija i stalnih ratnih pohoda. Dioklecijan je privremeno stabilizirao carstvo, ali je izazvao razornu inflaciju, prvu takvu u povijesti. Tada se prvi put pokazalo i da se u mra\u010dnoj dru\u0161tvenoj klimi izazvanoj ekonomskim krizama uvijek tra\u017ei i pronalazi neki gre\u0161ni jarac. Za Dioklecijana to su bili kr\u0161\u0107ani, za Hitlera \u017didovi, a za Trumpa Meksikanci i Afroamerikanci. Kr\u0161\u0107ane su bacali lavovima, \u017didove su ubijali u logorima, a meksi\u010dku djecu su u Trumpovoj Americi zatvarali u kaveze.<\/p>\n

Sli\u010dnu sudbinu dijelile su i druge velike imperije. U doba svog povla\u010denja nekad silno Otomansko carstvo po\u010dinilo je genocid nad Armencima. Britansko carstvo u kojem sunce nije zalazilo implodiralo je u svjetskom ratu, poslije kojeg je postala besmislena i politika zvana “isto\u010dno od Sueza”. Ono se i ina\u010de odr\u017eavalo na mudriji na\u010din od ostalih. Trgovinom, a ne vojskom. Indijom, koja je tada brojala 350 milijuna ljudi (a pripadali su joj i dana\u0161nji Pakistan i Banglade\u0161) upravljalo je samo 24 tisu\u0107e Britanaca. Zato se i povla\u010dilo relativno mirno, uspostavljaju\u0107i nove oblike zajedni\u0161tva, u prvom redu Commonwealth. Ne radi britanske krune, ve\u0107 trgovine.<\/p>\n

Amerikanci su, nasuprot tome, vladali vojskom. Kad je propao sovjetski blok i nestala prijetnja iz Moskve, oni su, umjesto da ga smanje, udvostru\u010dili bud\u017eet za obranu. O\u010dito su bili svjesni novog zadatka u novom poretku koji je nastajao. Kao svjetski policajac, Amerika je svoje vojne baze pro\u0161irila po cijelom svijetu, uspostavljaju\u0107i ognjem i ma\u010dem demokraciju i brane\u0107i ljudska prava. Trumpov prethodnik Barack Obama, za razliku od njega vrlo civiliziran, pristojan i obrazovan \u010dovjek, \u010dak je prema\u0161io svoje prethodnike u broju ratova koje je vodio. Ali ra\u010dunica je imala negativni saldo. Tako je ispalo da je Trump prvi predsjednik koji nije pokrenuo nijedan rat i koji je ameri\u010dke vojnike po\u010deo vra\u0107ati ku\u0107i.<\/p>\n

Sad \u0107e se Amerika, kao i poslije Drugog svjetskog rata, suo\u010diti sa strukturama koje gube svoj polo\u017eaj u dru\u0161tvu. Koje su do ju\u010der bile va\u017ene i privilegirane, a danas su postale suvi\u0161ne. To se odnosi i na obi\u010dne vojnike, od kojih je svaki \u017eivio mnogo bolje od najve\u0107eg dijela Amerikanaca. Te \u0107e strukture stvarati dru\u0161tvenu klimu koja opravdava njihov posebni polo\u017eaj. To je klima stalne ratne opasnosti. U Americi to je dovelo do poznatog lova na komunisti\u010dke i ateisti\u010dke vje\u0161tice u doba velikog inkvizitora, senatora Josepha McCarthyja.<\/p>\n

U Hrvatskoj smo taj fenomen upoznali sa stalnim pritiscima branitelja da im se osigura poseban polo\u017eaj u dru\u0161tvu i sudjelovanje u vlasti. Kao u Americi 1950-ih godina, na njihov val zajahao je i dio politi\u010dara, koji tu tra\u017ee svoju \u0161ansu otkrivaju\u0107i stalno iznova jugoslavensko-komunisti\u010dko-srpsku ugrozu. U Srbiji je izmi\u0161ljen nevjerojatan oksimoron, vatikansko-komunisti\u010dka zavjera. Druga takva struktura obi\u010dno se naziva vojno-industrijskim kompleksom, u kojem se okre\u0107e ogromni dr\u017eavni novac. Zanimljivo je da je na njegovu opasnost, odlaze\u0107i godine 1961. s predsjedni\u010dke funkcije, upozoravao jo\u0161 general Dwight Eisenhower, koji je sigurno znao o \u010demu govori.<\/p>\n

Od tada se va\u017enost vojno-industrijskog kompleksa u ameri\u010dkoj ekonomiji silno pove\u0107ala, a i on je znatno ve\u0107i nego prije. Ameri\u010dkim oru\u017ejem opremaju se vojske i ratuje po cijelom svijetu. Istovremeno, globalizacija je premjestila mnoge industrije iz Amerike u jeftinije zemlje, dok je deregulacija bankarstva otvorila mogu\u0107nost stvaranja golemih bogatstava ni iz \u010dega. Ameri\u010dki i svjetski BDP danas je mnogo ve\u0107i od vrijednosti proizvedene robe i usluga, a socijalne razlike i siroma\u0161tvo toliko su se pove\u0107ali da skoro svaki drugi Amerikanac ne mo\u017ee pre\u017eivjeti bez nekog oblika dr\u017eavne pomo\u0107i, po\u010dev\u0161i od bonova za hranu.<\/p>\n

O nejednakostima u svijetu toliko se pi\u0161e i govori da podatke ne treba ponavljati, osim mo\u017eda da samo jedan posto ljudi posjeduje koliko i siroma\u0161nija polovica \u010dovje\u010danstva i da u svakoj krizi njihovo bogatstvo raste. U korona-krizi oni su dosad postali jo\u0161 za desetinu bogatiji. Trump je tu odigrao kontroverznu igru. Pogodovao je bogata\u0161ima, ali se suprotstavio globalizaciji i uvodio carine i druge protekcionisti\u010dke mjere, \u0161to je vratilo neke poslove u Ameriku. Ne podr\u017eavaju Trumpa samo bijeli suprematisti, ve\u0107 i dio Amerikanaca koji je vidio u tome \u0161ansu za vlastiti opstanak. Besku\u0107nici se uzdaju u \u010dovjeka koji ne mo\u017ee ni zapamtiti sve svoje rezidencije i nekretnine, kako je to formulirao Lovro Ku\u0161\u010devi\u0107, trampi\u0107 s Bra\u010da i biv\u0161i HDZ-od ministar.<\/p>\n

\u0160to u tome mo\u017ee promijeniti Joe Biden? Mo\u017ee odustati od Trumpovih odluka i mjera koje su plod njegovog psihopatskog karaktera, \u0161to samo po sebi nije malo. Mo\u017ee revidirati politiku nastalu na praksi da neznalica, \u010dim mu se u\u010dini da je ne\u0161to doznao, brzopleto donosi odluku. To \u0107e se vjerojatno vi\u0161e odnositi na me\u0111unarodnu suradnju i solidarnost sa saveznicima nego na povratak globalizaciji. Mo\u017ee li ujediniti Ameriku, \u0161to se ozna\u010dava kao glavni zadatak?<\/p>\n

Za prevladavanje neizdr\u017eivo velikih razlika izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih tra\u017ei se mnogo vi\u0161e od paketa socijalne pomo\u0107i koji je dosad najavio. Tim vi\u0161e \u0161to nije rije\u010d samo o ameri\u010dkom problemu, ve\u0107 o krizi kapitalizma i vi\u0161estrana\u010dke demokracije u najrazvijenijem dijelu svijeta. Jo\u0161 prije 40 godina, pred kraj \u017eivota, Jean-Paul Sartre je tvrdio da je razdoblje u koje ulazimo kraj jedne civilizacije.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poslije Drugog svjetskog rata Amerika je preuzela \u0161tafetnu palicu od Velike Britanije i vladala najve\u0107im dijelom svijeta, u specifi\u010dnom kondominiju sa SSSR-om. Nakon njegova raspada 30 godina je dominirala sama, a sad je i njoj pita postala skuplja od tepsije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":311628,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-313289","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313289","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313289"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313289\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313291,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313289\/revisions\/313291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313289"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313289"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313289"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}