prenosi Beta.<\/a><\/p>\nSrbija je dobila ukupno 6,22 poena (od maksimalnih 10) \u0161to je manje u odnosu na pro\u0161logodi\u0161nji izvje\u0161taj kada je imala ocjenu 6,41, ali je zadr\u017eala 66. mjesto, ispred Paragvja i \u0160ri Lanke, a iza Lesota i Indonezije.<\/p>\n
Od zemalja regiona Slovenija, Hrvatska, Srbija i Albanija svrstane su u kategoriju “manjkavih demorkatija”, dok su BiH, Crna Gora i S. Makedonija ocijenjene kao “hibridni re\u017eimi”.<\/p>\n
Ispred Srbije su Slovenija na 35, i Hrvatska na 59, mjestu, a iza Albanija (71) , S.Makedonija (78), Crna Gora (81) i BiH (101).<\/p>\n
Po novom indeksu demokratije pad bilje\u017ei \u010ditav region Isto\u010dne Evrope u koji spada i Srbija, a \u010diji je prosje\u010dan skor za 2020. pao na 5,36 sa 5,42 koliko je bio prethodne godine.<\/p>\n
Prve na isto\u010dnoevropskoj listu su Estonija, \u010ce\u0161ka i Slovenija. Hrvatska je na 10, Rumunija na 11, Srbija na 12, Albanija na 13 a S. Makedonija na 14. mjestu, Crna Gora je 17, a BiH 20. na listi.<\/p>\n
Samo je nekoliko zemalja iz ove grupe, me\u0111u kojima je Poljska, zabilje\u017eilo znan\u010dajniji napredak dok je ve\u0107ina nazadovala. Jasan trend pogor\u0161anja govori o krhkosti demokratije u vrijeme krize ali i o spremnosti vlada da \u017ertvuju gra\u0111anske slobode i vr\u0161e nekontrolisanu valst u vanrednoj situaciji, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n
Pandemija je, kako se dodaje, dodatno istakla trajne probleme u regionu, poput lo\u0161eg funkcionisanja institucija i slabe politi\u010dke kulture.<\/p>\n
Sa ocjenom 4,67 za politi\u010dku kulturu Isto\u010dna Evropa najgora je od svih regiona, \u0161to, kako se ocjenjuje, odra\u017eava zabrinjavaju\u0107i pad podr\u0161ke demokratiji \u2013 kao simptom duboke nemo\u0107i demokratije i nezadovoljstva gra\u0111ana politi\u010dkim ‘statusom quo’ u regionu \u2013 i sve ve\u0107a podr\u0161ku vojnoj vladavini i vo\u0111ama koji vladaju \u010dvrstom rukom.<\/p>\n
U cijelom regionu Isto\u010dne Evrope ni 2020. ni jedna zemlja nije ocijenjena kao “potpuna demokratija”, a samo je Albanija promijenila kategoriju nabolje pre\u0161av\u0161i u grupu zemalja ocijenjenih kao “manjkave demokratije” iz grupe “hibridnih re\u017eima”.<\/p>\n
Trinaest zemalja Isto\u010dne Evrope je klasifikovano kao “manjkave demokratije”, uklju\u010duju\u0107i svih 11 dr\u017eava \u010dlanica EU plus Srbiju i Albaniju. Osam je ocijenjeno kao “hibridni re\u017eim” (BiH, Crna Gora, S. Makedonija, Ukrajina, Moldavija, Jermenija, Gruzija i Kirgistan). Ostale, uklju\u010duju\u0107i Bjelorusiju, Kazahstan i Rusiju, ocijenjene su kao “autoritarni re\u017eimi”.<\/p>\n
Globalno gledano, u 2020. velika ve\u0107ina zemalja, 116 of 167 bilje\u017ei pad u odnosu na prethodnu godinu. Napredak je zabilje\u017een u 38 (22,6 odsto) zemalja dok je 13 dr\u017eava ostalo na istim pozicijama kao 2109.<\/p>\n
Prosje\u010dna globalna ocjena u Indeksu demokratije 2020. pala je sa 5,44 u 2019. na 5,34 \u0161to je do sada najni\u017ei nivo. Prva na listi je Norve\u0161ka, a poslednja je Sjeverna Koreja.<\/p>\n
Najve\u0107i napredak na indeksu demokratije u 2020. je ostvario je Tajvan a najve\u0107i pad Mali. Ukupno 11 zemalja promijenilo je kategoriju, sedam u negativnom a \u010detiri u pozitivnom smjeru.<\/p>\n
Japan, Ju\u017ena Koreja i Tajvan pre\u0161li su iz kategorije “manjkave demokratije” u kategoriju “potpune demokratije” dok je Albanija unaprije\u0111ena u “manjkavu demokratiju” iz kategorije “hibridnih re\u017eima”.<\/p>\n
Tokom 2020. na indeksu demokratije su nazadovali i Francuksa i Portugal pre\u0161av\u0161i u grupu “manjkavih demorkatiwja”, Salvador i Hongkong pali su u kategoriju “hibridnih re\u017eima” dok su Al\u017eir, Burkina Faso i Mali pre\u0161li u “autoritarne re\u017eime”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Izvje\u0161taj “U bolesti i u zdravlju?” je obuhvatio 167 zemalja koje su ocjenjivane po 60 pokazatelja u pet kategorija: izborni proces i plurizam, funkcionisanje vlasti, demokratska politi\u010dka kultura i gra\u0111anske slobode<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":313279,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-313278","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313278"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313278\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313280,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313278\/revisions\/313280"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}