{"id":313066,"date":"2021-02-01T08:44:46","date_gmt":"2021-02-01T07:44:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=313066"},"modified":"2021-02-01T08:46:19","modified_gmt":"2021-02-01T07:46:19","slug":"sloboda-sjemenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/02\/01\/sloboda-sjemenu\/","title":{"rendered":"Sloboda sjemenu"},"content":{"rendered":"

Autorka: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n

\u010cak 77 udruga koje okupljaju vi\u0161e od 25 tisu\u0107a \u010dlanova te Hrvatska poljoprivredna komora koja zastupa sve poljoprivrednike u zemlji, podr\u017eali su inicijativu “Sjeme je ljudsko pravo” koja se protivi usvajanju postoje\u0107eg nacrta Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja. Zakon bi se uskoro trebao na\u0107i na prvom \u010ditanju u Saboru, a inicijativa tra\u017ei da se odmah odbaci, posebno spornim smatraju\u0107i \u010dlanak 16 kojim se “proizvo\u0111a\u010dima za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za \u017eivotinje (dakle, ne za stavljanje na tr\u017ei\u0161te) zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala sorata koje nisu registrirane i koje nerijetko \u010dine lokalne sorte i populacije”.<\/p>\n

“Poljoprivrednici bi sjeme morali najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmno\u017eavati uz obavezu dorade”, isti\u010du iz inicijative u dopisu<\/a> Saborskom odboru za poljoprivredu.<\/p>\n

\u0160to bi usvajanje ovog zakona zna\u010dilo u praksi, za\u0161to je sjeme ljudsko pravo i kako \u0107e se inicijativa boriti za sjeme za H-Alter govori Sun\u010dana Pe\u0161ak iz Hrvatskog saveza udruga ekolo\u0161kih proizvo\u0111a\u010da, koji je uz udrugu Biovrt – u skladu s prirodom i Udrugu OPG-a Hrvatske \u017divot, organizator ove inicijative i peticije protiv usvajanja ovakvog zakonskog prijedloga.<\/p>\n

Novi Zakon o sjemenju mobilizirao je brojne udruge i saveze, osobito oko \u010dlanka 16 koji odre\u0111uje da bi i kumice na placu smjele koristiti samo kupljeno sjeme ili sjeme registriranih autohtonih sorti za uzgoj proizvoda. Kako je registracija tih sorti kompliciran i jo\u0161 velikim dijelom nedefiniran proces, vjerojatno je da bi ovime iz \u0161ireg uzgoja nestalo sjeme brojnih autohtonih sorti, tvrdi inicijativa. Kome je ovo u interesu?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Svakako tvrtkama koje prodaju sjeme. S obzirom da je, usprkos rastu doma\u0107e proizvodnje sjemena, ona i dalje nedostatna za pokrivanje svih potreba, posebno u uzgoju povr\u0107a, ovo u stvari pogoduje ovisnosti o uvozu i interesu stranih kompanija. Iz Ministarstva poljoprivrede navode da je namjera bila pove\u0107anje produktivnosti proizvodnje, ali provedene analize pokazuju da na\u0161a poljoprivreda ima zna\u010dajno ve\u0107e probleme nego \u0161to je sjeme. Jedan od najve\u0107ih problema je koncentriranje na proizvodnju usjeva koji u kona\u010dnici posti\u017eu nisku cijenu na tr\u017ei\u0161tu kao \u0161to su kukuruz i p\u0161enica. Konvencionalna proizvodnja tih usjeva dodatno osiroma\u0161uje tlo pa ni u tlima Slavonije na koja smo bili tako ponosni vi\u0161e nema ni 2 posto humusa. To tako\u0111er smanjuje produktivnost jer na osiroma\u0161enom tlu ne mo\u017eete o\u010dekivati visoke prinose. Izvozimo jeftinu p\u0161enicu, a skupo pla\u0107amo uvezene pekarske proizvode od te iste p\u0161enice i jo\u0161 naru\u0161avamo osnovne resurse i zaga\u0111ujemo okoli\u0161. \u017dalosno je \u0161to zakonodavci nisu prepoznali autohtone sorte kao specifi\u010dnost na kojoj bi mogli razvijati proizvode s ve\u0107om dodanom vrijednosti.<\/p>\n

No, ovo se pak ne odnosi na ekolo\u0161ke proizvo\u0111a\u010de pod \u010dijom je proizvodnjom oko 7 posto povr\u0161ina u Hrvatskoj, ali ocijenili ste da to nije dovoljno da se sa\u010duva bioraznolikost i autohtone sorte.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Svakako nije. \u010clanovi udruga okupljenih u Savez \u010desto uzgajaju autohtone sorte i bili su \u0161okirani prvom verzijom zakona prezentiranoj kroz e-Savjetovanja. Na svu sre\u0107u njihovu proizvodnju \u0161titi europska Uredba o ekolo\u0161koj proizvodnji i ozna\u010davanju ekolo\u0161kih proizvoda na koju smo kao Savez upozorili pa su ipak u kasnijim verzijama izuzeti. No problem ve\u0107 sad predstavlja mala dostupnost sjemena autohtonih sorti na tr\u017ei\u0161tu. Tog sjemena nema u ponudi niti jedne sjemenske ku\u0107e, jedva nekoliko \u010duvanih sorti povr\u0107a stavlja na tr\u017ei\u0161te mali broj obiteljskih gospodarstava, zadruga i drugih poslovnih subjekata i organizacija, ali u vrlo malim koli\u010dinama. Iz Nacionalne banke biljnih gena tako\u0111er su nam potvrdili da ni oni u pravilu ne daju sjeme poljoprivrednicima niti je to njihova uloga. Poljoprivrednici do autohtonih sorti dolaze uglavnom razmjenama s drugim proizvo\u0111a\u010dima.<\/p>\n

Ako mali proizvo\u0111a\u010d i kupi registrirano sjeme i onda ga sa\u010duva od ploda za sljede\u0107u sadnju, to donosi tro\u0161ak dorade istog. \u0160to to zna\u010di u praksi?<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Sama dorada mo\u017eda i nije veliki tro\u0161ak, ali veliki problem je nedostupnost uslu\u017ene dorade u mnogim ruralnim krajevima \u0161to generira putne tro\u0161kove, logisti\u010dke probleme. Najvi\u0161e ovla\u0161tenih dora\u0111iva\u010da sjemena smje\u0161teno je u regijama Isto\u010dne Hrvatske, u nekim \u017eupanijama ih uop\u0107e nema. Problem dorade jo\u0161 je ve\u0107i za sjeme povr\u0107a jer tra\u017ei posebne strojeve za svaku kulturu, a kako se u Hrvatskoj sjeme povr\u0107a proizvodi na svega 40-ak hektara, niti dorada nije razvijena. Dorade su oslobo\u0111eni mali proizvo\u0111a\u010di, ali prema veli\u010dini gospodarstva upisanoj u ARKOD sustav koja bi bila naknadno odre\u0111ena posebnim pravilnikom. Prate\u0107i tekst zakona koji je Vlada izglasala 23. prosinca 2020. u praksi bi se mogle doga\u0111ati sulude situacije.<\/p>\n

Jedno gospodarstvo, primjerice u Zagorju, mo\u017ee na njivi od 2000 m2 uzgajati staru sortu zobi s kojom hrani jednu kravu koju ima za potrebe vlastitog doma\u0107instva, ali ima nekoliko hektara sasvim druge proizvodnje za tr\u017ei\u0161te i prelazi granicu malog proizvo\u0111a\u010da. Jedna mu je opcija da poku\u0161a registrirati tu sortu na sortnu listu kao autohtonu sortu. Ako mu je to komplicirano morat \u0107e kupiti barem tri puta skuplje sjeme pa eventualno za idu\u0107u sezonu ostaviti dio \u017eetve, ali u tom slu\u010daju mora to sjeme doraditi. Za to \u0107e morati putovati izvan \u017eupanije i potruditi se da na\u0111e dora\u0111iva\u010da koji bi mu doradio tako malu koli\u010dinu. Ako je kupio sortu za\u0161ti\u0107enu pravima oplemenjiva\u010da morat \u0107e platiti naknadu za kori\u0161tenje po\u017eetog materijala.<\/p>\n

Kakvu je brigu do sada Hrvatska pokazala prema sjemenu? U Hrvatskoj se proizvede manji dio sjemena onoga \u0161to se posadi, pa se \u010dak i sjeme za neke poznate sorte povr\u0107a uvozilo iz Italije. U takvim uvjetima ne mo\u017ee se govoriti o prehrambenoj neovisnosti, a prema tuma\u010denjima inicijative, ovim zakonom bi se kori\u0161tenje doma\u0107eg sjemena jo\u0161 smanjilo. Pokazuje li se iz drugih dijelova zakona ikakva namjera da se proizvodnja i kori\u0161tenje doma\u0107eg sjemena pove\u0107a?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Osim spornog \u010dlanka 16 koji regulira sjeme s obiteljskog gospodarstva u preostalom dijelu zakona vide se i neka pobolj\u0161anja. Unesene su neke pozitivne promjene za proizvo\u0111a\u010de koji \u017eele pokrenuti proizvodnju sjemena autohtonih sorti za tr\u017ei\u0161te, ne za vlastite potrebe. Da bi te mogu\u0107nosti bile iskori\u0161tene potrebno je raditi na edukaciji proizvo\u0111a\u010da i pokretati suradnju s institucijama, prvenstveno onima uklju\u010denim u rad Nacionalne banke biljnih gena. U takav oblik proizvodnje vjerojatno se ne \u0107e uklju\u010diti velik broj proizvo\u0111a\u010da, ali svakako ih treba podr\u017eati i pomo\u0107i im u prvim koracima. Ve\u0107ina poljoprivrednika ipak samo \u017eeli uzgajati autohtone sorte za vlastite potrebe bez dodatnih administrativnih optere\u0107enja i nadzora, a to je njihovo pravo.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ministarstvo poljoprivrede navodi zdravstvene razloge za ove odredbe. Koliko se do sada pokazalo zdravstveno problemati\u010dno kori\u0161tenje neregistriranog sjemena?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

To\u010dne podatke o tome nismo prona\u0161li. Svakako ima problema, ali to nije poanta. Zakoni o biljnom zdravstvu postoje ve\u0107 sad, a novi Zakon o sjemenu uvodi neke mjere koje nemaju veze sa za\u0161titom od biljnih bolesti. Primjerice, ograni\u010denje da se za vlastite potrebe smije koristiti samo kategorija certificiranog sjemena sa Zajedni\u010dkog kataloga EU, a ne ostale kategorije ima veze s autorskim pravima oplemenjiva\u010da, a ne s bolestima. Za obje kategorije sjemena vrijede isti propisi biljnog zdravstva, samo se certificirano sjeme proizvodi direktno od sjemena koje je kreirao oplemenjiva\u010d, a za standardno su dozvoljena odstupanja. Zna\u010di, ako proizvo\u0111a\u010d kupuje sjeme koje nije proizvedeno u Hrvatskoj, vrlo je vjerojatno da \u0107e sorta koju je kupio biti za\u0161ti\u0107ena oplemenjiva\u010dkim pravima pa ako takvo sjeme kasnije razmno\u017ei za vlastite potrebe \u010deka ga pla\u0107anje naknade oplemenjiva\u010dkih prava. Ako kupuje sjeme povr\u0107a iz Europske unije, a drugo mu i ne preostaje, ne\u0107e ga mo\u0107i razmno\u017eavati za vlastite potrebe jer se ve\u0107ina sorata povr\u0107a prodaje u kategoriji standardnog, a ne certificiranog sjemena. Kupljeno sjeme bilo koje kategorije trebalo bi biti zdravo, ali usjev se mo\u017ee razboljeti u sezoni. Uz nedovoljno pa\u017enje mo\u017ee se dogoditi da se od bolesnog usjeva \u010duva sjeme za vlastite potrebe bez obzira je li po\u010detno sjeme bilo certificirano, standardno ili doma\u0107e, neregistrirano. Mala gospodarstva izuzeta su od dorade pa se opet mo\u017ee dogoditi da jedno malo gospodarstvo nepa\u017enjom \u0161iri bolesti iako je kupilo certificirano sjeme i razmno\u017eilo ga za vlastite potrebe.<\/p>\n

Kako bi to izgledalo u praksi?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Jedno gospodarstvo primjerice u Dalmaciji mo\u017ee imati maslinike i 200 m2 vrta gdje uzgaja povr\u0107e za goste svog apartmana. Ako recimo kupi sjeme salate sorte ‘Dalmatinska ledenka’ od Sjemenarne Ljubljana i \u017eeli ostaviti sjeme za idu\u0107u sezonu da ne mora ponovo kupovati, to ne\u0107e mo\u0107i. Radi se naime o sorti koja je upisana u Zajedni\u010dki katalog EU kao slovenska autohtona sorta i proizvodi se kao standardno sjeme. Da je sjeme iz Hrvatske, moglo bi se kupiti pa kasnije razmno\u017eavati i sjeme iz kategorije standardnog sjemena, ali u Hrvatskoj se ne proizvodi sjeme salate. Njihov susjed slobodno \u0107e uzgajati autohtono sjeme iste sorte jer nema registriran OPG. Jedina opcija ovom gospodarstvu je da potra\u017ei neku drugu autohtonu sortu i upi\u0161e ju na sortnu listu pa da za tih nekoliko gredica salate prolazi cijelu proceduru registracije. Ako ju \u017eeli upisati kao \u010duvanu sortu, treba prona\u0107i povijesni dokaz, stru\u010dnu pomo\u0107 u izradi opisa. Sve to traje najmanje godinu dana, a u praksi i vi\u0161e. Zakon je predvidio i procedure koje bi trebale biti puno jednostavnije, ali su one jo\u0161 nedefinirane i razradit \u0107e ih tek naknadni pravilnik.<\/p>\n

Inicijativa navodi da EU direktive nisu opravdanje za ovakav zakon. Kako je to regulirano u drugim europskim dr\u017eavama?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Reformom zakona o sjemenu u Italiji ba\u0161 je nedavno potvr\u0111eno da je sjeme ljudsko pravo i dozvoljeno je slobodno uzgajanje sjemena na gospodarstvu, razmjena sjemena me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima i ostavljanje dijela \u017eetve za sjetvu idu\u0107e sezone. Francuski “Code Rural” tako\u0111er prepoznaje takve prakse kao normalne oblike suradnje me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima. U Austriji proizvo\u0111a\u010di mogu slobodno \u010duvati i razmjenjivati sjeme u dozvoljenoj koli\u010dini ako nisu registrirani kao proizvo\u0111a\u010di sjemena i ako sorte koje uzgajaju nisu na sortnoj listi (osim \u010duvanih sorata). U svim drugim zemljama zakon o sjemenu se odnosi isklju\u010divo na komercijalno kori\u0161tenje sjemena. Nigdje nema ni spomena sjemenu s obiteljskog gospodarstva osim u kontekstu oplemenjiva\u010dkih prava ako se radi o za\u0161ti\u0107enim sortama.<\/p>\n

Inicijativu ste nazvali “Sjeme je na\u0161e ljudsko pravo”. \u0160to to sjeme \u010dini toliko bitnim?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Sjeme je osnova svake proizvodnje i prehrambenog sustava op\u0107enito. Bez sjemena nema ni doru\u010dka ni ru\u010dka ni ve\u010dere. Otkad je poljoprivrede ljudi su ostavljali najbolji dio usjeva za idu\u0107u sezonu i time je nastala sva genetska raznolikost usjeva koje poznajemo. U posljednjih 100 godina otkad su razvijene metode industrijske proizvodnje, koncentriranog tr\u017ei\u0161ta i modernog oplemenjivanja, izgubljeno je 75 posto te raznolikosti. Smanjeni izbor sorata dostupnih poljoprivrednicima \u010dini nas ranjivima u situacijama krize, posebno u odnosu na klimatske promjene. Genetska raznolikost usjeva zbog toga je prepoznata kao vrijedna nizom me\u0111unarodnih sporazuma. Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim podru\u010djima uvr\u0161tava pravo na sjeme u ljudska prava. Sjeme je stvarno na\u0161e ljudsko pravo i mi ne smijemo dozvoliti da se to pravo kr\u0161i.<\/p>\n

Koji su daljnji planovi inicijative?<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Zakon o sjemenu \u010deka prvo \u010ditanje u Saboru gdje \u0107emo se najprije zalagati da bude odmah odba\u010den. Za to postoji osnova jer Europska unija kre\u0107e u proceduru izmjene zakona o sjemenu na europskoj razini pa nema smisla da hrvatski zakon preduhitri tu reformu. Isto tako uo\u010dili smo i proceduralne gre\u0161ke kod dono\u0161enja zakona. Malo nam je \u017eao da je tako radi niza pozitivnih izmjena u ostalim dijelovima izvan \u010dlanka 16, ali ovo bi donijelo vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Ukoliko se to ne dogodi, zalagat \u0107emo se da se iz zakona izbaci pojam sjeme s poljoprivrednog gospodarstva i sporni \u010dlanak 16. Inicijativa je u samo dva dana okupila 77 udruga s vi\u0161e od 25.000 \u010dlanova, uglavnom poljoprivrednika. Naknadno se pridru\u017eilo jo\u0161 18.000 potpisnika peticije. Ne\u0107emo odustati od svojih stavova. Pozivamo i va\u0161e \u010ditatelje da nam se pridru\u017ee. Peticiju mo\u017eete potpisati putem ovog linka.<\/a><\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sun\u010dana Pe\u0161ak: “Prijedlog novog Zakona o sjemenu pogoduje ovisnosti o uvozu. \u010clanovi udruga okupljenih u Savez udruga ekolo\u0161kih proizvo\u0111a\u010da \u010desto uzgajaju autohtone sorte i bili su \u0161okirani prvom verzijom zakona. Na svu sre\u0107u njihovu proizvodnju \u0161titi europska Uredba o ekolo\u0161koj proizvodnji i ozna\u010davanju ekolo\u0161kih proizvoda na koju smo upozorili, pa su ipak u kasnijim verzijama izuzeti. No problem ve\u0107 sad predstavlja mala dostupnost sjemena autohtonih sorti na tr\u017ei\u0161tu.” <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":313067,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-313066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313066"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313070,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313066\/revisions\/313070"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}