navode iz NVO Eko-tim i WWF Adrije.<\/a><\/p>\nPo svim biodiverzitetskim i kulturno-istorijskim vrijednostima kao i pejza\u017enim atraktivnostima, starosti i o\u010duvanosti prostora, gornji tok rijeke \u0106ehotine i Otilovi\u0107ko jezero zaslu\u017euju i imaju punu opravdanost da budu pod odre\u0111enim stepenom za\u0161tite. Na ovom podru\u010dju jo\u0161 uvijek je o\u010duvana autohtona flora i fauna, podru\u010dje nije previ\u0161e optere\u0107eno urbanizacijom i devastacijom prostora, ali da bi tako i ostalo, mora se i za\u0161titi, kako bi se sprije\u010dile potencijalne prijetnje u budu\u0107nosti koje bi mogle da ugroze vrijednost ovog podru\u010dja.<\/p>\n
\u201eProblemi u gornjem toku rijeke \u0106ehotine su razli\u010dite prirode i imaju negativan uticaj na slivno podru\u010dje u toj zoni. Sada\u0161nji negativni uticaji na gornji tok rijeke \u0106ehotine su uticaji \u0161umskih koncesionara koji kroz eksploataciju \u0161ume dovode do brojnih negativnih uticaja na pritoke rijeke \u0106ehotine, uticaj neodr\u017eive poljoprivrede u zoni Vruljanskog i Mao\u010dkog polja, uticaj naselja Vrulja u smislu komunalnih otpadnih voda te divljih deponija na obali \u0106ehotine\u201d, isti\u010du iz NVO \u201eDa za\u017eivi selo\u201c.<\/p>\n
Za\u0161titom gornjeg toka rijeke \u0106ehotine, koja je jedan od simbola Pljevalja, stavi\u0107e ovo podru\u010dje na kartu svijeta, te ga u\u010diniti atraktivnim i privla\u010dnim za turiste. Razvoj odr\u017eivog turizma u skladu sa prirodom i njenim zakonima u zoni gornjeg toka rijeke \u0106ehotine bazira se na izuzetnim neiskori\u0161\u0107enim potencijalima ovog podru\u010dja \u2013 netaknute \u010diste prirode, terena pogodnih za razli\u010dite vidove zimskog i ljetnjeg turizma, bogatstva flore i faune, prirodnih vrijednosti, vrijednih kulturno \u2013 istorijskih spomenika i tradicionalnog na\u010dina \u017eivota na selu i katunima.<\/p>\n
\u201eNacionalna politika promovi\u0161e razvoj turisti\u010dkih aktivnosti zasnovanih na prirodi, gdje biodiverzitet igra zna\u010dajnu ulogu. Turisti\u010dki proizvodi usmjereni na prirodu uklju\u010duju posmatranje ptica, fotosafari, vo\u017enju bicikla, kajaking, sportski ribolov, pje\u0161a\u010denje, vjerski turizam, kulturno-istorijski turizam. Odr\u017eivi turizam u gornjem toku rijeke \u0106ehotine mo\u017ee biti zna\u010dajan izvor prihoda kako za lokalnu samoupravu tako i za lokalne zajednice\u201c, ukazuju iz NVO \u201eDa za\u017eivi selo\u201c.<\/p>\n
Da je potrebno za\u0161titi gornji tok rijeke \u0106ehotine potvr\u0111uje i \u010dinjenica da se voda iz gornjeg toka \u0106ehotine koristi za vodosnabdjevanje gra\u0111ana Pljevalja preko akumulacije Otilovi\u0107i. Tako\u0111e, u podru\u010dju gornjeg toka \u0106ehotine se nalazi i turisti\u010dki reper op\u0161tine Pljevlja \u2013 Meandri rijeke \u0106ehotine, koji treba da bude valorizovan u ve\u0107oj mjeri ali na odr\u017eiv na\u010din. Gornji tok rijeke \u0106ehotine je prirodno mrestili\u0161te salmonidnih vrsta riba \u2013 poto\u010dne pastrmke i mladice. Mladica je rijetka i za\u0161ti\u0107ena vrsta salmonidnih vrsta riba u Evropi, jer je u nestajanju najvi\u0161e zbog izgradnje velikih brana i na taj na\u010din joj se spre\u010dava njen mrijest koji je uslovljen migracijama u gornjim tokovima rijeka.<\/p>\n
Uspje\u0161ni primjeri za\u0161tite rijeka mogu se na\u0107i u razli\u010ditim zemljama svijeta. U Evropi, zemlje kao \u0161to su \u0160vedska i Finska usvojile su osamdesetih godina pro\u0161log vijeka zakone o za\u0161titi rijeka ili njihovih djelova od izgradnje koja bi mogla da ugrozi prirodne odlike i slobodan tok ovih rijeka. U Sjedinjenim Dr\u017eavama, od 1968. godine na snazi je Zakon o divljim i slikovitim rijekamakojim se osigurava trajno o\u010duvanje rijeka sa izuzetnim prirodnim, kulturnim i rekreativnim vrijednostima kako bi u njima mogle u\u017eivati sada\u0161nje i budu\u0107e generacije.<\/p>\n
Iskustva iz ovih zemalja upravo pokazuju da za\u0161tita rijeka stvara nove prilike za razvoj nekog podru\u010dja koji ne uti\u010de negativno na prirodu, \u010dime lokalne zajednice i \u0161ire dru\u0161tvo ba\u0161tine o\u010duvane prirodne vrijednosti i sav potencijal koji s tim dolazi.<\/p>\n
\u201eVjerujemo da \u0107e Op\u0161tina Pljevlja i druge relevantne institucije podr\u017eati Inicijativu \u201eZa na\u0161u \u0106ehotinu\u201c, te da \u0107emo svi zajedno raditi na nacionalnom brendiranju Crne Gore kao ekolo\u0161ke dr\u017eave, odnosno cjelokupnom dru\u0161tvenom prosperitetu\u201d, zaklju\u010duje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Inicijativa za \u201cZa na\u0161u \u0106ehotinu\u201d je podr\u017eana od strane organizacije The Nature Conservancy.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Inicijativa ima za cilj stvaranje polaznih osnova za valorizaciju rijeke \u0106ehotine na odr\u017eiv i ekolo\u0161ki prihvatljiv na\u010din, obezbje\u0111uju\u0107i budu\u0107nost u kojoj \u0107e ljudi \u017eivjeti u harmoniji sa prirodom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":313032,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-313031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313031"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313033,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313031\/revisions\/313033"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}