{"id":313026,"date":"2021-01-31T10:59:11","date_gmt":"2021-01-31T09:59:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=313026"},"modified":"2021-01-31T10:59:11","modified_gmt":"2021-01-31T09:59:11","slug":"oci-tvoje-govore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/31\/oci-tvoje-govore\/","title":{"rendered":"O\u010di tvoje govore"},"content":{"rendered":"

\u00a0Veli\u010dina zjenica<\/strong><\/h2>\n

Mo\u017eete kontrolisati ekspresije lica, ali va\u0161e zjenice otkrivaju druga\u010diju pri\u010du daju\u0107i drugima do znanja svi\u0111a li vam se ono \u0161to vidite. Mnoge su studije pokazale da se zjenice pove\u0107aju dok gledate osobu koja vam se svi\u0111a.<\/p>\n

Kad gledate nekoga ili ne\u0161to \u0161to vam se ne svi\u0111a, zjenice se smanje. Isto tako, zjenice se smanje kad ste pod stresom, a kad su ve\u0107e izgledamo privla\u010dnije \u2013 ka\u017ee stru\u010dnjak za govor tijela Joe Navarro.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0Trzaj kapka<\/h2>\n

Osim \u0161to je trzanje kapka neugodno za onoga kome se kapak trza, to primje\u0107uju i drugi. Da li to zna\u010di da se nekome ne svi\u0111a ono \u0161to \u010duje?<\/p>\n

Ovo ne treba shvatati li\u010dno \u2013 ka\u017ee Sandy T. Feldman, hirurginja i direktorica medicinskog centra ClearView Eye u San Diegu i nastavlja:<\/p>\n

Trzavi kapak rezultat je gr\u010da o\u010dnog kapka i mo\u017ee biti pokazatelj stresa ili zdravstvenog stanja. Rje\u0111e je rije\u010d o govoru tijela, a vi\u0161e o u\u010dinku kofeina, o\u010dne iritacije, alkohola\u2026 Sve to mo\u017ee uzrokovati trzaj kapka. Trzaj kapka koji ide uz trzaj u uglu usana mo\u017ee ukazivati na neurolo\u0161ki problem i treba se obratiti ljekaru za pomo\u0107 \u2013 ka\u017ee Sandy T. Feldman.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0Gore-dolje, lijevo-desno<\/h2>\n

Postavite nekoj osobi pitanje i gledajte je u o\u010di dok odgovara. Neki stru\u010dnjaci za govor tijela tvrde da ako prvo pogledaju gore pa desno da vjerovatno la\u017eu, a ako prvo pogledaju gore pa lijevo da govore istinu.<\/p>\n

Nije ba\u0161 tako jednostavno. Postoji punu mitova o laganju i smjeru pogleda. Gledamo u odre\u0111enom smjeru s obzirom na to kako obra\u0111ujemo informaciju, a to se razlikuje od osobe do osobe. Neki ljudi gledaju prema dolje kad se bave emocijama, ali to nije pravilo. Pogled prema gore pa lijevo ili desno ne zna\u010di nu\u017eno da osoba la\u017ee, to je pokazatelj da osoba obra\u0111uje neki podatak \u2013 obja\u0161njava Joe Navarro.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0Koli\u010dina treptanja<\/h2>\n

U nekim situacijama trep\u0107emo \u010de\u0161\u0107e, a u nekima rje\u0111e. Puno manje trep\u0107emo dok \u010ditamo ili sjedimo ispred ra\u010dunara, a vi\u0161e kad smo pod stresom ili kad la\u017eemo. Ve\u0107ina ljudi obi\u010dno trepne izme\u0111u osam i 21 put u minuti u uobi\u010dajenim situacijama. No, ako gledate neku osobu prilikom intervjua koja odgovara na neka te\u0161ka pitanja, trepta\u0107e \u010de\u0161\u0107e.<\/p>\n

Ali, ne mo\u017eete svakoga nazvati la\u017eovom samo zato jer \u010de\u0161\u0107e trep\u0107e u odre\u0111enoj situaciji. Faktori poput suvog vazduha ili pelud, tako\u0111e mogu pove\u0107ati broj treptaja \u2013 ka\u017ee Joe Navarro.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0Blokada o\u010diju<\/h2>\n

Ako zamolite prijatelja za uslugu i on pristane, ali protrlja o\u010di u isto vrijeme kad vam daje odgovor, ba\u0161 mu i nije po volji va\u0161 zahtjev \u2013 ka\u017ee Joe Navarro. Nazvan \u2018blokada o\u010diju\u2019, ovaj je manevar, odnosno govor tijela, izuzetno precizan, prema Navarru. Blokada o\u010diju uklju\u010duje trljanje o\u010diju, prekrivanje o\u010diju, za\u0161titu o\u010diju i zatvaranje kapaka na ne\u0161to du\u017ee vrijeme. Ovakve reakcije kod ljudi obi\u010dno otkrivaju prava osje\u0107anja, \u010dak ako su se slo\u017eili s vama.<\/p>\n

\u010cak i djeca koja su ro\u0111ena slijepa blokiraju svoje o\u010di kad \u010duju ne\u0161to \u0161to im se ne svi\u0111a \u2013 ka\u017ee Joe Navarro.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0Direktan pogled<\/h2>\n

Osoba koja vas gleda u o\u010di ne govori nu\u017eno istinu \u2013 isti\u010de Navarro.<\/p>\n

Zapravo, vjerovatno je suprotno. Kad ljudi la\u017eu zapravo nagla\u0161eno gledaju u o\u010di drugoj osobi. Gledaju u va\u0161e o\u010di kako bi otkrili vjerujete li njihovoj pri\u010di \u2013 ka\u017ee stru\u010dnjak za govor tijela. \u010cesto kad ste opu\u0161teni uz neku osobu i kad se osje\u0107ate ugodno ne gledate samo u njene o\u010di.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0Su\u017eene o\u010di<\/h2>\n

Optu\u017eite nekoga za ne\u0161to \u0161to nije u\u010dinio i vjerovatno \u0107e prva reakcija biti su\u017eavanje o\u010diju, jer ljudi su\u017eavaju o\u010di kad im je ne\u0161to odvratno, neukusno ili kad su pogre\u0161no optu\u017eeni \u2013 ka\u017ee Cara Hale Alter predsjednica Centra za komunikacijski trening SpeechSkills u San Franciscu i autorka knjige The Credibility Code.<\/p>\n

Su\u017eavanje o\u010diju je negativan odgovor neke osobe na neku situaciju, a ako su pritom i usne stisnute, to mo\u017ee ukazivati i na ljutnju.<\/p>\n

\u00a0Podizanje obrva<\/h2>\n

Obi\u010dno ljudi podi\u017eu obrve kad su sre\u0107ni i zadovoljni \u2013 ka\u017ee Navarro. To je poput podizanja ruku kad stignete do cilja. Podizanje obrva kad se sretnete s nekom osobom pokazuje da ste sretni \u0161to je vidite.<\/p>\n

Kad nekome prilazite s podignutim obrvama to ocrtava pozitivne emocije. Ljudi koji su klini\u010dki depresivni ne pokazuju ovakvo pona\u0161anje \u2013 obja\u0161njava Navarro.<\/p><\/blockquote>\n

O\u010di \u0161irom otvorene<\/h2>\n

\u0160irom otvorene o\u010di mogu se tuma\u010diti jedino ako gledate cijelo lice osobe. Mogu ukazivati na nekoliko razli\u010ditih stvari, zavisno o tome \u0161to ostatak lica radi.<\/p>\n

\u0160irom otvorene o\u010di uz podignute obrve i udubljenim obrazima vjerovatno ukazuju na strah. Dok \u0161irom otvorene o\u010di, podignute obrva i osmijeh pokazuju sre\u0107u i interes. \u0160irom otvorene o\u010di i podignute obrve na kratko ukazuju na iznena\u0111enost \u2013 obja\u0161njava Cara Hale Alter.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0\u201cOdlutali\u201d pogled<\/h2>\n

Ako s nekim pri\u010date i pri\u010date, a ta osoba ima skrenut pogled, vjerovatno je mentalno odlutala \u2013 ka\u017ee Navarro. Mozak im treba pauzu i povla\u010denje. Ako je osobi dosadno, kapci \u0107e se spustiti i osoba \u0107e djelovati nezainteresirano. Ili su mo\u017eda na pola zatvorili o\u010di jer im je neugodno. Ako ste na spoju, a druga se osoba ovako pona\u0161a, o\u010dito nije previ\u0161e zainteresovana. Ako \u017eelite nekoga impresionirati o\u010di dr\u017eite \u0161irom otvorene \u2013 dodaje Navarro. (Izvor: aura.ba)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gledaju\u0107i nekoj osobi u o\u010di mo\u017eete saznati puno vi\u0161e nego \u0161to mislite<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":313027,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-313026","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313026","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=313026"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313026\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313028,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/313026\/revisions\/313028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/313027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=313026"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=313026"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=313026"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}