Novi sojevi koronavirusa nijesu opasniji, ali je smrtnost ve\u0107a zbog br\u017eeg \u0161irenja, obja\u0161njava molekularni biolog Ivan \u0110iki\u0107. Ka\u017ee da su vakcinisane osobe za\u0161ti\u0107ene od \u0161est mjeseci do godinu, te da je potrebno \u0161to prije imunizovati stanovni\u0161tvo i zaustaviti \u0161irenje virusa. Va\u017eno je, dodaje \u0110iki\u0107, da ne propustimo prvu polovinu godine, kako bi se ve\u0107 naredne vratili u normalan \u017eivot.<\/p>\n
Novi sojevi virusa cirkuli\u0161u Evropom od septembra ili oktobra. Mutacije u proteinu \u0161iljka omogu\u0107ile su virusu da br\u017ee ulazi u na\u0161e \u0107elije, a u isto vrijeme da se br\u017ee \u0161iri, obja\u0161njava molekularni biolog, doktor Ivan \u0110iki\u0107.<\/p>\n
\u201cUpravo radi toga iako virus nije opasnije nije patogeni\u010dniji, on uzrokuje opasniju bolest kod ljudi jer ima vi\u0161e virusa u osobi i zato su ovi podaci iz Velike Britanije koji ukazuju da i kod novog soja je oko 35 odsto ve\u0107a \u0161ansa da ljudi umru kad budu zara\u017eeni tim sojem\u201d, ka\u017ee direktor Instituta za biohemiju Univerziteta \u201eGete\u201d u Frankfurtu Ivan \u0110iki\u0107, prenosi portal RTCG.<\/p>\n
U zavisnosti od imuniteta, svaki organizam razli\u010dito reaguje na virus, ka\u017ee \u0110iki\u0107.<\/p>\n
Oni koji su prebolovali koronu, dodaje doktor, za\u0161ti\u0107eni su od tri do osam mjeseci, a najmanje pola godine otporni su i oni koji su primili vakcinu.<\/p>\n
To \u0161to su oni za\u0161ti\u0107eni, ne zna\u010di da ne mogu da prenesu zarazu, pa nau\u010dnici preporu\u010duju da nastave da nose masku i dr\u017ee distancu.<\/p>\n
\u201cImate podatke da izme\u0111u \u0161est i do 12 mjeseci traje jako dobar imunolo\u0161ki odgovor i za\u0161tita, ali ono \u0161to je jo\u0161 nepoznato i tu moramo biti jako oprezni -koliko osoba koja ima i imunitet koliko ta osoba mo\u017ee djelovati kao klicono\u0161a. To zna\u010di da u nasem nosu i na\u0161em disajnom putu virus i dalje mo\u017ee biti i ako smo mi otporni na bolest, zna\u010di virus ne mo\u017ee u\u0107i u nas, ali ga mo\u017eemo pro\u0161iriti na druge osobe\u201d, ka\u017ee molekularni biolog.<\/p>\n
\u0110iki\u0107 isti\u010de da je u borbi protiv koronavirusa najva\u017eniji faktor vrijeme. \u0160to prije po\u010dne vakcinacija stanovni\u0161tva, dodaje on, bolje \u0107e se kontrolisati \u0161irenje i virus ne\u0107e imati priliku da mutira u neke sojeve koji \u0107e biti otporni na vakcinu.<\/p>\n
\u201cAko uspijemo u toku \u0161est mjeseci vakcinisati 50 do 60 posto populacije, na taj na\u010din smanjujemo \u0161ansu virusu da se \u0161iri umre\u017eava i da u isto vrijeme ima mogu\u0107nost mutiranja. Znamo prema evoluciji, \u0161to je ve\u0107i pritisak, tj. \u0161to je vi\u0161e ljudi vakcinisano, ve\u0107a je otpornost na virus, taj virus zbog evolucijskog pritiska ima \u0161ansu da se br\u017ee mijenja i mutira i na taj na\u010din stvara otporne jedinke\u201d, ka\u017ee \u0110iki\u0107.<\/p>\n
Ohrabrenje i motivacija je, ka\u017ee doktor, \u010dinjenica da se virus mo\u017ee pobijediti.<\/p>\n
\u201cUkoliko u prvoj polovini 2021. godine pravim mjerama dovoljnim vakcinisanjem i onda dodatnim vakcinisanjem do jeseni 2021 godine, ako budemo se ponasali u redu, tada \u0107emo kontrolisati ovaj virus , sprije\u010di\u0107emo broj umrlih vrati\u0107emo se u normalniji \u017eivot i 2022. godina \u0107e nam biti godina normalnog povratka u obrazovanje, privredu, putovanja i sve ono \u0161to mi kao ljudi trebamo, a to su dru\u017eenja\u201d, ka\u017ee molekularni biolog.<\/p>\n
U suprotnom, zaklju\u010duje \u0110iki\u0107, postoja\u0107e manja \u017eari\u0161ta, \u0161to zna\u010di da \u0107e pandemija trajati jo\u0161 dvije-tri godine. To \u0107e te\u0161ko izdrzati ekonomija, a prije svega\u00a0 zdravlje ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Oni koji su prebolovali koronu, dodaje doktor, za\u0161ti\u0107eni su od tri do osam mjeseci, a najmanje pola godine otporni su i oni koji su primili vakcinu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":298391,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-312985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312985"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312985\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312986,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312985\/revisions\/312986"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/298391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}