{"id":312978,"date":"2021-01-30T12:46:00","date_gmt":"2021-01-30T11:46:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312978"},"modified":"2021-01-30T12:46:30","modified_gmt":"2021-01-30T11:46:30","slug":"programi-i-udzbenici-za-srednje-skole-sturo-obraduju-lgbt-teme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/30\/programi-i-udzbenici-za-srednje-skole-sturo-obraduju-lgbt-teme\/","title":{"rendered":"Programi i ud\u017ebenici za srednje \u0161kole \u0161turo obra\u0111uju LGBT teme"},"content":{"rendered":"<p>Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) je predstavio nalaze istra\u017eivanja o zastupljenosti LGBTI tema u aktuelnim \u0161kolskim programima, u okviru projekta \u201eLGBTIQ \u2013 svako je neko slovo\u201c, koji sprovodi uz finansijsku podr\u0161ku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje \u0161kolskih programa i ud\u017ebenika za gimnazije i stru\u010dne \u0161kole ura\u0111eno je od 1. novembra 2020. do 25. januara 2021. od strane \u0161est istra\u017eiva\u010da CGO-a, a analizirano je ukupno 18 predmeta za srednje \u0161kole, odnosno 24 ud\u017ebenika u kojima je bilo za o\u010dekivati da se na\u0111u LGBTIQ pojmovi. \u201eSama pretraga je u osnovi imala 118 klju\u010dnih rije\u010di i fraza koje se odnose na LGBTIQ tematiku. Tako\u0111e, identifikovana su mjesta u \u0161kolskim programima i ud\u017ebenicima u kojima je bilo prostora da se obrade i LGBTIQ pitanja a gdje je ta obrada izostala\u201c, kazala je Maja Marinovi\u0107, saradnica na programima u CGO-u.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da se ubjedljivo najvi\u0161e sadr\u017eaja o LGBTIQ osobama i pravima ove grupe na\u0161lo u okviru predmeta Zdravi stilovi \u017eivota. \u201eOvaj ud\u017ebenik je na zadovoljavaju\u0107i na\u010din obradio LGBTIQ tematiku, ukazuju\u0107i na razli\u010ditosti, ali i nagla\u0161avaju\u0107i zna\u010daj prihvatanja drugog i druga\u010dijeg. Na\u017ealost, njegov uticaj je ograni\u010den, jer je u pitanju izborni program. Tako\u0111e, u njemu se nalaze i korisne dalje adrese, iako bi ih trebalo a\u017eurirati i pro\u0161iriti u opsegu\u201c, kazala je \u017deljka \u0106etkovi\u0107, koordinatorka programa Aktivno gra\u0111anstvo u CGO-u.<\/p>\n<p>\u0160kolski program za predmet Pojedinac u grupi, koji je dopuna maturskog standarda za predmet Psihologija u III i IV razredu, ne sadr\u017ei direktno pominjanje LGBTIQ osoba, ali predvi\u0111a upoznavanje uzroka nastanka predrasuda i stereotipa i razumijevanje njihovog negativnog uticaja. Ovaj predmet pored Zdravih stilova \u017eivota ima najvi\u0161e mogu\u0107nosti da obradi LGBTIQ teme posebno zato \u0161to ve\u0107ina problema za LGBTIQ osobe proisti\u010de iz \u010dinjenice da ih ve\u0107ina ne prihvata kao pojedince koji su jednaki i ravnopravni sa svima, navedeno na konferenciji za medije.<\/p>\n<p>U okviru predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i knji\u017eevnost u \u0161kolskom programu nema pominjanja LGBTIQ tematike, a minimalno se pominje i u ud\u017ebenicima za sva \u010detiri razreda gimnazije i za dva razreda stru\u010dnih \u0161kola. \u201eDodu\u0161e, neki od pisaca i knji\u017eevnika koji su obra\u0111ivani u okviru ovih ud\u017ebenika bili su ili otvoreno ili pretpostavljeno homoseksualne i biseksualne osobe, iako se to ne navodi u njihovim biografijama u ovim ud\u017ebenicima\u201c, kazala je \u0106etkovi\u0107. U tom pravcu, preporu\u010duje se da se uvrsti u ud\u017ebenicima svih razreda u kojima se predaje ovaj predmet makar po jedno djelo koje obra\u0111uje ili pominje LGBTIQ osobe kao protagoniste ili druge likove.<\/p>\n<p>\u0160kolski program za predmet Etika za 4. razred gimnazija ne pominje LGBTIQ pitanja, a ona se ne obra\u0111uju ni u prate\u0107em ud\u017ebeniku. \u201eU okviru obrade vrsta diskriminacije i osnova za diskriminaciju navode se pol, starost, rasa, nacionalna pripadnost i imovinsko stanje, pa bi bilo bi dobro makar u okviru te lekcije pomenuti i diskriminaciju po osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta\u201c, ukazala je \u0106etkovi\u0107.<\/p>\n<p>\u0160kolski program za predmet Sociologija kulture ne sadr\u017ei pojmove vezane za LGBTIQ osobe. Homoseksualnost se pominje jednom kroz obradu aktivnosti koje se u dru\u0161tvu mogu smatrati devijantnim a u drugim posve normalnim, pa je tu navedeno da je homoseksualnost u Velikoj Britaniji nekad bila krivi\u010dno djelo. \u201eBilo bi dobro tokom te lekcije popraviti tvrdnju iz ud\u017ebenika i pojasniti u\u010denicima da ne samo da je homoseksualnost zakonom dopu\u0161tena, ve\u0107 su prava homoseksualnih i drugih LGBTIQ osoba za\u0161ti\u0107ena a njihova jednakost sa ostalim gra\u0111anima propisana uz izri\u010ditu zabranu diskriminacije po osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta&#8221;, naglasila je \u0106etkovi\u0107.<\/p>\n<p>Iako u izbrnom \u0161kolskom programu za Evropske integracije nema pominjanja LGBTIQ osoba,\u00a0 u ud\u017ebeniku za ovaj predmet se nekoliko puta pominju pojmovi vezani za LGBTIQ osobe, prvenstveno u okviru obrade Povelje o temeljnim pravima EU. Zatim se u obradi rodne ravnopravnosti navodi ravnopravnost \u017eena, mu\u0161karaca i osoba druga\u010dijih rodnih identiteta. U odjeljku Za\u0161tita manjinskih prava konkretno se navodi problem homofobije koji je dobro opisan.<\/p>\n<p>\u0160kolski program za predmet Psihologija za 2. razred gimnazije u dijelu Li\u010dnost i psihi\u010dko zdravlje predvi\u0111a da u\u010denici\/ce treba da znaju \u0161ta je identitet, naprave razliku izme\u0111u razli\u010ditih identiteta (li\u010dni, profesionalni, seksualni&#8230;). \u201eIako se u ud\u017ebeniku za ovaj predmet daje definicija li\u010dnog identiteta, u njemu nijesu obra\u0111eni razli\u010diti identiteti onako kako je navedeno u programu, odnosno seksualni identitet nije uop\u0161te pomenut. Stoga, preporuka za ovaj predmet je da se i u okviru ud\u017ebenika i lekcije na\u0111u razli\u010diti identiteti i aspekti identiteta, a posebno seksualni i rodni identitet\u201c, objasnila je \u017deljka \u0106etkovi\u0107. \u201eTako\u0111e, bilo bi dobro pomenuti o\u010dekivanje od dijela dru\u0161tva da se LGBTIQ osobe odreknu homoseksualnog ili transrodnog identiteta kako bi bile prihva\u0107ene u dru\u0161tvu \u0161to uglavnom prouzrokuje auto-homofobiju, transfobiju i bifobiju, a posljedi\u010dno i slu\u010dajeve diskriminacije i nasilja \u0161to u kona\u010dnici dovodi i do naru\u0161avanja psiholo\u0161kog stanja samih LGBTIQ osoba\u201c, navodi ona.<\/p>\n<p>\u0160kolski program za Psihologiju za trogodi\u0161nje srednje stru\u010dne \u0161kole ne pominje LGBTIQ osobe, kao ni prate\u0107i ud\u017ebenik, iako se u odjeljku 2. Biolo\u0161ke osnove psihi\u010dkog \u017eivota kratko navodi da put seksualnog razvoja i seksualne orijentacije nije kod svih isti i da su to teme koje izazivaju opre\u010dne stavove kod ljudi.<\/p>\n<p>\u0160kolski program Sociologije za 4. razred gimnazije u okviru Teme 3.3. Socijalizacija, hominizacija, slobodno vrijeme i dokolica kao jednu od aktivnosti predvi\u0111a da u\u010denici rade istra\u017eivanje i prezentaciju na temu pravo na razli\u010ditost: seksualna orjentacija. Me\u0111utim, ud\u017ebenik ne sadr\u017ei pominjanja LGBTIQ osoba, iako je za to bilo prostora.<\/p>\n<p>\u201eU nizu \u0161kolskih programa i ud\u017ebenika nema pominjanja LGBTIQ osoba. To se odnosi na Logiku za III i IV razred gimnazije, Biohemiju za IV razred gimnazije, Molekularnu biologiju i genetiku, Filozofiju za IV razred gimnazije i Poslovnu komunikacija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola\u201c, zaklju\u010dila je \u0106etkovi\u0107.<\/p>\n<p>Cilj ovog projekta je da doprinose unaprije\u0111enju polo\u017eaja LGBTIQ osoba u crnogorskom dru\u0161tvu, smanjenju \u0161tetnih posljedica diskriminacije i nasilja prema LGBTI osobama kao i da stimuli\u0161e obrazovni sistem i njegovo pozicioniranje kao jedne od brana diskriminaciji i nasilju prema LGBTIQ osobama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanje \u0161kolskih programa i ud\u017ebenika za gimnazije i stru\u010dne \u0161kole ura\u0111eno je od 1. novembra 2020. do 25. januara 2021.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-312978","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312978"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312979,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312978\/revisions\/312979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}