{"id":312942,"date":"2021-01-30T07:40:36","date_gmt":"2021-01-30T06:40:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312942"},"modified":"2021-01-30T08:19:52","modified_gmt":"2021-01-30T07:19:52","slug":"interno-raseljena-lica-sa-kosova-i-dalje-na-drustvenoj-margini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/30\/interno-raseljena-lica-sa-kosova-i-dalje-na-drustvenoj-margini\/","title":{"rendered":"Interno raseljena lica sa Kosova i dalje na dru\u0161tvenoj margini"},"content":{"rendered":"

Aleksandar Drekalovi\u0107<\/strong> se iz Pri\u0161tine doselio u Crnu Goru 1999. godine, prilikom izbijanja ratnih sukoba na Kosovu. U Podgorici je poha\u0111ao vrti\u0107, osnovnu i srednju \u0161kolu.<\/p>\n

I Fakultet politi\u010dkih nauka je upisao u Podgorici, gdje se pokazao kao izuzetno uspje\u0161an student. Me\u0111utim, njegov uspjeh nije zadovoljavao kriterijume za dr\u017eavne stipendije, pa \u010dak ni pravo na bud\u017eetsko finansiranje studija, uprkos odli\u010dnim ocjenama. Prepreka za ostvarivanje ovih prava je neposjedovanje crnogorskog dr\u017eavljanstva.<\/p>\n

\u201eOsim \u0161to sam, prilikom upisa na fakultet, kategorizovan kao stranac. uprkos kompletnom dotada\u0161njem obrazovanju zavr\u0161enom u Crnoj Gori, ja nemam ni mogu\u0107nost da obavljam dr\u017eavni posao, iako se za tu oblast usavr\u0161avam. Tako\u0111e, onemogu\u0107en sam da studiram ili putujem u zemlje Evropske unije bez vize\u201c, ka\u017ee Aleksandar za PCNEN.<\/p>\n

\u201eBez dr\u017eavljanstva ne mo\u017eete da ravnopravno, kao i drugi gra\u0111ani. ostvarujete prava iz oblasti obrazovanja, zapo\u0161ljavanja, socijalne za\u0161tite, da sti\u010dete imovinu ili putujete\u201c, obja\u0161njava na\u0161 sagovornik.<\/p>\n

Ipak, tu nije kraj liste ograni\u010denja za interno raseljena lica sa Kosova koja su stalno nastanjena u Crnoj Gori. Ograni\u010deno im je pravo na posjedovanje zemlji\u0161ta, na pokretanje sopstvenog biznisa, apliciranje za socijalne stambene programe. Za sve navedeno neophodan uslov je posjedovanje crnogorskog dr\u017eavljanstva.<\/p>\n

Pored pravnih prepreka, veliki problem je i, kako Aleksandar isti\u010de, nametnuti osje\u0107aj nepripadanja zajednici.<\/p>\n

\"\"

Aleksandar Drekalovi\u0107<\/p><\/div>\n

\u201eKada saznaju da niste dr\u017eavljanin, ljudi vas posmatraju kao gosta, iako vi tako ne \u017eelite da se osje\u0107ate u dr\u017eavi u kojoj ste odrasli i za koju \u017eelite da ve\u017eete svoju budu\u0107nost. Zbog specifi\u010dnih istorijskih i politi\u010dkih okolnosti. usljed kojih su se ljudi poput mene na\u0161li u Crnoj Gori, name\u0107e nam se i osje\u0107aj moralnog duga zbog kojeg bi valjda trebalo da prihvatimo neravnopravan polo\u017eaj i jo\u0161 budemo zahvalni na tome. Taj osje\u0107aj, koji se sistemski promovi\u0161e, je mo\u017eda i najve\u0107a pote\u0161ko\u0107a sa kojom se suo\u010davaju osobe poput mene\u201c, ka\u017ee Aleksandar.<\/p>\n

Godine koje su pojeli skakavci<\/strong><\/h2>\n

Aleksandar je jedna od oko 16 hiljada osoba sa statusom interno raseljenih koje u Crnoj Gori \u017eive du\u017ee od dvije decenije. Sistem njihov legalni stalni boravak prepoznaje tek od dono\u0161enja izmjena i dopuna Zakona o strancima po kojima su ove osobe mogle da legalizuju boravak od 2011. do 2014. godine.<\/p>\n

Dakle, osobe koje posjeduju ovaj dokument, najranije \u0107e krajem ove godine ste\u0107i pravo da apliciraju za crnogorsko dr\u017eavljanstvo, kada ispune uslov koji predvi\u0111a deset godina stalnog boravka.<\/p>\n

Na pitanje kako komentari\u0161e odluku koja bri\u0161e vi\u0161e od decenije neprekidnog boravka, Aleksandar isti\u010de da je rije\u010d o pravnoj akrobatici utemeljenoj u ideolo\u0161koj konstrukciji.<\/p>\n

\u201eSuo\u010deno sa velikim brojem raseljenih i interno raseljenih lica iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika i sa Kosova, politi\u010dko ruokovodstvo tada\u0161nje Republike Crne Gore je procijenilo da bi te demografske promjene mogle da ugroze njihove polti\u010dke ciljeve. Zbog toga je bilo potrebno obezbijediti da se na duge staze tim licima onemogu\u0107i da u\u010destvuju u politi\u010dkom \u017eivotu Crne Gore\u201c, ka\u017ee Aleksandar.<\/p>\n

\u201cNije li diskrimini\u0161u\u0107a odluka da ljude sa kojima ste do ju\u010de \u017eivjeli u istoj dr\u017eavi i dijelili zajedni\u010dku sudbinu proglasite za \u2018vje\u010dne strance\u2019, potencijalno opasne po politiku va\u0161e zemlje i tako ih u\u010dinite gra\u0111anima drugog reda. Prihvatanje raseljenih i interno raseljenih lica se treba smatrati \u010dinom du\u017ene politi\u010dke odgovornosti a ne dobre volje, kako se to licemjerno \u017eeli predstaviti\u201d, isti\u010de na\u0161 sagovornik.<\/p>\n

Sa druge strane, u Ministarstvu unutra\u0161njih poslova ne smatraju da je dosada\u0161nji odnos institucija prema interno raseljenim licima bio diskrimini\u0161u\u0107i, pozivaju\u0107i se na mehanizme uspostavljene kako bi se rije\u0161io njihov pravni status.<\/p>\n

Me\u0111u njima najva\u017eniji su, kako isti\u010du, Nacionalna strategija za trajno rje\u0161avanje pitanja izbjeglica i interno raseljenih lica u Crnoj Gori, iz aprila 2005. godine, kao i Zakon o dopunama Zakona o strancima, koji je stupio na snagu u novembru 2009. godine.<\/p>\n

Prema ovom Zakonu, interno raseljena lica sa Kosova mogla su da do kraja 2014. godine, uz izva\u0111eno dr\u017eavljanstvo mati\u010dne zemlje, podnesu zahtjev za odobravenje stalnog nastanjenja ili privremenog boravka do tri godine.<\/p>\n

\u201eInterno raseljenim licima, dobijanjem statusa stranca sa stalnim nastanjenjem, omogu\u0107ava se integracija u crnogorsko dru\u0161tvo i ostvarivanje prava na rad i zapo\u0161ljavanje, obrazovanje, stru\u010dno usavr\u0161avanje, priznavanje diploma i sertifikata, socijalnu pomo\u0107, zdravstveno i penzijsko osiguranje, poreske olak\u0161ice, pristup tr\u017ei\u0161tu rada i usluga, sloboda udru\u017eivanja, povezivanja i \u010dlanstva u organizacijama koje zastupaju interese radnika ili poslodavaca\u201c, navode iz ministarstva i napominju da se ovim licima u postupku po rje\u0161avanju zahtjeva ne tra\u017ei dokaz o sredstvima za izdr\u017eavanje, smje\u0161taju i zdravstvenom osiguranju.<\/p>\n

\u201eSvakako, sticanje pravnog statusa stranca sa stalnim boravkom predstavlja samo po\u010detak, a ne zavr\u0161etak procesa lokalne integracije, te je potrebno da nadle\u017ene dr\u017eavne institucije i organi lokalne samouprave kontinuirano prate pristup pravima za sva raseljena i interno raseljena lica, kako bi se obezbijedilo da ova lica ostvare efikasan pristup pravima koja im po zakonu pripadaju\u201c, ka\u017eu iz MUP-a za PCNEN.<\/p>\n

Na pitanje da li smatraju da su mjere za rje\u0161avanje ovog pitanja koje je dosada\u0161nja vlast primjenjivala, iz MUP-a navode da su odluke dono\u0161ene u skladu sa aktuelnim okolnostima.<\/p>\n

\u201eTe\u0161ko je zavr\u0161iti jedan ciklus javne politike u razdoblju kra\u0107em od jedne decenije tj. u kra\u0107em razdoblju nije mogu\u0107e prepoznati kakvi su rezultati napravljeni na rje\u0161avanju nekog problema i kakav je proces javne politike u odnosu na taj problem. Nakon dvije decenije, mo\u017ee se re\u0107i da je ishod ove politike pozitivan, budu\u0107i da statisti\u010dki podaci pokazuju da je u odnosu na tada\u0161nji broj podnijetih zahtjeva ostalo svega 135 lica sa nerije\u0161enim statusom u Crnoj Gori\u201c, smatraju u ministarstvu.<\/p>\n

Odluka o kriterijumima sporna, Ustavni sud odbio \u017ealbe<\/strong><\/h2>\n

Savez udru\u017eenja raseljenih, izbjeglih i prognanih u Crnoj Gori 2011. godine podnio je Ustavnom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke, ozna\u010dene u izreci, navode\u0107i da je u suprotnosti sa odredbama \u010dlana 4 i \u010dlana 8 stav 1 ta\u010dka 3 Zakona o crnogorskom dr\u017eavljanstvu i me\u0111unarodnoj definiciji prebivali\u0161ta i boravi\u0161ta, jer se zakonitim smatra samo boravak prijavljen kod nadle\u017enog Ministarstva a ne i boravak prijavljen Komesarijatu za raseljena lica, koji je bio organ Vlade i da su raseljena lica sa Kosova diskriminisana u odnosu na raseljena lica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Ustavni sud je, nakon razmatranja sadr\u017eine osporenih odredaba Odluke, ocijenio da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu njihove ustavnosti i zakonitosti.<\/p>\n

Nakon toga, ulo\u017eene su jo\u0161 dvije \u017ealbe koje se ti\u010du odluka o statusu interno raseljenih, ali Ustavni sud je u oba slu\u010daja odbio, pozivaju\u0107i se na to da je ve\u0107 donijeto rje\u0161enje po tom pitanju.<\/p>\n

Aleksandar Drekalovi\u0107 misli da institucije treba da u najkra\u0107em roku stave van snage ili izmijene pravne akte koji odr\u017eavaju ovakvo stanje, prije svega Odluku Vlade Crne Gore o kriterijumima za utvr\u0111ivanje uslova za sticanje crnogorskog dr\u017eavljanstva prijemom, odnosno brisanje ta\u010dke 3 iz stava 1 \u010dlana 3 Odluke, \u010dime bi se boravak raseljenih lica u Crnoj Gori, do sticanja statusa stranca sa stalnim nastanjenjem, tretirao kao stalni boravak, \u010dime bi uslov za prijem u dr\u017eavljanstvo bio zadovoljen.<\/p>\n

On smatra i da je neophodno van snage staviti Uredbu o na\u010dinu ostvarivanja prava raseljenih lica iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika i interno raseljenih lica sa Kosova koja borave u Crnoj Gori ili izmjena \u010clana 1 stav 1 ta\u010dka 1 pomenute Uredbe, tako da se omogu\u0107i ravnopravno u\u017eivanje prava na zaposlenje ovih lica kao i drugih lica u Crnoj Gori.<\/p>\n

\u201eZa ove aktivnosti potrebna je samo politi\u010dka volja i u jednom danu ova pitanja mogu biti rije\u0161ena\u201c, smatra Aleksandar i isti\u010de da o\u010dekuje od Vlade da donese Zakon o dvojnom dr\u017eavljanstvu kojim bi se omogu\u0107ilo ovim licima da steknu crnogorsko dr\u017eavljanstvo ne odri\u010du\u0107i se onoga koje ve\u0107 posjeduju, tako da bira\u010dko pravo mogu ostvariti samo u onoj dr\u017eavi u kojoj su stalno nastanjeni i pla\u0107aju porez.<\/p>\n

(Ne) razmatra se pitanje dvojnog dr\u017eavljanstva<\/strong><\/h2>\n
\"\"

Mitar Su\u0161i\u0107<\/p><\/div>\n

Na pitanje PCNEN-a da li \u0107e se razmatrati dvojno dr\u017eavljanstvo sa Srbijom, imaju\u0107i u vidu da uskoro osobe sa li\u010dnom kartom za stranca sti\u010du uslov za crnogorsko dr\u017eavljanstvo, iz MUP-a nisu odgovorili.<\/p>\n

Funkcioner Prave Crne Gore Mitar Su\u0161i\u0107<\/strong> je ranije najavio da \u0107e ova politi\u010dka partija inicirati izmjene Zakona o dr\u017eavljanstvu jer su, kako je istakao, aktuelna rje\u0161enja u na\u0161em pravnom sistemu u direktnoj suprotnosti sa Evropskom konvencijom o dr\u017eavljanstvu, koju je Crna Gora ratifikovala, a koja propisuje da svaka dr\u017eava ugovornica treba da svojim unutra\u0161njim pravom predvidi mogu\u0107nost \u201cnaturalizacije lica koja imaju zakonito prebivali\u0161te na njenoj teritoriji, pri \u010demu kod utvr\u0111ivanja uslova za naturalizaciju, ona ne\u0107e tra\u017eiti period boravka du\u017ei od deset godina prije podno\u0161enja zahtjeva\u201d<\/em>.<\/p>\n

On je naglasio da su izbjeglice i interno raseljena lica u Crnoj Gori \u201cpostali svojevrsni pravni fantomi, bez mogu\u0107nosti da budu ravnopravni gra\u0111ani dr\u017eave, sa kojom ih \u010desto spaja istorija, \u010ditavo porodi\u010dno stablo, grobovi predaka, ali ne i pozitivni crnogorski propisi\u201d.<\/p>\n

\u201cUporno izbjegavanje potpisivanja me\u0111udr\u017eavnog sporazuma o dvojnom dr\u017eavljanstvu, od strane prethodne vlasti, uz rigorozne zakonske odredbe po pitanju gubitka crnogorskog dr\u017eavljanstva, onemogu\u0107ilo je dr\u017eavljanima Srbije, koji su porodi\u010dnim porijeklom, svom svojom imovinom, centrom svojih \u017eivotnih i radnih aktivnsti, vezani za Crnu Goru, da steknu i crnogorski paso\u0161\u201d, poru\u010dio je nedavno funkcioner Prave Crne Gore.<\/p>\n

Miljana DA\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eKada saznaju da niste dr\u017eavljanin, ljudi vas posmatraju kao gosta, iako vi tako ne \u017eelite da se osje\u0107ate u dr\u017eavi u kojoj ste odrasli i za koju \u017eelite da ve\u017eete svoju budu\u0107nost”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-312942","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312942","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312942"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312942\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312954,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312942\/revisions\/312954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312942"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312942"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312942"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}