{"id":312806,"date":"2021-01-28T07:03:21","date_gmt":"2021-01-28T06:03:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312806"},"modified":"2021-01-28T07:03:21","modified_gmt":"2021-01-28T06:03:21","slug":"u-cijim-se-rukama-nalazi-globalno-bogatstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/28\/u-cijim-se-rukama-nalazi-globalno-bogatstvo\/","title":{"rendered":"U \u010dijim se rukama nalazi globalno bogatstvo?"},"content":{"rendered":"

Autor: Michael Roberts<\/strong><\/p>\n

Gornjih 1 posto na globalnoj razini posjeduje 43 posto ukupnog osobnog bogatstva, dok donjih 50 posto ima tek 1 posto. Gornjih 1 posto su svi milijuna\u0161i prema neto bogatstvu (nakon dugova), i ima ih 52 milijuna. Unutar ovih 1 posto je i 175 000 ultra-bogatih ljudi, koji posjeduju preko 50 milijuna dolara neto vrijednosti po glavi \u2013 dakle, si\u0107u\u0161an broj ljudi (manje od 0,1 posto) posjeduje 25 posto svjetskog bogastva!<\/p>\n

Izvor ove informacije je upravo objavljeni Izvje\u0161taj o globalnom bogastvu Credit Suissea za 2020. godinu. Ovaj je izvje\u0161taj i dalje najobuhvatnija i najeksplanatorna analiza globalnog bogastva (ne i prihoda), kao i nejednakosti u osobnom bogatstvu. CS-ov globalni izvje\u0161taj o bogatstvu svake godine analizira bogatstvo ku\u0107anstava 5,2 milijardi ljudi \u0161irom svijeta i mjeri bogatstvo ku\u0107anstava \u2013 financijska sredstva (dionice, obveznice, gotovina, mirovinski fondovi) i imovina (ku\u0107e itd.) koju posjeduju \u2013 umanjeno za tro\u0161kove. Autori izvje\u0161\u0107a su James Davies, Rodrigo Lluberas i Anthony Shorrocks. Profesor Anthony Shorrocks bio je moj cimer na fakultetu, i oboje smo diplomirali ekonomiju (moram priznati da je njegovo poznavanje matematike puno bolje od mojeg!).<\/p>\n

Prema izvje\u0161taju iz 2020., ukupno globalno bogatstvo ku\u0107anstava poraslo je tijekom 2019. godine za 36,3 bilijuna ameri\u010dkih dolara. No, pandemija COVID-19 skresala je to pove\u0107anje za gotovo polovinu (17,5 bilijuna ameri\u010dkih dolara) izme\u0111u sije\u010dnja i o\u017eujka 2020. godine. Me\u0111utim, budu\u0107i da su se tr\u017ei\u0161ta dionica i cijene nekretnina tada oporavile, zahvaljuju\u0107i kreditnim injekcijama dr\u017eava i centralnih banaka, istra\u017eiva\u010di Credit Suissea procjenjuju da je ukupno bogatstvo ku\u0107anstava ipak u malom porastu do sredine 2020. godine, u usporedbi s razinom na kojoj je bilo pro\u0161le godine, iako se bogatstvo pojedina\u010dnih odraslih osoba pone\u0161to smanjilo.<\/p>\n

Do sredine 2020. globalno bogatstvo ku\u0107anstava bilo je 1 bilijun ameri\u010dkih dolara ve\u0107e nego u sije\u010dnju, \u0161to je porast od 0,25 posto. Budu\u0107i da je ovo manje od porasta broja odraslih osoba tijekom istog perioda, prosje\u010dno globalno bogatstvo palo je za 0,4 posto na 76,984 ameri\u010dkih dolara. U usporedbi s time kakva su o\u010dekivanja bila prije epidemije COVID-19, globalno bogatstvo smanjilo se za 7,2 bilijuna ameri\u010dkih dolara, odnosno za 1391 ameri\u010dkih dolara po odrasloj osobi na globalnoj razini.<\/p>\n

Krajem 2019. godine, u Sjevernoj Americi i Europi nalazilo se 55 posto ukupnog globalnog bogatstva, iako u njima \u017eivi tek 17 posto svjetske populacije odraslih osoba<\/h2>\n

Najte\u017ee pogo\u0111ena regija bila je Latinska Amerika, gdje su devaluacije valuta poja\u010dale redukcije dolarskog BDP-a, rezultiraju\u0107i smanjenjem ukupnog bogatstva izra\u017eenog u dolarima od 12,8 posto. Pandemija je tako\u0111er uni\u0161tila o\u010dekivani rast u Sjevernoj Americi i uzrokovala gubitke u svakoj drugoj regiji, osim Kine i Indije. Me\u0111u vode\u0107im globalnim ekonomijama, u Ujedinjenom Kraljevstvu je do\u0161lo do najve\u0107e relativne erozije bogatstva.<\/p>\n

Naj\u0161okantnija je i dalje ogromna nejednakost bogatstva ku\u0107anstava na globalnoj razini. Kao \u0161to pokazuje donja grafika piramide bogatstva, nejednakost je i dalje upadljiva, geografski, izme\u0111u \u201ebogatog Sjevera\u201c i \u201esiroma\u0161nog Juga\u201c, te izme\u0111u ku\u0107anstava unutar zemalja.<\/p>\n

Krajem 2019. godine, u Sjevernoj Americi i Europi nalazilo se 55 posto ukupnog globalnog bogatstva, iako u njima \u017eivi tek 17 posto svjetske populacije odraslih osoba. Suprotno tome, udio populacije bio je triput ve\u0107i od udjela bogatstva u Latinskoj Americi, \u010detiri puta ve\u0107 od udjela bogatstva u Indiji, i gotovo deset puta ve\u0107i od udjela bogatstva u Africi.<\/p>\n

Razlike u bogatstvu unutar zemalja jo\u0161 su nagla\u0161enije. Gornjih 1 posto vlasnika bogatstva pojedine zemlje u pravilu posjeduje izme\u0111u 25 i 40 posto ukupnog bogatstva, a gornjih 10 posto obi\u010dno posjeduje izme\u0111u 55 i 75 posto. Krajem 2019. godine, milijuna\u0161i i milijuna\u0161ice diljem svijeta \u2013 to\u010dno 1 posto odrasle populacije \u2013 imali su 43,4 posto globalne neto vrijednosti. Suprotno tome, 54 posto odraslih osoba s bogatstvom ispod 10,000 ameri\u010dkih dolara (tj. otprilike ni\u0161ta) zajedno jedva imaju 2 posto globalnog bogatstva.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di procjenjuju da je globalni utjecaj distribucije bogatstva unutar zemalja bio izrazito malen, uzmemo li u obzir supstancijalni pad BDP-a povezan uz pandemiju. \u0160tovi\u0161e, nema \u010dvrstih dokaza da je pandemija sustavno favorizirala skupine koje imaju vi\u0161e bogatstva naspram onih manje bogatijih, kao ni obrnuto. Broj milijuna\u0161a naglo je porastao na 51,9 milijuna ljudi tijekom 2019. godine, ali se nije zna\u010dajnije mijenjao tijekom prve polovine 2020. godine.<\/p>\n

Tijekom prve polovice 2020., broj milijuna\u0161a ukupno se smanjio za 56 000, tek 1 posto od 5,7 milijuna onih koji su to postali 2019. godine<\/h2>\n

U izvje\u0161taju se procjenjuje da se po\u010detkom ove godine na vrhu svjetske piramide bogatstva nalazilo 175 690 odraslih osoba ultra-visoke neto vrijednosti (ultra-high net worth, UHNW), odnosno onih \u010dije je bogatstvo prelazilo 50 milijuna ameri\u010dkih dolara. Ukupan broj UHNW odraslih osoba porastao je za 16 760 (11 posto) tijekom 2019., ali se smanjio za 120 \u010dlanova i \u010dlanica tijekom prve polovice 2020., iz \u010dega proizlazi neto porast od 16 640 UHNW osoba od po\u010detka 2019. godine.<\/p>\n

Tijekom prve polovice 2020., broj milijuna\u0161a ukupno se smanjio za 56 000, tek 1 posto od 5,7 milijuna onih koji su to postali 2019. godine. \u010clanstvo se poja\u010dalo u nekim zemljama, dok je u drugima zna\u010dajno opalo. Ujedinjeno Kraljevstvo (241 000 manje), Brazil (116 000 manje), Australija (83 000 manje), i Kanada (72 000 manje) su zemlje u kojima se broj milijuna\u0161a smanjio vi\u0161e od smanjenja ukupnog broja milijuna\u0161a na svjetskoj razini.<\/p>\n

Izgleda kako se nejednakost u bogatstvu unutar ve\u0107ine zemalja smanjila tijekom ranih 2000-ih. Pad nejednakosti unutar pojedinih zemalja bio je oja\u010dan padom nejednakosti izme\u0111u zemalja, kojega je pogonio strelovit rast prosje\u010dnog bogatstva u tr\u017ei\u0161tima u usponu. Trend je postao neujedna\u010den nakon financijske krize iz 2008. godine, kada su financijska sredstva hitro narasla kao odgovor na kvantitativno olak\u0161avanje i umjetno odr\u017eavane niske stope kamata. Ovi faktori podigli su udio gornjih 1 posto posjednika bogatstva, ali je nejednakost nastavila opadati i za one ispod gornjeg e\u0161alona. Danas donjih 90 posto ima 19 posto globalnog bogatstva, u usporedbi s 11 posto 2000. godine. Drugim rije\u010dima, do\u0161lo je do koncentracije bogatstva u smjeru gornjih 1 posto (\u010dak i vi\u0161e u smjeru gornjih 0,1 posto), ali uz odre\u0111enu disperziju me\u0111u preostalih 99 posto.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di zaklju\u010duju kako malo opadanje globalne nejednakosti u bogatstvu u cjelini \u201eodra\u017eava sve su\u017eenije diferencijale bogatstva izme\u0111u zemalja, jer ekonomije u usponu, osobito Kina i Indija, imaju natprosje\u010dne stope rasta. To je glavni razlog za\u0161to se globalna nejednakost u bogatstvu smanjila tijekom prvih godina ovog stolje\u0107a. Iako se pokrenula prema boljem tijekom 2007.-2016., vjerujemo da je globalna nejednakost u bogatstvu ponovno u\u0161la u silaznu fazu nakon 2016. godine.\u201c<\/p>\n

Ukratko, izvje\u0161taj pokazuje da milijarde ljudi nemaju nikakvo bogatstvo nakon podmirenja dugova, te da se distribucija osobnog bogatstva na globalnoj razini mo\u017ee opisati kao situacija u kojoj nekoliko divovskih Gulivera s visine promatra masu Liliputanaca.<\/p>\n

Slobodni Filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Milijarde ljudi nemaju nikakvo bogatstvo nakon podmirenja dugova, te da se distribucija osobnog bogatstva na globalnoj razini mo\u017ee opisati kao situacija u kojoj nekoliko divovskih Gulivera s visine promatra masu Liliputanaca.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312807,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-312806","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312806","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312806"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312806\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312808,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312806\/revisions\/312808"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312807"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}