{"id":312764,"date":"2021-01-27T12:43:00","date_gmt":"2021-01-27T11:43:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312764"},"modified":"2021-01-27T12:43:00","modified_gmt":"2021-01-27T11:43:00","slug":"mladi-uce-i-pate-doma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/27\/mladi-uce-i-pate-doma\/","title":{"rendered":"Mladi u\u010de i pate doma"},"content":{"rendered":"

Ovaj problem posebno se isti\u010de kod prakti\u010dnih nauka i umjetnosti kada je mladima ograni\u010dena kreativnost i sloboda. Me\u0111u takvima se isti\u010du mladi muzi\u010dari.<\/p>\n

Profesorica harfe u podgori\u010dkoj muzi\u010dkoj \u0161koli \u201cVasa Pavi\u0107\u201c Milica Kankara\u0161<\/strong> smatra da je ovaj problem vidan kod njenih u\u010denika.<\/p>\n

\u201cS obzirom na to da je podu\u010davanje instrumenta oblik individualne nastave, odmah sam primijetila da su mi \u0111aci upla\u0161eni, zbunjeni, a stariji u\u010denici (11 do 13 godina) pokazuju tugu zato \u0161to ne mogu da se dru\u017ee sa svojim prijateljima kao ranije. Neizvjesnost koliko dugo \u0107e sva ova situacija trajati uzrokuje nezadovoljstvo\u201d, ka\u017ee Kankara\u0161.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"

Milica Kankara\u0161<\/p><\/div>\n

Njoj se, kako ka\u017ee, \u0111aci \u017eale da se u osnovnim \u0161kolama konstantno mijenja raspored online \u010dasova pa nekada po pola dana moraju biti pored uklju\u010denog televizora i telefona dok se taj\u00a0 nastavnik ne javi. Usljed tih konstantnih promjena rasporeda, de\u0161avalo se da joj u\u010denici odsustvuju sa nastave.<\/p>\n

\u201cNaime, po direktivi Ministarstva prosvjete bukvalno je nare\u0111eno da mi profesori instrumentalne nastave umjesto dva puta nedjeljno po pola sata radimo jedanput nedjeljno sat vremena. Dakle, ako bi u\u010denik izostao usljed promjene rasporeda u osnovnoj \u0161koli, izgubio bi dvije nedjelje nastave u muzi\u010dkoj. To je predstavljalo veliki izvor stresa \u0111acima koji se interesuju da upi\u0161u srednju muzi\u010dku \u0161kolu\u201d, obja\u0161njava profesorica Kankara\u0161.<\/p><\/blockquote>\n

Mjere protiv suzbijanja \u0161irenja koronavirusa, uz haos u organizaciji nastave i uporno insistiranje na besmisleno velikom broju kontrolnih zadataka, nagla\u0161ava Kankara\u0161, dovele su do toga da \u0111aci osje\u0107aju hroni\u010dni umor, peckanje o\u010diju usljed prevelike izlo\u017eenosti komjuteru, telefonu i televizoru za online nastavu. Tako\u0111e, dovele su do stresa zbog insistiranja nekih profesora da umjesto novog gradiva budu testirani za ne\u0161to \u0161to nisu u\u010dili, pad koncentracije, anksioznost, zbunjenost. Kod u\u010denika muzi\u010dke \u0161kole i mladih koji se bave sportom je prisutna frustracija zato \u0161to im konstantne promjene rasporeda u osnovnoj \u0161koli ne dozvoljavaju da se posvete umjetnosti i sportu u mjeri u kojoj je to neophodno za razvoj njihovih talenata.<\/p>\n

O promjeni navika i svakodnevnice za PCNEN su govorile dvije u\u010denice muzi\u010dke \u0161kole \u201cVasa Pavi\u0107\u201d. U\u010denica devetog razreda tvrdi da su profesori u\u010dinili sve \u0161to je u njihovoj mo\u0107i da im iza\u0111u u suret i stvore dobre uslove za \u0161kolovanje.\u00a0 Njoj najvi\u0161e nedostaje dru\u017eenje i sviranje u orkekstru.<\/p>\n

U\u010denica sedmog razreda, sa druge strane, nije zadovoljna trenutnom situacijom. Ona smatra da su \u0111aci \u201cprepu\u0161teni sami sebi\u201d i da je njima duplo te\u017ee budu\u0107i da muzi\u010dka \u0161kola radi na druga\u010dijem prinicipu. Ona je primijetila promjene u pona\u0161anju kod starijih \u0111aka svoje \u0161kole i kazala da se \u201csve \u010de\u0161\u0107e organizuju neka grupna sviranja koja se pretvore u pijanke i \u017eurke, a oni o tome saznaju preko dru\u0161tvenih mre\u017ea\u201d. Isti\u010de da pojedini profesori \u201clajkuju i komenari\u0161u takve objave, vjerovatno jer im je drago \u0161to se djeca dru\u017ee\u201d.<\/p>\n

Posebno je te\u0161ko \u201csvirati online\u201d<\/h2>\n

Tokom panemije i prilago\u0111avanja obrazovnog sistema novim mjerama, pojavilo se ne\u0161to za \u0111ake i student potpuno novo-sviranje onine.<\/p>\n

\"\"

Petra Leki\u0107<\/p><\/div>\n

Petra Leki\u0107<\/strong>, flautistiknja iz Bara, studira na Univerzitetu za muziku i teatarske umjetnosti u Be\u010du i ka\u017ee da je njeno \u201conline iskustvo\u201d puno izazova. \u201cMislim da posebnu te\u017einu nosi studiranje muzike online. Muzika kao umjetnost zvuka je jako puno o\u0161te\u0107ena u doba korone u svakom smislu\u201d, ka\u017ee Leki\u0107.<\/p>\n

Za nju je online \u010das flaute bio ne\u0161to potpuno novo i nikako joj se ne dopada. Ona je kazala da \u010dasovi instrumenta zahtijevaju konstantnu interakciju sa profesorima. \u201cOd polo\u017eaja tijela, na\u010dina na koji di\u0161emo, polo\u017eaj ruku i naravno, ljepota zvuka\u201d, obja\u0161njava mlada muzi\u010darka.<\/p>\n

Kao poseban izazov izdvojila je slu\u0161nu grupu u kojoj oni analiziraju djela kompozitora i solfe\u0111o koji zahtijeva slu\u0161ne diktate.<\/p>\n

\u010casove flaute, i \u010dasove drugih duva\u010dkih instrumenata, nije ni mogu\u0107e odr\u017eati u\u017eivo jer je neophodno no\u0161enje za\u0161titne maske.<\/p>\n

Leki\u0107 ka\u017ee da se njen Univerzitet konstantno bori za t da studenti ubrzo sviraju zajedno, jer, \u201cmuzika je umjetnost koja se dijeli sa drugima i tu\u017eno je kada moraju svirati sami za sebe, bez publike i bez kolega.\u201d<\/p>\n

Krize mogu biti okida\u010d za razli\u010dita neprilago\u0111ena i rizi\u010dna pona\u0161anja<\/h2>\n

Psiholo\u0161kinja Na\u0111a \u0160ljivi\u0107 koja radi u gimnaziji \u201cNiko Rolovi\u0107\u201c u Baru obja\u0161njava da je mentalno zdravlje dinami\u010dan proces na koji uti\u010de sve ono \u0161to se de\u0161ava u nama i oko nas.<\/p>\n

\u201cKada \u017eivot te\u010de nesmetano i onako kako \u017eelimo, tada se naj\u010de\u0161\u0107e osje\u0107amo\u00a0 sigurno, lijepo i sre\u0107no. Me\u0111utim, kada nastupe periodi u kojima nije tako, osje\u0107amo\u00a0 nezadovoljstvo, tugu, usamljenost, strah, nesigurnost, paniku i druga razli\u010dita stanja koja nam ne prijaju i\u00a0 ometaju nas u svakodnevnom funkcionisanju\u201d, ka\u017ee \u0160ljivi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

\"\"

Na\u0111a \u0160ljivi\u0107<\/p><\/div>\n

Nedostatak kontakta sa vr\u0161njacima, \u0161kolom i nastavnicima, po njeni rije\u010dima, negativno uti\u010de na socijalni i emocionalni razvoj jer su vr\u0161njaci i \u0161kola\u00a0 va\u017ean faktor socijalizacije, odrastanja i separacije od roditelja.\u00a0 \u201cU uslovima ove krize sa koronavirusom, to je sada na\u0161oj djeci ozbiljno naru\u0161eno, ali, pro\u0107i \u0107e i treba svi zajedno da prihvatimo i na\u0111emo na\u010dina da se izborimo\u201d, ka\u017ee psiholo\u0161kinja.<\/p>\n

Ona misli da prakti\u010dna nastava posebno trpi jer sve se to odra\u017eava na sposobnost u\u010denja, usvajanje kvalitetnih znanja i vje\u0161tina. Smatra da sa kvalitetnom pripremom, stvarnim nastavni\u010dkim zalaganjem i kreativno\u0161\u0107u, online nastava mo\u017ee dobro da se osmisli i da pru\u017ei u\u010denicima osnovu, koju oni dalje mogu nadogra\u0111ivati samostalnim u\u010denjem i vje\u017ebanjem. \u201eSve je to te\u0161ko, zahtijeva mnogo vi\u0161e truda i kreativnosti. Ipak, znam neke mlade umjetnike koje je ova kriza podstakla, a to je dokaz da kriza mo\u017ee da bude i \u0161ansa za razvoj\u201c.<\/p>\n

Nekoliko profesora je, u nezvani\u010dnom razgovoru za PCNEN, kazalo da se mladi sve vi\u0161e okre\u0107u alkoholu, \u201clakim\u201d drogama i burnijim izlascima u potrazi za boljim provodom.<\/p>\n

Psiholo\u0161kinja \u0160ljivi\u0107 ka\u017ee da joj je sada ograni\u010den kontakt sa \u0111acima, tako da ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u da tvrdi da je do\u0161lo do zna\u010dajnijeg porasta alkoholizma kod mladih.<\/p>\n

Mentalno zdravlje djece i adolescenata trpi jer i oni osje\u0107aju svu te\u017einu krize, stresnog \u017eivota kod ku\u0107e, izolacije, strah od razbolijevanja \u010dlanova porodice, kao i pitanja koja se odnose na nastavak \u0161kolovanja.<\/p>\n

\u201cO tome svi moramo da vodimo ra\u010duna i da imamo sluha, da djeci i mladima pomognemo, da razgovaramo sa njima i da im ponudimo \u0161to kvalitetniju nastavu. Jednostavno, svi treba da prihvatimo ovu situaciju i da iznalazimo na\u010dine da je prevazi\u0111emo\u201c, ka\u017ee \u0160ljivi\u0107.<\/p><\/blockquote>\n

*************************************<\/p>\n

Idealno vrijeme za osmi\u0161ljavanje \u2018otvorenog dijela\u2019 nastave<\/strong><\/p>\n

Profesorica Milica Kankara\u0161 napominje da u novim \u0161kolskim programima postoji “otvoreni dio” koji obuhvata oko 10% nastave. U zavisnost od predmeta, tzv.otvoreni dio mogu biti javni \u010dasovi, slu\u0161anje muzike, javni nastupi (dje\u010dje predstave i\/ili koncerti) i sli\u010dno.<\/p>\n

\u201cS obzirom na zdravstvenu krizu, idealno je vrijeme da se taj segment obrazovanja osmisli u skladu sa preporukama dje\u010dijih psihologa. Na primjer, kroz art terapiju dijete mo\u017ee da nacrta\/naslika osje\u0107anja koja ima. Ovaj vid terapije je samo jedan od mnogih na\u010dina da se mladima pomogne. Ili, ako Ministarstvo odobri, taj otvoreni dio mogu biti radionice koje \u0107e voditi psiholozi\u201d, ka\u017ee Kankara\u0161.<\/p>\n

Strategija za o\u010duvanje mentalnog zdravlja mladih tokom i nakon pandemije se tako\u0111e mora, obja\u0161njava ona, uraditi kroz saradnju Ministarstava prosvjete, Ministarstva zdravlja (ili nekih zdravstvenih institucija koje bi se uklju\u010dile u ovaj posao) i, po\u017eeljno bi bilo, nevladinih organizacija koje se bave zdravljem mladih i prevencijom bolesti zavisnosti.<\/p><\/blockquote>\n

Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izazovi \u0161kolovanja u doba korone: Online nastava je \u0111acima pru\u017eila vi\u0161e vremena kod ku\u0107e, ponekad i vi\u0161e slobodnog vremena, ali ih je\u00a0 okrenula i nezdravim vidovima pona\u0161anja, poru\u010duju \u0111aci, profesori i psiholozi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312765,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-312764","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312764"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312764\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312769,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312764\/revisions\/312769"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}