Ujedinjene nacije upozorile su danas da \u0107e se razorni socio-ekonomski uticaj pandemije KOVID-19 osje\u0107ati u godinama koje slijede ukoliko pametna ulaganja u ekonomsku, dru\u0161tvenu i klimatsku otpornost ne osiguraju sna\u017ean i odr\u017eiv oporavak globalne ekonomije.<\/p>\n
Izvje\u0161taj ukazuje na to da \u0107e odr\u017eivi oporavak od pandemije zavisiti ne samo od brzine sprovo\u0111enja vakcinacije i obima stimulativnih mjera, ve\u0107 i od kvaliteta i efektivnosti tih mjera za razvoj otpornosti na \u0161okove u budu\u0107nosti.<\/p>\n
\u201eSuo\u010davamo se s najte\u017eom zdravstvenom i ekonomskom krizom u posljednjih 90 godina. Dok \u017ealimo za sve\u00a0 ve\u0107im brojem preminulih, na umu moramo da imamo da \u0107e izbori koje sada donosimo odrediti na\u0161u zajedni\u010dku budu\u0107nost,\u201d kazao je generalni sekretar UN Antonio Gutere\u0161.<\/p>\n
\u201eUla\u017eimo u inkluzivnu i odr\u017eivu budu\u0107nost koja \u0107e se voditi pametnim politikama, djelotvornim investicijama, kao i sna\u017enim i efikasnim multilateralnim sistemom koji ljude stavlja u sredi\u0161te svih socio-ekonomskih inicijativa.\u201c<\/p>\n
Razvijene ekonomije, za koje se predvi\u0111a rast od 4% tokom 2021. godine, ujedno su i one koje su do\u017eivjele najzna\u010dajniji pad tokom 2020. godine \u2013 od 5,6 %, usljed zatvaranja ekonomije i kasnijih talasa pandemije, \u0161to pove\u0107ava rizik od preuranjenih mjera \u0161tednje koje bi podrivale globalne napore koji se ula\u017eu u oporavak.<\/p>\n
Zemlje u razvoju zabilje\u017eile su ne\u0161to manji ekonomski pad od 2,5 %. Prema procjenama predstavljenim u izvje\u0161taju, tokom 2021. godine njih o\u010dekuje skok od 5,6 odsto.<\/p>\n
Odjeljenje UN za ekonomska i socijalna pitanja (UN DESA) navodi da se tokom 2020. godine 131 milion ljudi, od kojih su mnogi \u017eene, djeca i pripadnici marginalizovanih zajednica, na\u0161ao ispod linije siroma\u0161tva.<\/p>\n
Pandemija ima nesrazmjerno negativan uticaj na \u017eene i djevoj\u010dice, izla\u017eu\u0107i ih pove\u0107anom riziku od ekonomskih neda\u0107a, siroma\u0161tva, nasilja i nepismenosti.<\/p>\n
\u017dene \u010dine vi\u0161e od 50 odsto radne snage u visokorizi\u010dnim radnim uslovima i uslu\u017enim sektorima, kao \u0161to su maloprodaja, ugostiteljstvo i turizam \u2013 ekonomskim oblastima koja su najte\u017ee pogo\u0111ena mjerama zaklju\u010davanja. Mnoge od njih imaju ograni\u010den pristup uslugama socijalne za\u0161tite, dok su neke u potpunosti li\u0161ene takvog pristupa.<\/p>\n
Vrijednost podsticajnih mjera po glavi stanovnika u razvijenim zemaljama skoro je 580 puta ve\u0107a od one u najmanje razvijenim zemljama, iako je prosje\u010dni dohodak po stanovniku u razvijenim zemaljama samo 30 puta ve\u0107i od onoga u najmanje razvijenim. Ova drasti\u010dna razlika dodatno nagla\u0161ava potrebu za ve\u0107om me\u0111unarodnom solidarno\u0161\u0107u i podr\u0161kom, uklju\u010duju\u0107i i potrebu za osloba\u0111anjem od dugovanja kada je rije\u010d o grupi najugro\u017eenijih zemalja.<\/p>\n
\u0160tavi\u0161e, finansiranje pomenutih podsticajnih paketa podrazumijevalo je najve\u0107e zadu\u017eivanje u mirnodopskim uslovima, \u010dim je javni dug na globalnom nivou pove\u0107an za 15 odsto. Ovakav ogromni rast duga zna\u010dajno \u0107e opteretiti budu\u0107e generacije ukoliko se zna\u010dajan dio sredstava ne usmjeri u produktivna i odr\u017eiva ulaganja I podsticanje ekonomskog rasta.<\/p>\n
Prema navodima iz izvje\u0161taja, globalna trgovina opala je za oko 7,6% u 2020. godini, usljed masovnih poreme\u0107aja u globalnim lancima snabdijevanja i turisti\u010dkim tokovima. Postoje\u0107e dugotrajne trgovinske tenzije izme\u0111u vode\u0107ih ekonomija i zastoji u multilateralnim trgovinskim pregovorima ve\u0107 su sputavali globalnu trgovinu i u periodu prije pandemije.<\/p>\n
\u201eTrenutna kriza dodatno nagla\u0161ava va\u017enost revitalizacije multilateralnog trgovinskog sistema zasnovanog na jasnim pravilima kako bi svjetska ekonomija iza\u0161la na put sna\u017enog i otpornog oporavka,\u201c saop\u0161tio je zamjenik generalnog sekretara Odjeljenja UN za ekonomska i socijalna pitanja, Liu \u017denmin. \u201eGlobalnu trgovinu moramo u\u010diniti otpornom na \u0161okove kako bismo osigurali da trgovina ostane pokreta\u010d rasta za zemlje u razvoju.\u201c<\/p>\n
Izvje\u0161taj ukazuje na posebne \u0161anse zemalja u razvoju, ukoliko budu dale prioritet investicijama koje unapre\u0111uju ljudski razvoj, prihvataju inovacije i tehnolo\u0161ka rje\u0161enja, i ja\u010daju infrastrukturu, uklju\u010duju\u0107i stvaranje fleksibilnih lanaca snabdijevanja.<\/p>\n
Stavljaju\u0107i akcenat na va\u017enost podsticajnih investicija, izvje\u0161taj pokazuje da, iako je ve\u0107ina sredstava iz istih ulo\u017eena u o\u010duvanje radnih mjesta i podr\u0161ku trenutnoj potro\u0161nji, ovo je dovelo i do stvaranja balona tj. rasta cijena imovine \u0161irom svijeta. Uz to, berzanski indeksi dostigli su nove maksimalne vrijednosti tokom posljednjih nekoliko mjeseci.<\/p>\n
\u201eDubina i ozbiljnost ove krize koja nema presedana u istoriji najava su sporog i bolnog oporavka,\u201c rekao je glavni ekonomista Ujedinjenih nacija i pomo\u0107nik generalnog sekretara za ekonomski razvoj Eliot Heris. \u201eKako ulazimo u dugu fazu oporavka, vakcinacijom protiv COVID-19, moramo po\u010deti da podsti\u010demo dugoro\u010dna ulaganja koja iscrtavaju put ka otpornijem oporavku \u2013 \u0161to mora biti propra\u0107eno fiskalnim stavom koji izbjegava uvo\u0111enje preuranjenih mjera \u0161tednje i redefinisanim okvirom odr\u017eivosti duga, programom univerzalne socijalne za\u0161tite i ubrzanom tranzicijom ka zelenoj ekonomiji.\u201c<\/p>\n
\u201ePromovisanje inkluzivnog i pravi\u010dnog rasta, smanjenje nejednakosti i ja\u010danje ekolo\u0161ke odr\u017eivosti najbolji je plan koji imamo za oporavak od ove krize i za\u0161titu svijeta od svih budu\u0107ih kriza. Razvoj otpornosti mora biti smjernica svakog aspekta oporavka. Oktri\u0107emo da \u017eene imaju klju\u010dnu ulogu kao predvodnice i simbol otpornosti,\u201c dodala je Marija-Fran\u0107eska Spatolizano, pomo\u0107nica generalnog sekretara za koordinaciju politika i me\u0111uresorska pitanja iz Odjeljenja UN za ekonomska i socijalna pitanja.<\/p>\n
Izvje\u0161taj \u201eSvjetska ekonomska situacija i projekcije u 2021. godini\u201c izradilo je Odjeljenje UN za ekonomska i socijalna pitanja (engl. skr. DESA), u partnerstvu s Konferencijom UN o trgovini i razvoju (UNCTAD) i pet regionalnih komisija UN.<\/p>\n
Svjetska turisti\u010dka organizacija UN tako\u0111e je u\u010destvovala u izradi izvje\u0161taja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Podsticanje investicija, revitalizacija globalne trgovine i spre\u010davanje preuranjenih mjera \u0161tednje, stvaranja finansijskog \u201ebalona\u201c i produbljivanja nejednakosti ostaju od presudnog zna\u010daja za oporavak koji vodi otpornijim dru\u0161tvima, navodi se u novom izvje\u0161taju Ujedinjenih nacija.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312662,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-312661","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312661","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312661"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312661\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312663,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312661\/revisions\/312663"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312661"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312661"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312661"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}