{"id":312632,"date":"2021-01-25T15:47:17","date_gmt":"2021-01-25T14:47:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312632"},"modified":"2021-01-25T15:49:00","modified_gmt":"2021-01-25T14:49:00","slug":"ribe-cuvaju-na-osnovu-podataka-starih-cetiri-decenije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/25\/ribe-cuvaju-na-osnovu-podataka-starih-cetiri-decenije\/","title":{"rendered":"Ribe \u010duvaju na osnovu podataka starih \u010detiri decenije"},"content":{"rendered":"

Javno preduze\u0107e za upravljanje Nacionalnim parkovima Crne Gore (JP NPCG) du\u017ee od \u010detrdeset godina ne zna pravo stanje ribljeg fonda u Skadarskom jezeru \u2013 slatkovodnom biseru Crne Gore i najve\u0107em jezeru na Balkanu. Crnogorska strana Skadarskog jezera, odnosno dvije tre\u0107ine cijelog akvatorijuma povr\u0161ine oko 370 kvadratnih kilometara, nalazi se pod upravom NPCG otkad je progla\u0161en nacionalnim parkom 1983. godine.<\/p>\n

Iako je Planom upravljanja Nacionalnim parkom Skadarsko jezero i svim nacionalnim planskim dokumentima koji se odnose na taj prostor ribarstvo prepoznato kao jedna od klju\u010dnih aktivnosti tog kraja \u2013 ribolovne osnove su posljednji put ra\u0111ene 1978. godine.<\/p>\n

Prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovne osnove su stru\u010dna studija o procjeni koli\u010dine riba i drugih vodenih organizama. Ona mora da sadr\u017ei nau\u010dne prijedloge o na\u010dinu i mjerama za odr\u017eivo kori\u0161\u0107enje ribe i drugih vodenih organizama u odre\u0111enoj ribolovnoj vodi.<\/p>\n

Ribolovna osnova se, prema va\u017ee\u0107oj legislativi, izra\u0111uje svakih \u0161est godina. Ako primijenimo ovu odredbu na trenutnu situaciju na Skadarskom jezeru, za koju godinu bi trebalo osmi put da izra\u0111ujemo ribolovnu osnovu.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Glavni problem su finansije<\/strong><\/h2>\n

Iz Nacionalnih parkova tvrde da je problem bio novac, ali da su nekada\u0161nje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i njihovo preduze\u0107e izdvojili zna\u010dajna finansijska sredstva za izradu studije.<\/p>\n

\u201eJavni oglas za izradu studije raspisuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. Rok za izradu stru\u010dne studije je tri godine i, shodno istom zakonu, JPNPCG je u obavezi da u\u010destvuje sa 50 odsto tro\u0161kova izrade. Shodno ovome, u bud\u017eetu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2021. godinu, kao i bud\u017eetom JPNPCG za 2021. godinu, predvi\u0111ena su finansijska sredstva za izradu studije\u201c, saop\u0161teno je iz prethodnog menad\u017ementa NPCG.<\/p><\/blockquote>\n

S obzirom na to da je nakon parlamentarnih izbora, na kojima je promijenjena vlast, i nakon formiranja Vlade u decembru, na \u010delo NPCG i resornih ministarstava poljoprivrede i ekologije do\u0161la nova upravlja\u010dka struktura, saop\u0161tili su da \u0107e im trebati vremena da steknu uvid u trenutno stanje, kako bi znali da reaguju na ove probleme.<\/p>\n

Iz prethodne uprave NPCG, kojom su rukovodili predsjednica Upravnog odbora Azra Vukovi\u0107 i direktor Elvir Klica, pojasnili su da se do izrade studije upravljanje Skadarskim jezerom sprovodilo u skladu sa posebnim dokumentima koji su sa\u010dinjeni na osnovu poznatih podataka. Klju\u010dni dokument\u00a0 – Plan upravljanja ribarstvom u NP Skadarsko jezero izradilo je NPCG, a odobrio ga je Prirodno-matemati\u010dki fakultet (PMF), kako ka\u017eu, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi i naredbama koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede.\u00a0Me\u0111utim, iz NPCG nijesu odgovorili na pitanje kada je plan ura\u0111en i koliko se dugo upravljalo na osnovu njega, dok isti nije javno dostupan na sajtu NPCG ili drugim sajtovima institucija koje se bave ribarstvom.<\/p>\n

Iz resornog ministarstva nijesu odgovarali na pitanja novinara.<\/p>\n

Ribarska osnova je, kako su saop\u0161tili iz NPCG, posljednji put ra\u0111ena 1978. godine, a na njoj su radili istra\u017eiva\u010di sa tada\u0161njeg Biolo\u0161kog instituta.<\/p>\n

\u010cak i te 1978. godine ribarske osnove nijesu ura\u0111ene po dana\u0161njim pravilima, pa ni one ne daju precizne podatke, ve\u0107 je to bila vi\u0161e neka vrsta biodiverzitetske studije. Taj dokument nije dao precizne podatke o koli\u010dinama ribe, niti o prinosu ribe po hektaru \u2013 \u0161to je osnovni parametar za odre\u0111ivanje kvota koliko mo\u017ee da se izlovi ribe iz Skadarskog jezera, a da ne do\u0111e do pada brojnosti (biomase).<\/p>\n

NPCG jo\u0161 gazduje na osnovu podataka prvog crnogorskog ihtiologa<\/strong><\/h2>\n

Stari podaci koje je radio \u0110or\u0111ije Drecun<\/strong>, \u010duveni crnogorski ihtiolog, kod nas prvi \u0161kolovan u toj profesiji, ka\u017eu da je prinos u Skadarskom jezeru krajem sedamdesetih i po\u010detkom osamdesetih bio 80 kilograma ribe po hektaru jezera. Tako je na pribli\u017eno 300 kvadratnih kilometara jezerske povr\u0161ine, odnosno na oko 30.000 hektara prinos bio oko 2,400 tona ribe godi\u0161nje. Me\u0111utim, ovo su brojke za ukupan prinos svih ribljih vrsta, ne samo onih interesantnih za ribolov.<\/p>\n

Od 48 vrsta ribe, koliko ih je prepoznato u prostornom planu za Skadarsko jezero, tri su ekonomsko najinteresantnije \u2013 \u0161aran (krap) je najva\u017enija vrsta, jegulja je veoma skupa, ali nije toliko brojna i nije je lako uloviti, i ukljeva. Ekonomski interesantne su i skobalj, klijen, skakavica, kubla, grge\u010d. Zimi se mo\u017ee na\u0107i i pastrmka.<\/p>\n

Crnogorski ihtiolog i profesor PMF-a Danilo Mrdak ka\u017ee da je potpuno neshvatljivo i nevjerovatno da na\u0161a najve\u0107a slatkovodna ribolovna zona mo\u017ee da postoji bez va\u017enog dokumenta, kakve su ribolovne osnove. To, po njegovom mi\u0161ljenju, govori da je upravljanje jezerom \u201eogromna improvizacija\u201c.<\/p>\n

\u201eAli zahvaljuju\u0107i ogromnoj produktivnosti jezera i nevjerovatnim mogu\u0107nostima samog ekosistema, koji se vrlo brzo oporavlja, odnosno gotovo savr\u0161enih uslova za ribe, koji postoje, kako u hranidbenom, tako i u svakom drugom ekolo\u0161kom smislu \u2013 populacije ribe se vrlo brzo oporavljaju i kad do\u0111e do prelova. Tako da i dalje imamo dovoljnu koli\u010dinu riba u Skadarskom jezeru\u201c, ka\u017ee Mrdak.<\/p><\/blockquote>\n

Prelovi \u2013 slu\u010dajevi kada se godi\u0161nje ulovi vi\u0161e ribe nego \u0161to je proizvedeno su, kako ka\u017ee Mrdak, sporadi\u010dni doga\u0111aji, koji obore ulove za narednih pet do \u0161est godina. Ali, kako je pojasnio, za to vrijeme jezero, odnosno populacija riba ponovo se oporavi i do\u0111e na ono staro.<\/p>\n

\u201eTako da imamo vi\u0161e sre\u0107e nego pameti \u0161to se ti\u010de upravljanja jezerom\u201c, na\u0161alio se Mrdak.<\/p>\n

\"\"

Danilo Mrdak<\/p><\/div><\/blockquote>\n

Do prelova ukljeve do\u0161lo 2013. godine<\/strong><\/h2>\n

Do takve situacije do\u0161lo je nedavno sa ukljevom u Skadarskom jezeru. Tokom 2015. godine pra\u0107eni su trendovi ukljeve u okviru najve\u0107eg istra\u017eivanja stanja Skadarskog jezera, ra\u0111enog u okviru petogodi\u0161njeg regionalnog projekta – O\u010duvanje i odr\u017eivo kori\u0161\u0107enje biodiverziteta na Prespanskom, Ohridskom i Skadarskom jezeru (CSBL).<\/p>\n

To istra\u017eivanje je uradila Njema\u010dka organizacija za me\u0111unarodnju saradnju (GIZ), a finansiralo njema\u010dko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).<\/p>\n

Da postoji problem sa ukljevom, utvrdili su ve\u0107 2013. godine, a naredne dobili i potvrdu. Utvr\u0111eno je da se radi o prelovu.<\/p>\n

“Odmah smo alarmirali tada\u0161nju upravu Nacionalnog parka i sugerisali da dozvole ljudima ribolov dok imaju slave, a u januaru da zabrane ribolov ukljeve, jer \u0107emo ostati bez ukljeve narednih pet godina. Niko nije uva\u017eio upozorenje, da bi 2014. kada nije vi\u0161e bilo ukljeve, nas zvali upomo\u0107. Tada je bilo kasno, ali smo opet savjetovali da se zabrani ribolov ukljeve, da se ne izdaju koncesije, jer tako jedino mo\u017ee da se oporavi\u201d, ka\u017ee Mrdak.<\/p><\/blockquote>\n

Rezultati pokazuju da su bili u pravu. Nakon dvije godine zabrane na izlov ukljeve pojavile su se mlade vrste, dok je na jezeru ve\u0107 2018. bilo ribe za lov i prodaju.<\/p>\n

Mrdak poja\u0161njava da su tada pratili samo trendove, a nijesu radili kompletnu studiji u kojoj bi mjerili prinos i koli\u010dinu ribe u jezeru.<\/p>\n

\u201eRibarske osnove su dokument koji vam precizno ka\u017ee koliko imate ribe u nekom vodenom objektu \u2013 rijeci ili jezeru. Koliki je godi\u0161nji prinos (odre\u0111ene vrste) ribe po hektaru i kolike su maksimalne dozvoljene odr\u017eive koli\u010dine koje garantuju odr\u017eivo ribarstvo. Zna\u010di, da ukoliko imate godi\u0161nji prinos od 30 kilograma po hektaru to ne zna\u010di da mo\u017eete sve da izlovite, odr\u017eivo je da izlovite nekih 25 kilograma, jer uvijek morate da ostavite neki vi\u0161ak zbog bolesti, mortaliteta i sli\u010dno\u201c, ka\u017ee Mrdak.<\/p><\/blockquote>\n

On obja\u0161njava na konkretnom primjeru da taj dokument ka\u017ee koliko mo\u017eete godi\u0161nje da izlovite, a na osnovu tog podatka projektujete broj ribolovaca, broj licenci i dozvoljene kvote po ribolovcu. To omogu\u0107ava postojanje odr\u017eivog ribarstva.<\/p>\n

\u201eBankarski da se izrazim \u2013 da godi\u0161nje \u017eivite od kamate, a da ne dirate glavnicu. Jer ako krenete da dirate glavnicu, onda na kraju pada kamata i mo\u017eete da ostanete bez svega\u201c.<\/p><\/blockquote>\n

Studija poma\u017ee da pratite stanje ribljeg fonda<\/strong><\/h2>\n

Mrdak ka\u017ee da tim istra\u017eivanjem mo\u017eete da vidite da li raste ili opada stanje ribljeg fonda u jezeru i da na vrijeme preduzmete potrebne mjere kako biste za\u0161titili odre\u0111ene populacije.<\/p>\n

\u201eAko je, recimo, propisana kvota od pet tona godi\u0161nje po jednom ribolovcu, a ako vidite da vam pada brojnost, imate dva zaklju\u010dka – ili imate krivolov koji ne mo\u017eete da kontroli\u0161ete ili imate prekora\u010denja po ribolovcima. Nikada ne mo\u017eete biti sigurni \u0161ta je u pitanju, ali mo\u017ee da se vidi da ne\u0161to nije u redu i na osnovu toga se pritegnu krivolovci ili se promijeni veli\u010dina okca na mre\u017eama, kako se ne bi hvatale manje jedinke, i na taj na\u010din se reguli\u0161e problem\u201c, poja\u0161njava on.<\/p><\/blockquote>\n

Iako Zakon ka\u017ee da se riblje osnove rade svakih \u0161est godina, Mrdak smatra da bi na Skadarskom jezeru, s obzirom na veli\u010dinu i kompleksnost akvatorijuma, bilo dovoljno da se studija radih na svakih deset godina.<\/p>\n

\u201eSkadarsko jezero je vrlo kompleksno, jer je ogroman ekosistem. Vrlo je razli\u010dit. Ima mnogo razli\u010ditih stani\u0161ta tako da nije mogu\u0107e uraditi ribarsku osnovu Skadarskog jezera na kvalitetan na\u010din za godinu dana. Trebalo bi dvije godine da se jedno dobro i konstantno istra\u017eivanje sprovede. I na osnovu te ribarske osnove se projektuju novi. Naravno, svakih pet godina se rade brzi monitorinzi, lagana brza istra\u017eivanja, kako bi se vidjelo kretanje populacije i mo\u017eete da ih korigujete kada ih uporedite sa bazi\u010dnim podacima koje imate u ribarskoj osnovi\u201c, poja\u0161njava on.<\/p><\/blockquote>\n

Za toliki posao, smatra, trebala bi nam sva ihtiolo\u0161ka kadrovska snaga koju imamo u Crnoj Gori, ali i da bi valjalo da se potra\u017ei i pomo\u0107 sa strane. To je, tvrdi, ogroman, kompleksan posao i fizi\u010dki zahtjevan.<\/p>\n

Mrdak smatra da je\u00a0 80.000 eura realna cifra koju treba odvojiti za taj posao, od \u010dega \u0107e, tvrdi, 30.000 biti potro\u0161eno samo na terenske tro\u0161kove. Za takvo istra\u017eivanje, prema zakonu, Ministarstvo poljoprivrede mora da raspi\u0161e tender i odredi instituciju ili ustanovu koja bi ga sprovela. Me\u0111utim, pitanje je da li \u0107e i naredne godine mo\u0107i da se izdvoji toliki novac. Za izradu ribljih osnova u cijeloj dr\u017eavi, u agrobud\u017eetu za pro\u0161lu godinu predvi\u0111eno je samo 25.000. Bud\u017eet za 2021. godinu jo\u0161 nije usvojen.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u00a0\u201eSljede\u0107a godina\u201c ne dolazi 12 godina<\/strong><\/h2>\n

Mrdak sumnja u najave NPCG i Ministarstva da \u0107e se ribolovne osnove na jezeru raditi ove godine. Tvrdi da se izrada studije najavljuje \u201esvake naredne godine\u201c, \u0161to je vidljivo i u planovima dr\u017eavnih institcuija i NPCG.<\/p>\n

\u201eKada su Petra Bo\u017eovi\u0107a pitali kako se osje\u0107a \u0161to snima prvi crnogorski film, on je odgovorio da je ovo dvanaesti prvi crnogorski film koji snima. E pa ovo je dvanaesti put da ja znam da oni najvaljuju da \u0107e od sljede\u0107e godine da rade ribolovne osnove. A ta sljede\u0107a godina nama jo\u0161 nije do\u0161la\u201c, ka\u017ee Mrdak.<\/p><\/blockquote>\n

Tvrdi da su njihovi planski dokumenti \u201espisak \u017eelja ili planova\u201c koji su vrlo slabo realizovani.<\/p>\n

On smatra da je Nacionalnim parkovima, kao preduze\u0107u, potreban strukturni i kadrovski reset i organizacioni reset, kako bi po\u010dele stvari da funkcioni\u0161u na pravi na\u010din.<\/p>\n

\u201eNadam se da \u0107e ove promjene, na neki na\u010din, da provjetre malo i te njihove zagu\u0161ene kancelarije, pa da \u0107emo na jedan normalan na\u010din da imamo NPCG, gdje \u0107e biti ponos da radite, a ne zasti\u0111e. Jer, ipak, smo im dali deset odsto teritorije na gazdovanje i potpuno je nevjerovatno da imate takav sistem upravljanja, kao \u0161to je na Skadarskom jezeru\u201c, ocjenjuje Mrdak.<\/p><\/blockquote>\n

On je ubrzo nakon ovog razgovora imenovan za dr\u017eavnog sekretara za ekologiju u Ministarstvu ekologije, urbanizma i prostornog planiranja. To \u0107e mu biti prilika da sa pozicije donosioca odluka stane iza ove pri\u010de o za\u0161titi nacionalnog blaga Crne Gore \u2013 Skadarskog jezera.<\/p>\n

U gotovo svim izvje\u0161tajima, strategijama i planovima koji se ti\u010du biodiverziteta ili biolo\u0161ke raznovrsnosti, nadle\u017ene institucije (pored problema nedovoljnih finansijskih sredstava i kadrovskih kapaciteta) kao glavni izazov navode i \u201enedovoljan obim podataka i informacija o (trenutnom) stanju\u201c. Jer se nijedan prirodan resurs, kao \u0161to je Skadarsko jezero, ne mo\u017ee kvalitetno \u0161titi ili obogatiti ukoliko ne znate \u010dime raspola\u017eete.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\n

Da bi mjerili stanje, riblji fond najprije mora da se \u010duva<\/em><\/strong><\/h3>\n

Mrdak smatra da je besmisleno da godinama uzimate novac od profesionalnih ribolovaca na ime dozvola za ribolov na Skadarskom jezeru, a da ni\u0161ta ne investirate u odr\u017eanje ribljeg fonda. Ka\u017ee da ne podrazumijeva samo da se novac vrati u ribarske osnove, ve\u0107 i do osavremenjavanja ribo\u010duvarske slu\u017ebe.<\/em><\/p>\n

\u201eDa im se kupe novi \u010damci sa nekim vizirima, oprema da mogu zimi da budu na jezeru, jer ti ljudi zaista rade u nevjerovatno te\u0161kim okolnostima. Ljeti ih izgori ono sunce, zimi je izuzetno hladno, ki\u0161a, hladno\u0107a, vjetar\u2026, tako da je besmisleno da njima napla\u0107ujete taj novac, a da se taj novac ne reinvestira ili u nau\u010dna istra\u017eivanja. Ali, da budem iskren, mislim da prvo treba da se investira u ribo\u010duvarsku slu\u017ebu\u201c, ka\u017ee Mrdak.<\/em><\/p>\n

On napominje da tek onda kada se njima obezbijede normalni uslovi za rad, na red dolazi nauka i prikupljanje podataka, na osnovu kojih bi oni mogli da kontroli\u0161u.<\/em><\/p>\n

\u201eD\u017eaba mi radimo sve ako nema ko da to kvalitetno kontroli\u0161e i sprovodi u djelo\u201c, poja\u0161njava Mrdak.<\/em><\/p>\n

Prema Informaciji koju je pro\u0161le godine usvojila Vlada Crne Gore, po osnovu prodatih dozvola za privredni ribolov u 2019. godini NPCG su prihodovali oko 70.000 eura.<\/em><\/p>\n

Svi va\u017eni dokumenti prepoznaju potrebu za ribljim osnovama<\/strong><\/em><\/h3>\n

Svaki va\u017eni nacionalni dokument za razvoj ribarstva\u00a0 prepoznaje morski i ribolov na Skadarskom jezeru. Na primjer, Strategija ribarstva Crne Gore 2015-2020, usmjerava razvoj tog sektora na ribarstvo na moru i jezeru.<\/em><\/p>\n

Godinama unazad, me\u0111utim, kada je rije\u010d o jezeru, identifikuje se problem nedostatka ribolovnih osnova, kao klju\u010dan za pra\u0107enje trendova ribarstva na jezeru.<\/em><\/p>\n

U Planu upravljanja Skadarskim jezerom, koji je donijela NPCG, kao jedan od dva va\u017ena preduslova za kvalitetnim upravljanjem navedene su ribolovne osnove.<\/em><\/p>\n

\u201eDrugi va\u017ean preduslov dobrog upravljanja resursima Jezera je izrada plana gazdovanja, upravljanja i za\u0161tite ribljeg fonda kroz izradu ribarske osnove, na osnovu koje \u0107e se planirati obim izlova i broj dozvola i realizovati poseban cilj upravljanja – odr\u017eivo kori\u0161\u0107enje ihtiofaune na Skadarskom jezeru\u201c, navodi se u dokumentu.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ivan \u010cA\u0110ENOVI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cak i te 1978. godine ribarske osnove nijesu ura\u0111ene po dana\u0161njim pravilima, pa ni one ne daju precizne podatke, ve\u0107 je to bila vi\u0161e neka vrsta biodiverzitetske studije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-312632","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312632"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312637,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312632\/revisions\/312637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}