{"id":312498,"date":"2021-01-23T07:47:21","date_gmt":"2021-01-23T06:47:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312498"},"modified":"2021-01-23T07:47:21","modified_gmt":"2021-01-23T06:47:21","slug":"kontrola-drustvenih-medija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/23\/kontrola-drustvenih-medija\/","title":{"rendered":"Kontrola dru\u0161tvenih medija"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Kenan Malik<\/strong><\/p>\n<p>London je pun \u201epopsova\u201c \u2013 javnih prostora u privatnom vlasni\u0161tvu (privately owned public spaces, pops); na potezu od Gradske ku\u0107e do Olimpijskog parka ima ih vi\u0161e desetina. To su mesta koja su naizgled javna, ali su u posedu privatnih korporacija i imaju svoja pravila \u2013 u mnogima je, na primer, besku\u0107nicima ili demonstrantima zabranjeno zadr\u017eavanje \u2013 i svoje na\u010dine da ta pravila sprovedu. Vlasnici nisu u obavezi da objave pravila po kojima kontroli\u0161u svoj prostor.<\/p>\n<p>Nisu samo fizi\u010dki prostori \u201epopsovi\u201c, takvi su i prostori dru\u0161tvenih medija. Fejsbuk, Tviter ili Instagram pona\u0161aju se kao javni prostori, neophodni i za odr\u017eavanje privatnih odnosa i za u\u010de\u0161\u0107e u demokratskoj debati, ali su svi u vlasni\u0161tvu privatnih kompanija koje diktiraju svoja pravila, \u010desto bez transparentnosti i doslednosti.<\/p>\n<p>Proterivanje Donalda Trampa sa dru\u0161tvenih medija i brisanje Parlera sa interneta vratili su u fokus pitanje kako regulisati onlajn prostor. Nije to nova rasprava \u2013 vrtimo se u krug ve\u0107 skoro 25 godina, jo\u0161 od vremena pre nego \u0161to su nam se Fejs i Tviter pojavili na ajfonu.<\/p>\n<p>Problem nije samo anomalija dru\u0161tvenih medija kao istovremeno javnih i privatnih prostora. Na tom polju smo suo\u010deni i sa konkurentskim prednostima. Ve\u0107ina ljudi se verovatno sla\u017ee u pogledu zadataka dru\u0161tvenih medija: oni treba da omogu\u0107e otvoreni forum za javnu diskusiju; da svedu govor mr\u017enje i pretnje na najmanju meru; da onemogu\u0107e korporacije da nam naru\u0161avaju privatnost i kontroli\u0161u kojim idejama mo\u017eemo da pristupimo; da ograni\u010de mo\u0107 dr\u017eave da cenzuri\u0161e politi\u010dko izra\u017eavanje.<\/p>\n<p>Nevolja je u tome \u0161to jedno dobro \u010desto dolazi po cenu drugog. \u0160irenje slobode izra\u017eavanja mo\u017ee napraviti vi\u0161e prostora za govor mr\u017enje. Stro\u017ea regulacija pove\u0107ava mogu\u0107nosti korporacija i politi\u010dara da se obra\u010dunaju sa svojim protivnicima.<\/p>\n<p>Dok se ve\u0107ina ljudi uglavnom sla\u017ee oko toga \u0161ta su dobre stvari, duboko se razlikuju u pogledu prioriteta po kojima bi ih rangirali. Ja zauzimam liberalniji stav, jer vidim kako bi cenzura ideja ili oduzimanje platforme ljudima koje prezirem moglo otvoriti put ka \u0161irim restrikcijama. Kako je tvitovao ruski disident Aleksej Navaljni, dok se oporavljao u Nema\u010dkoj posle poku\u0161aja atentata, zabranu Trampa na Tviteru \u201eiskoristi\u0107e neprijatelji slobode govora\u201c \u0161irom sveta. \u201eSvaki put kad budu hteli nekog da u\u0107utkaju, re\u0107i \u0107e \u2018to je normalna stvar, evo i Tramp je blokiran na Tviteru\u2019\u201c. Od Ugande do Hong Konga, autoritarni re\u017eimi cenzuri\u0161u dru\u0161tvene medije kako bi u\u0107utkali protivnike.<\/p>\n<p>Drugi ne misle tako i skloniji su stro\u017eem regulisanju javnog prostora, bez obzira na \u0161ire posledice po slobodu govora, jer im je va\u017enije suzbijanje \u0161tete.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da imamo posla sa konkurentskim dobrima, svaki predlog re\u0161enja nu\u017eno ima i dobre i lo\u0161e strane. Nevolja je u tome \u0161to ve\u0107ina u\u010desnika u ovim debatama (i ja sam) te\u017ei da naglasi dobre strane svog pristupa i lo\u0161e tu\u0111ih. To ometa po\u0161ten razgovor i kvalitetne predloge.<\/p>\n<p>\u0160iri se svest da mo\u0107 tehno kompanija podriva demokratiju, da se one pona\u0161aju kao cenzori i urednici, a da pritom nisu podvrgnute ba\u0161 nikakvoj demokratskoj odgovornosti. Otuda sve glasniji zahtevi za razbijanje tehno monopola i ozbiljnije nadgledanje njihovih aktivnosti. Mo\u017eda \u0107e razbijanje najve\u0107ih biti neophodno, ali bi to tako\u0111e moglo da fragmentira javnu onlajn sferu, bez zna\u010dajnijih prepreka mr\u017enji ili pretnjama. I dok demokratska odgovornost jeste od su\u0161tinske va\u017enosti, prebacivanje uloge ure\u0111ivanja onlajn prostora sa korporacija na dr\u017eave ne\u0107e nu\u017eno pobolj\u0161ati stanje stvari.<\/p>\n<p>Poljska je pro\u0161le nedelje najavila zakon po kom \u0107e biti mogu\u0107e nov\u010dano kazniti vlasnike dru\u0161tvenih medija ako uklone legalan sadr\u017eaj. \u201eNe mo\u017eemo pristati na cenzuru\u201c, napisao je premijer Mateu\u0161 Moravjecki. Ina\u010de, u Poljskoj je pro\u0161le nedelje po\u010delo su\u0111enje gej aktivistima zbog \u201evre\u0111anja verskih ose\u0107anja\u201c jer su devicu Mariju prikazali sa oreolom u duginim bojama. Kompanije dru\u0161tvenih medija ne treba da zabranjuju zakonit sadr\u017eaj, ali za borbu protiv cenzure nije dovoljno nadgledanje tehno giganata.<\/p>\n<p>Velikim tehno korporacijama ne treba da pripisujemo magi\u010dne mo\u0107i. Otkud nam ideja da Tviter treba da zauzdava Trampa? Fenomen Tramp stvorili su politika i institucije Sjedinjenih Dr\u017eava, od podstreka\u010da u Republikanskoj stranci i korporativnih donatora, do neuspeha demokrata i levice da se obrate ose\u0107aju napu\u0161tenosti i razvla\u0161\u0107enosti kod mnogih ljudi. Tramp je tako\u0111e i proizvod rastakanja javne sfere i op\u0161teg sloma civilizovanosti. Suvi\u0161e \u010desto tra\u017eimo tehnolo\u0161ka i pravna re\u0161enja za dru\u0161tvene i kulturalne probleme \u2013 a onda se iznena\u0111ujemo kad to ne radi. Odgovori na ono \u0161to vidimo kao probleme tehnologije mo\u017eda uop\u0161te ne\u0107e biti tehnolo\u0161ki.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/kontrola-drustvenih-medija\/\">Pe\u0161\u010danik.net\u00a0\u00a0<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Odgovori na ono \u0161to vidimo kao probleme tehnologije mo\u017eda uop\u0161te ne\u0107e biti tehnolo\u0161ki.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312499,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-312498","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312498","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312498"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312498\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312500,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312498\/revisions\/312500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312498"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312498"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312498"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}