{"id":312447,"date":"2021-01-22T07:57:25","date_gmt":"2021-01-22T06:57:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312447"},"modified":"2021-01-22T07:57:25","modified_gmt":"2021-01-22T06:57:25","slug":"amerika-je-u-gradanskom-ratu-niskog-intenziteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/22\/amerika-je-u-gradanskom-ratu-niskog-intenziteta\/","title":{"rendered":"Amerika je u gra\u0111anskom ratu niskog intenziteta"},"content":{"rendered":"

Autor: Jerko Bakotin<\/strong><\/p>\n

Urbani teoreti\u010dar, povjesni\u010dar, sveu\u010dili\u0161ni profesor, novinar i autor vi\u0161e od 20 knjiga, Mike Davis jedan je od najpoznatijih lijevih intelektualaca u Sjedinjenim Dr\u017eavama. U sredi\u0161tu interesa marksista iz ju\u017ene Kalifornije su pitanja klase, rase i politi\u010dke mo\u0107i, povijesti rada i ekonomije, politi\u010dkog nasilja, dru\u0161tvenih pokreta, ekologije i urbane geografije u SAD-u i Tre\u0107em svijetu. Djela “Zarobljenici ameri\u010dkog sna: politika i ekonomija u povijesti ameri\u010dke radni\u010dke klase”, “Kasnoviktorijanski holokausti”, “Budina kola: kratka povijest autobombe” ili “Planet slamova” stekla su svjetski ugled, a posljednje je objavljeno i kod nas. Davis je i aktivist i anga\u017eirani javni intelektualac, komentator politi\u010dkih doga\u0111anja u utjecajnim lijevim \u010dasopisima kao \u0161to su The Nation ili New Left Review, koji je i ure\u0111ivao. Jo\u0161 2005. u knjizi o pti\u010djoj gripi naslovljenoj “\u010cudovi\u0161te pred vratima” ustvrdio je da je pitanje dana kada \u0107e uslijed destrukcije okoli\u0161a i biolo\u0161ki neodr\u017eive globalizacije i agroindustrije izbiti naredna pandemija, dok je povodom pandemije koronavirusa ustvrdio da se “istinska bolest” zove – kapitalizam.<\/p>\n

– Uni\u0161tavamo prirodne barijere koje nas dijele od enormnih rezervoara virusa i bakterija me\u0111u divljim \u017eivotinjama. Istovremeno rapidno rastu slamovi u siroma\u0161nim zemljama, u kojima ne postoje sanitarne instalacije ni \u010dista voda. \u010cak i bez klimatskih promjena koje \u017eivotinje sile na migracije i dovode u kontakt s ljudima ovi su faktori dovoljni da proizvedu \u010ditavu pandemijsku eru. Nova pandemija pti\u010dje gripe ili neke druge bolesti lako bi mogla biti mnogo smrtonosnija od koronavirusa. Rje\u0161enje je da se zaustavi uni\u0161tavanje tropskih pra\u0161uma i provedu zdravstvene, dru\u0161tvene i druge reforme u siroma\u0161nim zemljama, uklju\u010duju\u0107i dizanje pla\u0107a, kako bi se izgradile zdrave zajednice – ka\u017ee Davis u razgovoru za Novosti, koji smo uglavnom posvetili ameri\u010dkoj politici.<\/p>\n

U New Left Reviewu i Guardianu tvrdite da su neredi na Kapitolu, s prosvjednicima s bizonskim rogovima, vi\u0161e bili crna komedija u Bu\u00f1uelovom stilu negoli stvarna pobuna s ciljem odr\u017eavanja Trumpa na vlasti?<\/strong><\/em><\/p>\n

Promislite koliko je to bilo glupo. Ti ljudi izvr\u0161e invaziju na Kapitol i po\u010dine bezbroj krivi\u010dnih djela. No \u010ditavo vrijeme su snimani, pri \u010demu ne nose maske jer negiraju postojanje pandemije, fotografiraju se i dijele fotografije po internetu. Logi\u010dno, imaju mnogo uhap\u0161enih “mu\u010denika”. Za razliku od njih, protagonisti stvarnog dr\u017eavnog udara nosili bi fantomke. Trump se zavadio s \u010ditavim vojnim establishmentom, uklju\u010duju\u0107i Glavni sto\u017eer i pentagonsku birokraciju, a napustio ga je i “veliki biznis”. Na sam dan nereda, 6. sije\u010dnja, \u010delnik Nacionalne udruge proizvo\u0111a\u010da (NAM) \u2013 ne postoji institucija koja je u proteklih 125 godina bila va\u017enija za republikance \u2013 zatra\u017eio je od potpredsjednika Mikea Pencea da upotrijebi 25. amandman kako bi smijenio Trumpa. Tijekom Trumpovog mandata big business bio je prili\u010dno pasivan, za razliku od Reaganovog vremena, kada je da bi savladao me\u0111unarodnu konkurenciju provodio kampanju s ciljem uni\u0161tavanja ameri\u010dkih sindikata i otpisivanja nacionalnih kolektivnih ugovora. Trump im je dao \u0161to god je mogao, \u010dak i ono \u0161to nisu tra\u017eili u pitanjima rezanja poreza i deregulacije radnih uvjeta. Me\u0111utim, postalo je jasno da je nesposoban upravljati krizom te da su on i njegovi sljedbenici nesposobni osigurati osnovne uvjete javne sigurnosti i reprodukcije kapitala. Stoga je kapital izvukao tepih pod Trumpovim nogama jo\u0161 mjesecima prije nereda.<\/p>\n

Raspad republikanaca<\/h2>\n

Tvrdite i da, suprotno tezama liberala da su republikanci po\u010dinili suicid, ovi doga\u0111aji njih zapravo osloba\u0111aju tereta?<\/strong><\/em><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Donald Trump \u0107e zadr\u017eati znatan utjecaj u Kongresu, a kako razmi\u0161lja po principu osvete, pomirba s republikancima koji su glasali za impeachment je nemogu\u0107a<\/h3>\n

U Senatu postoji niz mladih i talentiranih republikanca, recimo Tom Cotton iz Arkansasa. Ti ljudi tako\u0111er su krajnji desni\u010dari, me\u0111utim Trump je gu\u0161io njihove ambicije, naro\u010dito nakon \u0161to je postalo jasno da je svoju vlast zamislio kao dinastiju, s k\u0107eri Ivankom i drugim \u010dlanovima obitelji kao potencijalnim predsjedni\u010dkim kandidatima. Politi\u010dare poput Cottona zadnji su doga\u0111aji oslobodili, jer sada mogu aspirirati na visoke pozicije, uklju\u010duju\u0107i i Bijelu ku\u0107u. Republikanska se stranka raspala, iako je i dalje formalno rije\u010d o jednoj organizaciji. Na jednom krilu su posttrumpisti, koji su osudili doga\u0111aje u Washingtonu. Uglavnom nisu umjerenjaci, ali manevriraju da bi pridobili stanovnike bogatih predgra\u0111a, koji su tradicionalni sveti gral demokrata. Na drugoj strani, 139 republikanskih \u010dlanova Kongresa glasalo je protiv potvr\u0111ivanja izbornih rezultata. To su hardcore trumpovci. Po jednom istra\u017eivanju, 45 posto republikanskih bira\u010da podr\u017eava invaziju na Kapitol. Trump \u0107e zadr\u017eati znatan utjecaj u Kongresu, a kako razmi\u0161lja po principu osvete, pomirba s republikancima koji su glasali za impeachment je nemogu\u0107a. Trumpisti se organiziraju kako bi sru\u0161ili posttrumpiste, i obratno. Zajedno s pobjedama u izborima za Senat u Georgiji, to daje odre\u0111eni prostor Joeu Bidenu, iako se on suo\u010dava s reakcionarnim Vrhovnim sudom.<\/p>\n

Velike vojne i bankarske tvrtke, poput Boeinga, Northrop Grummana ili Goldman Sachsa, izda\u0161no podupiru republikance \u2013 spomenutih 139 kongresnika dobilo je 170 milijuna dolara donacija. No za Trumpa je glasalo vi\u0161e od 74 milijuna “obi\u010dnih” Amerikanaca.<\/p>\n

Trumpova baza se dijeli na tvrdu ideolo\u0161ku jezgru, gotovo nedodirljivu politikama koje nisu krajnje desno, te na situacijske Trumpove glasa\u010de. Analiziraju\u0107i ankete zaklju\u010dio sam da Trump dobiva izme\u0111u 38 i 42 posto glasova bez obzira na sve. Me\u0111utim, znatan broj ljudi, pribli\u017eno 18 milijuna, podr\u017eao je Trumpa iz ekonomskih i drugih razloga. Demokrati su razdvojili pitanje zaposlenja od pitanja borbe protiv pandemije, pa su ljudi zabrinuti za gubitak radnih mjesta za\u010depili nos i glasali za Trumpa. Nakon 2016. istra\u017eivao sam 15 prosje\u010dnih okruga s malim ili srednje velikim industrijskim gradovima, koji su u pro\u0161losti glasali za Obamu, ali su potom podr\u017eali Trumpa. Govorimo, primjerice, o Michigenu, Iowi ili Wisconsinu. U svim je slu\u010dajevima u prethodnih 18 mjeseci do\u0161lo do zatvaranja tvornica i gubitka radnih mjesta. Hillary Clinton nije o tome uop\u0107e govorila. Trump je lagao, govore\u0107i da \u0107e vratiti milijune poslova koje su ukrali Kinezi i Meksikanci, ali barem je adresirao problem. Imamo cjelo\u017eivotne demokrate koji od demokratski vo\u0111enih administracija nikada nisu dobili ni\u0161ta. Razumljivo je za\u0161to su neki od njih pre\u0161li Trumpu.<\/p>\n

Kakav je klasni sastav Trumpovih sljedbenika? \u010cesto se tvrdi da je uglavnom rije\u010d o bijelim mu\u0161karcima iz radni\u010dke klase.<\/strong><\/em><\/p>\n

To uop\u0107e nije to\u010dno, oko ovog postoji enormna zbrka. Trump je prije svega pobijedio zato \u0161to je pridobio kr\u0161\u0107ansku desnicu \u2013 \u010diji je kandidat u po\u010detku bio Ted Cruz \u2013 omogu\u0107iv\u0161i joj da sastavlja republikansku platformu i preuzme kontrolu nad sudovima. Dru\u0161tveni profil uhap\u0161enih poslije nereda na Kapitolu svojevrsna je rendgenska snimka Trumpove baze. Tu ima mobiliziranih nezaposlenih bijesnih bijelaca iz Appalachie, ali \u010dini se da su u manjini. Ostatak \u010dine odvjetnici, policajci, vojnici i mali poduzetnici. Oni i samozaposleni \u010dine stvarnu Trumpovu bazu. Trump nije na svoju stranu preveo jako veliki dio bijelih radnika, ali jest strate\u0161ki va\u017ean udio, dovoljan za izbornu pobjedu \u2013 a u ameri\u010dkom sustavu broj osvojenih glasova i elektora razli\u010dite su stvari. Trumpa uglavnom podupiru novi bogata\u0161i, poput me\u0161etara nekretninama. Najve\u0107i donatori krajnje desnice, bra\u0107a Koch, nikada ga nisu voljeli. Izgleda da je krupni kapital zaklju\u010dio da mora biti organiziraniji da mu stranka na vlasti omogu\u0107i reprodukciju, a pitanje je do koje se mjere to odnosi na republikance, a do koje na demokrate. Bidenov kabinet prepun je Obaminih ljudi koji imaju zapanjuju\u0107e veze s vojno-industrijskim kompleksom. Mogu\u0107e da na me\u0111unarodnom planu Biden u\u0111e u pregovore o naoru\u017eanju i popravi neke Trumpove ludosti, ali te\u0161ko je o\u010dekivati da smanji potro\u0161nju na vojsku, a rije\u010d je o apsurdno visokim iznosima.<\/p>\n

Tijekom pandemije desetci milijuna ostali su bez posla, no 651 vode\u0107ih ameri\u010dkih milijardera enormno je zaradilo. Njihovo je bogatstvo od o\u017eujka do prosinca naraslo s ukupno 2,95 na vi\u0161e od \u010detiri trilijuna dolara.<\/p>\n

To su razdvojene stvarnosti, zar ne? U jednoj vlasnik Amazona Jeff Bezos zahvaljuju\u0107i pandemiji dnevno zara\u0111uje milijune, a u drugoj njegovi dostavlja\u010di dobivaju 14-15 dolara po satu. Trump se uspio predstaviti kao zagovornik radnih mjesta, dok je u stvarnosti on glavni uzrok kolapsa zaposlenosti uslijed miniranja svih napora da zatvaranje ekonomije i borba protiv pandemije uspiju. U gotovo svakom aspektu \u017eivota suo\u010deni smo s bezobzirnom mo\u0107i tvrtki kao \u0161to su Amazon, Walmart (lanac supermarketa, po prihodima najve\u0107a tvrtka na svijetu, op. a.) ili dru\u0161tvene mre\u017ee. Rije\u010d je o fundamentalnoj infrastrukturi 21. stolje\u0107a, ba\u0161 kao \u0161to su to u pro\u0161losti bile \u017eeljeznice ili vodovodne tvrtke. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a ne samo socijalisti, nego i progresivni republikanci i demokrati borili su se za javno vlasni\u0161tvo nad tim sektorima. Moramo razviti uvjerljiv model kada su u pitanju dana\u0161nji supermonopoli nevi\u0111eni u \u010ditavoj povijesti. Zasluga je Bernieja Sandersa da je tu raspravu uop\u0107e mogu\u0107e voditi. Od krajnje desnice do krajnje ljevice, ljudi te monopole mrze i bit \u0107e zanimljivo vidjeti tko \u0107e preuzeti tu temu.<\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0 Bidenova administracija \u0161alje signale da \u0107e po nekim pitanjima biti ekonomski konzervativnija i od Trumpa<\/h3>\n

Potencijal ljevice<\/h2>\n

Isti\u010de se da su za uspon trumpizma uvelike odgovorne i politike demokrata. SAD-u su potrebne duboke reforme, ali pitanje je mo\u017ee li ih provesti 78-godi\u0161nji Biden.<\/strong><\/em><\/p>\n

Bidenova administracija \u0161alje signale da \u0107e po nekim pitanjima biti ekonomski konzervativnija i od Trumpa. Trump je bezobzirno intervenirao u navodno nezavisne institucije kako bi poku\u0161ao sniziti vrijednost dolara i tako potaknuti ameri\u010dki izvoz. Nova ministrica financija Janet Yellen govori o opasnosti inflacije, koja zapravo ne postoji, i o nu\u017enosti \u010dvrstog dolara. Ponovit \u0107e se Clintonove i Obamine politike, \u0161to je u sukobu s Bidenovim najavama o milijunima novih radnih mjesta. Ve\u0107ina novostvorenih poslova u vrijeme Obame i Trumpa vrlo je nisko pla\u0107ena, rije\u010d je o uslu\u017enim i manualnim poslovima. Dugoro\u010dno, jedina nada za stvaranje poslova je u javnom sektoru, ali s Bidenom je to vrlo upitno. Neka njegova obe\u0107anja mogla bi posti\u0107i dobre rezultate, poput reforme imigracijske politike i legalizacije 11 milijuna imigranata koje su republikanci htjeli deportirati, ili najave da \u0107e ukloniti brojne prepreke glasa\u010dkim pravima, koje su fanati\u010dno uveli republikanci. Me\u0111utim, budu\u0107nost makroekonomije uvelike ovisi o silama izvan dr\u017eavne administracije, kao \u0161to su snaga organiziranog rada.<\/p>\n

Kakva je budu\u0107nost progresivne politike u SAD-u?<\/strong><\/em><\/p>\n

Zaista neobi\u010dno sa SAD-om nije to \u0161to je zemlja proizvela Trumpa. Uspon populisti\u010dke radikalne desnice postoji i u Europi. Naravno, zna\u010dajno je \u0161to je rasisti\u010dka ekstremna desnica preuzela veliku i staru stranku kao \u0161to je Republikanska. Me\u0111utim, istra\u017eivanja pokazuju da ve\u0107ina Amerikanaca mla\u0111ih od 35 vi\u0161e od kapitalizma preferira socijalizam. Pod socijalizmom, naravno, oni misle na Sandersove politike, a zapravo je rije\u010d o tradicionalnoj europskoj socijaldemokraciji. Svejedno, taj podatak zapanjuje. Stotine tisu\u0107a mladih sudjelovalo je u Sandersovoj kampanji, kao i u pokretima Black Lives Matter i Occupy. BLM je doslovce postigao \u010duda, iako je, na\u017ealost, unutar sebe fragmentiran. Sve vi\u0161e srednjoklasnih obitelji nije u stanju reproducirati blagostanje svojoj djeci, koja steknu diplomu na koled\u017eu, ali zavr\u0161e raditi u Starbucksu ili Amazonu. U SAD-u trenutno postoje ve\u0107i potencijal i baza za ljevicu negoli ikada jo\u0161 od 1930-ih ili \u010dak i ranije. Me\u0111utim, nema organizacije na nacionalnoj razini. Sandersova kampanja svela se na izborni projekt. Bernie i dalje iznosi sjajne ideje, a s obzirom na tanku demokratsku ve\u0107inu u Senatu, imat \u0107e klju\u010dan utjecaj. Me\u0111utim, ne govori o zadr\u017eavanju masovne mobilizacije i njegov pokret trenutno luta. Ljevica nikada ne bi trebala prepustiti ulicu, a mo\u0107 izabranih progresivaca uvelike ovisi o snazi pokreta izvan sistema. Dijelom u \u0161ali, usporedio sam njihov polo\u017eaj s polo\u017eajem bolj\u0161evika u drugoj caristi\u010dkoj Dumi, imaju\u0107i na umu pitanje o tome kako se revolucionari trebaju postaviti prema izborima i \u0161to trebaju raditi jednom kada su izabrani. Me\u0111utim, Alexandria Ocasio-Cortez i drugi zaista u vlastitim sredinama djeluju kao tribuni. Naro\u010dito se ona ne boji usprotiviti demokratskom vodstvu. Mogu\u0107e je da \u0107e Biden provesti toliko reformi da \u0107e nestati potreba za stvarnom ljevicom, ali mislim da je to najmanje vjerojatno i da \u0107e progresivci biti sve frustriraniji.<\/p>\n

Kako onda vidite dru\u0161tveni i politi\u010dki razvoj?<\/strong><\/em><\/p>\n

Vrlo je te\u0161ko predvidjeti \u0161to \u0107e se u Americi doga\u0111ati narednih godina, nepoznato je koje \u0107e dru\u0161tvene sile pisati povijest. Republikanci me\u0111usobno ratuju i mrze se vi\u0161e no \u0161to mrze demokrate. Biden ima priliku da ostvari napredak, ali osim Vrhovnog suda prije\u010de ga i konzervativci u Demokratskoj stranci. Njegova administracija je prije svega restauracija Obamine, a to nije ono \u0161to \u017eele pobornici Sandersa ili Elizabeth Warren. Nejasno je koliko \u0107e se ispuniti obe\u0107anja o reformama i koliko se Biden spreman boriti. Najgore bi bilo da prosvjede i ulice preuzmu tvrdi Trumpovi pobornici. Trenutno su neofa\u0161isti\u010dki elementi prili\u010dno nesposobni, mnogo toga je samo \u0161ou za njihove dru\u0161tvene medije, ali to ne zna\u010di da se ne mo\u017ee pojaviti mnogo ozbiljnija organizacija. Istovremeno, samo posljednjih tjedana vidimo sve vi\u0161e sindikalnih i antifa\u0161isti\u010dkih aktivnosti. Poput Europe, SAD je proizveo mo\u0107an pokret radikalne desnice koji uklju\u010duje nasilne paravojne grupe, ali se sa smetli\u0161ta povijesti vratila i ameri\u010dka ljevica. Postoji visoki potencijal za politi\u010dko nasilje, a SAD ima svojevrsnu auru Weimarske Republike. U stvari, zadnjih godina ve\u0107 se nalazimo u gra\u0111anskom ratu niskog intenziteta.<\/p>\n

Imam duboko osoban odnos prema Jugoslaviji<\/h2>\n

Jedno nevezano pitanje \u2013 kako ste, kao ljevi\u010dar, do\u017eivjeli raspad Jugoslavije?<\/strong><\/em><\/p>\n

Imam duboko osoban odnos prema Jugoslaviji. Moj otac bio je mesar. Dvojica njegovih kolega, ujedno njegovi najbolji prijatelji, bili su Hrvati i komunisti. Radio sam s njima, bili su mi poput ujaka. Bili su iz partizanskih porodica, \u010ditali su socijalisti\u010dke listove ameri\u010dkih Jugoslavena i svakodnevno mi obja\u0161njavali \u0161to zna\u010de oslobo\u0111enje i jedinstvo ju\u017enih Slavena. Kada se Jugoslavija raspala, osje\u0107ao sam se kao da mi je \u010davao probio srce. Ina\u010de, 1980-ih sam boravio u Ljubljani, na poziv Jan\u0161inih prijatelja, koji su tada, naravno, bili novi ljevi\u010dari, a poslije su postali slovenski nacionalni lideri. Duga i tu\u017ena pri\u010da.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mike Davis: Poput Europe, SAD je proizveo mo\u0107an pokret radikalne desnice koji uklju\u010duje nasilne paravojne grupe, ali se sa smetli\u0161ta povijesti vratila i ameri\u010dka ljevica. Postoji visoki potencijal za politi\u010dko nasilje, a SAD ima svojevrsnu auru Weimarske Republike, ka\u017ee jedan od najpoznatijih lijevih autora u SAD-u povodom politi\u010dkih zbivanja u toj zemlji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":292832,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-312447","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312447"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312447\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312448,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312447\/revisions\/312448"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/292832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}