Prema tome, mnogo nam je hladnije kad usko\u010dimo u hladnu vodu, kad temperatura ko\u017ee drasti\u010dno pada, nego kad polako ulazimo u vodu, kad nam je temperatura ko\u017ee niska ali konstantna.<\/p>\n
Navala nervnih impulsa padaju\u0107e temperature ko\u017ee daje nam rano upozorenje doga\u0111aja koji bi mogli izazvati padanje temperature unutra\u0161njih organa. Ako se ne osvrnemo na upozorenje, temperatura unutarnjih organa mogla bi drasti\u010dno pasti i uzrokovati smrtonosnu hipotermiju ili pothla\u0111enost.<\/p>\n
Kod zdravih ljudi psiholo\u0161ki sistemi spre\u010davaju da do\u0111e do hipotermije. Impulsi ko\u017ee dolaze do hipotalamusa, podru\u010dja mozga koje je odgovorno za kontrolu unutra\u0161njosti tijela, koja pak generi\u0161e uputstva u nervnom sistemu da sprije\u010di pad tjelesne temperature.<\/p>\n
Nervni impulsi poslani u mi\u0161i\u0107e proizvode dodatnu metaboli\u010dku toplinu kroz drhtanje. Krvni sudovi koji bi ina\u010de prenosile toplu krv iz unutra\u0161njih organa ka ko\u017ei, gdje bi krv gubila toplotu, drhtanjem se stiskaju i zadr\u017eavaju ve\u0107inu krvi, a i topline u unutra\u0161njim organima.<\/p>\n
Impulsi sti\u017eu u mo\u017edanu koru, gdje se odvija ve\u0107ina razmi\u0161ljanja, te ona generi\u0161e informaciju o tome koliko nam je hladno. Ta informacija kombinuje se s impulsom limbi\u010dkog sistema, koji je odgovoran za na\u0161e emocionalno stanje, kako bi odredili koliko ta\u010dno hladno\u0107e osje\u0107amo i kako se pri tom osje\u0107amo. Ti osje\u0107aji motivi\u0161u nas za promjenu pona\u0161anja, kao \u0161to je fetusni polo\u017eaj ili obla\u010denje vi\u0161e odje\u0107e ili \u017ealjenje.<\/p>\n
Osje\u0107aj hladno\u0107e nije isti kao i sama hladno\u0107a. Skakanje u hladno jezero mo\u017eda jest hladno, ali mo\u017ee povisiti temperaturu tijela zbog naglog su\u017eenja krvnih sudova, zbog \u010dega topla krv ostaje u unutra\u0161njosti, a ni\u0161ta se toplote ne tro\u0161i preko ko\u017ee. Na taj na\u010din temperatura tijela mo\u017ee ostati povi\u0161enom i do jednog sata nakon skoka.<\/p>\n
Mnogima od nas je hladno na po\u010detku gripe, kad se temperatura tijela po\u010dinje pove\u0107avati. Tokom gripe, nervni krugovi koji kontroli\u0161u tjelesnu toplotu premje\u0161taju se na vi\u0161i nivo, pa tijelo odgovara kao da je hladno dok se temperatura ne stabilizuje oko tog podru\u010dja povi\u0161ene temperature.<\/p>\n
No, dok gripa ukazuje na problem, je li sve u redu kad nam je hladno, a da zapravo nije hladno?<\/p>\n
Neki od nas imaju lo\u0161u sre\u0107u i pate od Raynaudovog fenomena, stanja u kojem je krvni tok previ\u0161e spor da bi mogao prste na rukama i nogama odr\u017eavati toplim. Osje\u0107aj hladno\u0107e u trudno\u0107i, kad se fetus pona\u0161a kao mala pe\u0107, mogao bi ukazati na nedostatak aktivnosti hormona tiroida, \u0161to zahtijeva hormonsku terapiju.<\/p>\n
No, neki potpuno zdravi ljudi mogu ja\u010de osje\u0107ati hladno\u0107u od drugih u istom okru\u017eenju. \u017denama je \u010desto hladnije nego mu\u0161karcima, vjerovatno zbog smanjene temperature ko\u017ee, \u0161to je posljedica vi\u0161e potko\u017enih masti i estrogena.<\/p>\n
Neki od nas naslje\u0111uju ve\u0107u osjetljivost na hladno\u0107u. Istra\u017eivanje sprovedeno na blizancima pokazuje da su hladne ruke i noge nasljedne, \u0161to implicira genetsku bazu za pretjeranu percepciju temperature. Nekima od nas jednostavno je hladno iz razloga kako nam ljudi izgledaju, fenomen \u201ezaraze hladno\u0107om\u201d. U jednom istra\u017eivanju, zdravim volonterima je bilo hladnije kad im se prikazao video na kojem glumci glume da im je hladno, nego kad su glumili da im je toplo. Temperatura ruku volontera pala je uslijed su\u017eavanja krvnih sudova \u010dak i kad nisu bili u hladnom okru\u017eenju. (Izvor: Geek.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Percepcija hladno\u0107e po\u010dinje kad nervni zavr\u0161eci ko\u017ee \u0161alju impulse mozgu o temperaturi ko\u017ee. Ti impulsi ne pokazuju samo temperaturu ko\u017ee, ve\u0107 i visinu promjene temperature ko\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-312287","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312287","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312287"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312287\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312288,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312287\/revisions\/312288"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312287"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312287"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312287"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}