{"id":312283,"date":"2021-01-20T06:55:54","date_gmt":"2021-01-20T05:55:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312283"},"modified":"2021-01-20T06:55:54","modified_gmt":"2021-01-20T05:55:54","slug":"ideoloska-kakofonija-americke-rulje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/20\/ideoloska-kakofonija-americke-rulje\/","title":{"rendered":"Ideolo\u0161ka kakofonija ameri\u010dke rulje"},"content":{"rendered":"

Autorka: Ana Rajkovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Slike konfederacijske zastave u ameri\u010dkom Kongresu i razularene mase koja je, uz minimalan otpor ina\u010de prili\u010dno revnog ameri\u010dkog represivnog sustava, mar\u0161irala hodnicima onoga \u0161to brojni Amerikanci do\u017eivljavaju kao gotovo sveto mjesto ameri\u010dke politike, bile su ne\u0161to \u0161to je malo tko o\u010dekivao. Bile su to slike za koje je ve\u0107ina naviknuta da dolaze s Bliskog istoka ili neke banana-dr\u017eave, kako je to rekao biv\u0161i ameri\u010dki predsjednik George W. Bush, osvr\u0107u\u0107i se na ono \u0161to se doga\u0111alo 6. sije\u010dnja u Washingtonu. Na istom tragu bili su i voditelji CNN-a poput Jacka Tappera i Abby Philip koji su tako\u0111er s nevjericom komentirali slike i vijesti koje su pristizale kao reakcija na Trumpovo odbijanje prihva\u0107anja izbornog poraza. Iako su scene mar\u0161iranja u Washingtonu djelovale gotovo nadrealno dok je njihova ikonografija podsje\u0107ala na niskobud\u017eetno holivudsko ostvarenje, postavlja se pitanje radi li se ovdje zbilja o stihijskom djelovanju kojemu je jedini cilj zadr\u017eavanje Donalda Trumpa u Bijeloj ku\u0107i ili smo ipak svjedoci uspona ideologije radikalne desnice koji se ne\u0107e zaustaviti njegovim odlaskom, tj. je li duh iz boce zaista pu\u0161ten.<\/p>\n

Mar\u0161 na Capitol Hill<\/h2>\n

Mnogi\u00a0 analiti\u010dari i novinari poput npr. Baynarda Woodsa, ono \u0161to se doga\u0111alo po\u010detkom sije\u010dnja u ameri\u010dkom glavnom gradu uspore\u0111ivali su s doga\u0111ajem iz 1876. godine, kada je organizacija pod nazivom Crvene ko\u0161ulje (Red Shirts) pod vodstvom Wadea Hamptona i Martina Grayja, bijelih suprematista, napala sjedi\u0161te vlade dr\u017eave Massachusetts te uspostavila paralelnu vlast.1<\/p>\n

Ipak, ono \u0161to se dogodilo 6. sije\u010dnja bilo je itekako druga\u010dije od prija\u0161njih poku\u0161aja zauzimanja zgrade ameri\u010dkog Kongresa2 jer su ovi prosvjednici, odnosno \u201erulja\u201c, kako ih naziva dio ameri\u010dkih medija, imali direktno odobrenje samog predsjednika te njemu izrazito bliskih ljudi poput biv\u0161eg gradona\u010delnika New Yorka Rudyja Giulianija, koji je neposredno prije izbijanja nemira na jednom skupu pozvao na su\u0111enje putem borbe (trial by combat).<\/p>\n

Zbog navedenog, prilikom analiziranja doga\u0111aja na Capitol Hillu ili pak poku\u0161aja insurekcije, kako su to nazvali na CNN-u, mogu\u0107e je temi pristupiti iz nekoliko razli\u010ditih aspekata. Jedan od njih, koji se name\u0107e sam po sebi, jest onaj rasni koji se, izme\u0111u ostaloga, o\u010ditovao i u prili\u010dno pasivnoj reakciji policije (Capitol Police) koja je bila u velikom raskoraku sa svojim djelovanjem tijekom ranijih prosvjeda, poput onoga koji su organizirali pripadnici pokreta Black Lives Matter, ili pak onoga iz 2018. godine koji je pokrenut zbog protivljenja mjerama \u0161tednje u zdravstvenom sustavu, prilikom kojega je policija neke od prosvjednika \u010dak povla\u010dila iz invalidskih kolica.3<\/p>\n

Mimo navedenog, dvije su stvari posebno zanimljive u okviru spomenutih doga\u0111anja. Jedna od njih je retori\u010dka strategija trenutne ameri\u010dke administracije koja je predstavljala glavni okida\u010d za djelovanje njezinih militantnih prista\u0161a. Dovoljno se prisjetiti objava na Twitteru koje su prethodile ovim doga\u0111ajima, ali i Trumpovog diskursa tijekom kampanje, kada je primjerice prilikom su\u010deljavanja s Joeom Bidenom rekao za pripadnike ekstremno desni\u010darske organizacije Proud Boys da se povuku i budu u pripravnosti (stand back and stand by).4 Ovakva agresivna retorika, u kombinaciji s nebrojenim la\u017eima koje je ameri\u010dki predsjednik izrekao, kao i suludim izjavama poput one da se COVID-19 mo\u017ee lije\u010diti izbjeljiva\u010dem5, dodatno je oja\u010dala ameri\u010dku radikalnu desnicu. Kad ovo postavimo u suodnos s nadrealnim slikama Trumpovih prista\u0161a koji su mar\u0161irali obu\u010deni u junake Marvelovih stripova (The Punisher, The Avengers)6 dok su drugi, poput Jakea Angelija poznatijeg kao QAnon Shaman, na glavi nosili rogove, ogrnuti \u017eivotinjskim krznom, a ve\u0107 spomenuti Trumpov bliski suradnik Giuliani, pozivaju\u0107i \u201erulju\u201c na djelovanje, koristio je diskurs fantasy romana i serije Igra prijestolja (Game of Thornes), postavlja se pitanje ima li ova ameri\u010dka administracija ideologiju ili se tek radi o nepredvidljivim oportunistima koji djeluju nesistemati\u010dno i stihijski. U skladu s time zanimljivo se, osim na navedene aspekte, osvrnuti i na suodnos diskursa i ideologije koji se \u010desto simplificira kada je u pitanju Donald Trump odnosno njegova politika. Naime, kako to navodi teoreti\u010dar Teun A. Van Dijk, ideologija se najve\u0107im dijelom \u0161iri i reproducira upravo putem teksta i jezika7 ,zbog toga je prili\u010dno zanimljivo na kratko analizirati na\u010dine na koje se Trumpova ideologija, tj. trumpizam kao sustav uvjerenja, \u0161iri posebno me\u0111u onim dru\u0161tvenim slojem koji smatra da je li\u0161en dijela ameri\u010dkoga sna, prije svega bijelom radni\u010dkom klasom.<\/p>\n

Ideolo\u0161ko odre\u0111enje<\/h2>\n

Ideologija koju zastupa Donald Trump nije normirana, odnosno ne podrazumijeva postojanje teorijskih radova, pamfleta ili slo\u017eenih ideolo\u0161kih konstrukata. Isto tako, iako sama ideologija, kako to navodi Terry Eagleton, sadr\u017ei \u010dak nekoliko desetaka mogu\u0107ih definicija, ono \u0161to smo vidjeli prije nekoliko dana u Washingtonu naoko se otima standardiziranju te jasnom definiranju.<\/p>\n

Unato\u010d navedenom, profesor politologije Brendon O\u2019Connor smatra kako sve, pa tako i Trumpova administracija, ima politi\u010dku ideologiju, premda isti\u010de da njegovu ideologiju ne mo\u017eemo normirati standardnim ideolo\u0161kim aparatom u smislu pripadnosti konzervativnoj ili nekoj drugoj ideologiji. O\u2019Connor smatra da Tramp nije ni konzervativac niti realist, nego ono \u0161to ovaj autor naziva celebrity populism,8 odnosno slavni populist. Ova svojevrsno nova politi\u010dka kategorija u sebi utjelovljuje ono \u0161to neki autori nazivaju kombinacijom poslovnog pristupa i desni\u010darskih, konzervativnih ideja. Tako Simon Mollan i Beverly Geesin u \u010dlanku \u201eDonald Trump and Trumpism: Leadership, ideology and narrative of the business executive turned politician\u201c navode kako je upravo na\u010din na koji je Trump vodio svoj posao preslikao na metode upravljanja dr\u017eavom. Ovo je velikim dijelom zasluga Stevea Bannona koji je shvatio da se ova dva elementa mogu upakirati u populisti\u010dku retoriku koja \u0107e privu\u0107i velik dio bira\u010dkog tijela. Na kraju, upravo je na temelju svoje poslovne karijere, \u010dija je uspje\u0161nost predmet brojnih sumnji i kritika, Trump sebe predstavio kao posebnog vo\u0111u, odnosno \u201epersonifikaciju ameri\u010dke veli\u010dine\u201c.9 To je rezultiralo prili\u010dno heterogenom ideologijom utemeljenom na karizmati\u010dnom karakteru i potpori sljedbenika nasuprot koherentnoj ideologiji.10 Ina\u010de, prijenos na\u010dina vo\u0111enja privatnog biznisa na politiku vidljiv je iz kori\u0161tenja istih verbalnih akrobacija koje je primjenjivao u poslovnom svijetu. Dovoljno je usporediti njegove izjave nakon \u0161to je izgubio sudski spor s Ministarstvom pravosu\u0111a (Justice Department), koje ga je tu\u017eilo zbog rasne pristranosti pri izboru stanara u zgradama u njegovom vlasni\u0161tvu. Naime, iako je Trump izgubio spor, on je ishod su\u0111enja potpuno nelogi\u010dno i neistinito predstavio kao svoju pobjedu, tvrde\u0107i kako \u201eVlada nije uspjela ni\u0161ta dokazati11. Na isti na\u010din potpuno je negirao broj oboljelih i umrlih od COVID-19. Naime, dok su brojke probijale gornje granice gotovo svaki dan, on je istovremeno tvrdio da broj oboljelih opada.12 Ovdje je vidljiva jedna od triju Trumpovih klasi\u010dnih strategija koje su postale sastavni dio njegove ideologije \u2013 medijski spin neovisno o stvarnom stanju.13 Ujedno, ovo je jo\u0161 jednom pokazalo kako dosljedna i sistemska manipulacija diskursom itekako mo\u017ee poslu\u017eiti kao mehanizam zadobivanja vlasti.<\/p>\n

Kada govorimo o ideologiji koja se naziva trumpizam, ona je po na\u010dinu svoga nastajanja, ali i \u0161irenja u smislu stvaranja svoje glasa\u010dke ma\u0161inerije, specifi\u010dna. Naime, u tom okviru internetske platforme odigrale su zna\u010dajnu ulogu, ponajprije Facebook i Twitter. Na tragu navedenoga nekoliko autora sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zurichu u \u010dlanku pod nazivom \u201cPopulism and social media: how politicians spread a fragmented ideology\u201d analiziralo je kako se internetske platforme, ponajprije dru\u0161tvene mre\u017ee, koriste za \u0161irenje populisti\u010dke politike. Ono \u0161to se u \u010dlanku navodi kao zajedni\u010dko ovoj politici je nekoliko elemenata, me\u0111u kojima su nagla\u0161avanje suverenosti naroda, zazivanje \u201enacije\u201c, napadanje \u201eelite\u201c te invociranje onoga \u0161to se naziva hearland.14 Ovakva vrsta ideologije, za razliku od onih tradicionalnih, kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, nema teorijsku podlogu te nije podlo\u017ena ideolo\u0161kim uzurpacijama. Ona se ponajprije bazira na pristiglim tweetovima koji potom, mogli bismo re\u0107i, kanoniziraju odre\u0111eno shva\u0107anje koje postaje, barem u ameri\u010dkom slu\u010daju, podloga desni\u010darskog ekstremizma. Na taj na\u010din zapravo ova ideologija se nadogra\u0111uje svakim novim tweetom. Drugim rije\u010dima, ideje su na ovaj na\u010din uobli\u010dene u lako probavljive postove od 280 znakova bez akademske nadmenosti te na taj na\u010din pronalaze svoje sljedbenike u marginaliziranim politi\u010dkim krugovima ameri\u010dke konzervativne desnice. U skladu s time, mo\u017eemo re\u0107i da je trumpizam ideologija koja se jednim dijelom kodificirala na Twitteru.<\/p>\n

Da se ideologija trumpizma razvijala na temelju internetskih objava svjedo\u010di i izjava jednog od njegovih biv\u0161ih savjetnika Sama Nunberga koji je u dokumentarcu pod nazivom Trump: An American Dream progovorio o ovakvom na\u010dinu kreiranja politi\u010dke agende. Prema njemu, odluka o tome \u0161to \u0107e se postaviti u fokus ovisi o broju tweetova. Sukladno tome, tijekom Trumpove predsjedni\u010dke kampanje uspostavljen je svojevrsni barometar prema kojem se svaki tweet na koji reagira vi\u0161e od sto ljudi postavlja u sredi\u0161te njegovog politi\u010dkog diskursa. Jedan od tih tweeitova bio je i onaj vezan uz izgradnju zida na ameri\u010dko-meksi\u010dkoj granici koji je dodatno oja\u010dao Trumpovu poziciju me\u0111u desnim ekstremistima te u kona\u010dnici dijelom doprinio njegovoj kandidaturi u ime Republikanske stranke. Stoga ne \u010dudi \u010dinjenica da je Twitter blokirao njegov profil, nedugo nakon izbijanja nereda. Ovo je pak izazvalo velike kritike kod njegovih prista\u0161a koje su tvrdile da se time naru\u0161ava sloboda govora, ne uzimaju\u0107i u obzir \u010dinjenicu da pozivanje na nered i ru\u0161enje dr\u017eavnih institucija ne pripada slobodi govora, nego militantnom djelovanju koje je upravo najve\u0107i neprijatelj slobode govora.<\/p>\n

Kada govorimo o ideologiji Trumpovih prista\u0161a, nikako ne smijemo zanemariti elemente nacionalizma i rasizma koji mo\u017ee slu\u017eiti kao pogonsko gorivo za ljude koje\u00a0 predsjednik naziva \u201eljudima koji vole svoju zemlju\u201c dok ih FBI smatra potencijalnom teroristi\u010dkom prijetnjom.15 Ljudi koji su uni\u0161tavali prostorije Kongresa i Senata produkt su vrlo uspje\u0161nog desni\u010darskog populizma koji u sebi sadr\u017ei nekoliko elemenata: od onih standardnih (pozivanje na slavnu pro\u0161lost, domovinu) do izrazito rasisti\u010dkih poput identificiranja \u201e\u010diste\u201c zajednice koja se mora suprotstaviti \u201edrugima\u201c koji nisu dio te zajednice (u Trumpovom slu\u010daju ve\u0107inom se radi o imigrantima). Ne treba zanemariti ni \u010dinjenicu da se njegove prista\u0161e vrlo jasno definiraju kao \u201ebijeli nacionalisti\u201c koji smatraju da su ostali uskra\u0107eni za svoj dio ameri\u010dkog kola\u010da. Stoga Trump upotrebljava ono \u0161to se u teoriji ideologije naziva relativno uskra\u0107ivanje (relative deprivation) stvaraju\u0107i dodatni antagonizam prema bogatoj i otu\u0111enoj \u201eeliti\u201c (kojoj zapravo i sam pripada), predstaviv\u0161i se kao za\u0161titnik \u201euskra\u0107enih\u201c. Ovaj mehanizam omogu\u0107ava mu politi\u010dki i ideolo\u0161ki prodor upravo u ameri\u010dku bjela\u010dku radni\u010dku klasu koja se, posebno nakon krize 2008. godine, smatra napu\u0161tenom i ostavljenom od strane ameri\u010dke politi\u010dke i poslovne elite. Kako bi dodatno oja\u010dao svoju ideolo\u0161ku poziciju, trumpizam koristi mistificiraju\u0107i jezik koji se sastoji od niza apstraktnih pojmova i slogana, poput make America great again ili pak pozivanja na \u010dast, slavu, pro\u0161lost i sl., istovremeno stvaraju\u0107i viktimiziraju\u0107i diskurs u okviru kojega je Amerika u\u010dinila mnogo usluga svijetu, za \u0161to nije dobila ni\u0161ta zauzvrat. S jedne strane, na taj na\u010din, kako je to napisala Cherly Thompson, Trump je Amerikance u\u010dinio nostalgi\u010dnima za pro\u0161lo\u0161\u0107u koja nikada zapravo nije postojala.16 S druge pak strane, Trump je zagovarao politiku koja \u0107e SAD ponovno vratiti na pijedestal iako s njega jo\u0161 od vremena Drugog svjetskog rata nije ni si\u0161la.<\/p>\n

Na ovu ideolo\u0161ku podlogu tijekom vremena po\u010dele su se nadogra\u0111ivati brojne druge ideje, ponajprije one vezane uz teorije zavjere, \u0161to se jasno manifestiralo i 6. sije\u010dnja.<\/p>\n

Mi\u0161-ma\u0161 ideje<\/h2>\n

Iako Trumpova ideologija, kako je ranije navedeno, ima itekako jasne mehanizme prodora u marginaliziranu masu, njegove prista\u0161e imaju \u0161iroku paletu ideolo\u0161kih uvjerenja koja \u010desto nadilaze granice zdravog razuma, premda im je svima zajedni\u010dko nepokolebljivo uvjerenje u Trumpove tweetove.<\/p>\n

U napadu na zgradu ameri\u010dkog Kongresa i Senata sudjelovali su pripadnici desnih ekstremnih skupina, poput Proud Boys, Oath Keepers, Three Percenters te QAnon, koji su nosili konfederacijske zastave i natpise poput onoga na kojem je pisalo Liberty or Death: Don\u2019t Tread on Me. Sr\u017e njihove ideje su teze zavjera pod nazivom QAnon koje su se do dolaska Trumpa nalazile na marginama. Ova ideologija, izme\u0111u ostaloga, polazi od tvrdnje da hollywoodske elite i milijarderi upravljaju svijetom te da predvode lance pedofilije, kao i to da Demokrati \u0161tuju Sotonu. Unato\u010d ovim bizarnim vjerovanjima, ovakve su ideje stekle velik broj prista\u0161a koji vjeruju da Trump stoji na braniku slobodnog svijeta i \u0161titi ga od navedenih najezda. Ina\u010de, osim ve\u0107 navedene ikonografije koja uklju\u010duje \u017eivotinjske rogove i krzno, me\u0111u onima koji su mar\u0161irali prema Capitol Hillu zabilje\u017eene su i majice s mrtva\u010dkim glavama iznad koji je stajao natpis Auschwitz, a ispod \u201erad donosi slobodu\u201c (Work Brings Freedom). Kasnije je neke od sudionika napada na ameri\u010dko predstavni\u010dko tijelo policija identificirala kao obiteljske nasilnike, pripadnike raznih militantnih grupa, poput Floridske republikanske milicije (The Republic of Florida Militia) itd.<\/p>\n

Unato\u010d bizarnim idejama koje zastupaju pripadnici ovih pokreta, treba ih itekako ozbiljno shvatiti, prije svega jer otvoreno zastupaju nasilje i rasizam. S druge strane, prema pisanju The Guardiana, sljedbenici teorije zavjere QAnon postaju prili\u010dno mo\u0107ni unutar Republikanske stranke17 te prema tome mogu imati itekakav u\u010dinak na budu\u0107nost ne samo ameri\u010dke politike, nego i \u0161ire.<\/p>\n

Iako se na prvi pogled mo\u017ee \u010diniti da je skup ovih ideja nekoherentan i kaoti\u010dan i nerealan, on se polako metamorfozira u vrlo jasnu politi\u010dku struju koja po\u010diva na idejama nacionalizma, rasizma i ksenofobije. Ova politi\u010dka struja isto tako ima jasne odlike ideologije jer je o\u010dito da te\u017ei \u0161irenju i stvaranju dominantnog polo\u017eaja. Naime, iako su ove ideje sve do nedavno bile na marginama internetskog prostora, one su uz potporu Donalda Trumpa polako postale politi\u010dkom agendom dijela ameri\u010dkih politi\u010dkih struktura, \u0161to pokazuje podatak da se na izborima pro\u0161le godine za mjesta u zastupni\u010dkom domu (congressional seat) kandidiralo \u010dak 77 kandidata koji podupiru QAnon.<\/p>\n

Valja istaknuti da zagovornici opisanih teorija zavjere imaju i operativni oblik ideologije jer svojom dru\u0161tvenom aktivno\u0161\u0107u postaju sastavnim tijelom svakodnevnog \u017eivota, \u0161ire\u0107i svoje podru\u010dje djelovanja koje je utemeljeno na uvjerenju u bjela\u010dku supremaciju.<\/p>\n

Weimarska era<\/h2>\n

Ghita Ionesco i Ernest Gellner su prije ne\u0161to manje od pola stolje\u0107a populizam shva\u0107ali kao ne\u0161to \u0161to proganja svijet, impliciraju\u0107i da se radi o ne\u010dem zastra\u0161uju\u0107em i opskurnom. Da je tomu zaista tako svjedo\u010dili smo gledaju\u0107i prizore mase i rasisti\u010dke ikonografije kako mar\u0161ira Capitol Hillom.<\/p>\n

Ono \u0161to je ve\u0107ina smatrala nemogu\u0107im u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama upravo se dogodilo. Sve je to rezultat vi\u0161egodi\u0161nje politike Donalda Trumpa i njegove ideologije koja je stvarala razdor me\u0111u razli\u010ditim dru\u0161tvenim akterima, rezultiraju\u0107i o\u0161trom ideolo\u0161kom polarizacijom SAD-a. Na tom tragu neki su autori, poput Joy-Ann Reid, Trumpa prozvali \u010dovjekom koji je prodao Ameriku.<\/p>\n

U skladu s tim i povjesni\u010darka Ruth Ben-Ghiat istaknula je da su doga\u0111aji s po\u010detka sije\u010dnja 2021. logi\u010dni rezultat Trumpove legitimizacije i ohrabrivanja desni\u010darskog ekstremizma u smislu da je sam Trump hvalio QAnon. S druge pak strane, postoji sna\u017ean otpor prema ovoj vrsti politike i ideologije, i to ne samo u institucionalnim okvirima u smislu inzistiranja na Trumpovom opozivu, nego i izvan institucionalnih okvira, ponajprije aktiviranju pokreta Black Lives Matter i drugih, poput urednika ljevi\u010darskog portala libcom.org koji ve\u0107 pitaju predstavljaju li doga\u0111aji 6. sije\u010dnja temelj za fa\u0161izam18. Na tragu ovoga, ne smijemo smetnuti s uma ono \u0161to je istaknula i Ben-Ghiat, uzimaju\u0107i u obzir da su se mnogi pripadnici i simpatizeri ekstremno desnih ideja kandidirali na izborima za ameri\u010dki zastupni\u010dki dom, a to je \u010dinjenica da se ova vrsta ekstremizma institucionalizirala te da opasnost vi\u0161e ne dolazi samo izvana, nego i iz same dr\u017eave, tj. iz njezinih institucija. Sve ovo dovelo je do toga da se svega nekoliko dana prije inauguracije novog predsjednika govori o opasnosti od atentata, kao i o mogu\u0107im napadima dronovima. Navedena polarizacija politi\u010dkih snaga nagnala je sociologa Waldena Bella da napi\u0161e da Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave ulaze u \u201eweimarsku eru\u201c, povla\u010de\u0107i paralelu s doga\u0111anjima koja su prethodila dolasku Hitlera na vlast u Njema\u010dkoj.19 Na\u017ealost, unato\u010d opisanoj ideolo\u0161koj kakofoniji, kojoj smo svjedo\u010dili 6. sije\u010dnja, u pitanju je tuma\u010denje koje jednim dijelom uistinu ima upori\u0161te u iskustvima 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

    \n
  1. \n

    Baynard Woods, \u201eTrump\u2019s mob at the Capitol was following an old white supremacist playbook\u201c, dostupno na: https:\/\/www.washingtonpost.com\/outlook\/2021\/01\/07\/trump-mob-capitol-red-shirts\/<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  2. \n

    Ovdje valja ukratko napomenuti kako ovo nije prvi put da je zgrada Kongresa i Senata bila meta. Naime, oba predstavni\u010dka doma Sjedinjenih Dr\u017eava prvi put bili su meta britanskih snaga (1814.) svega \u010detrnaest godina nakon njegove izgradnje. Isto tako, bilo je i slu\u010dajeva podmetanja bombi u zgradi Senata, pa je tako 1983. godine zaprimljena dojava o postavljanju dinamita zbog ameri\u010dke invazije na Grenadu. Ipak, najpoznatija epizoda vezana u ovom smislu za zgradu ameri\u010dke zakonodavne vlasti zasigurno se zbila 1954. godine, kada je portorikanska borkinja za neovisnost Lolita Leborn s galerije ispalila gotovo trideset hitaca na dvoranu u kojoj su bili zastupnici. Ovdje je potrebno spomenuti i \u201einvaziju\u201c Crnih pantera s kraja 1960-ih, koja je bila odgovor na poku\u0161aj njihovoga razoru\u017eavanja putem dono\u0161enja zakona kojim se zabranjivalo no\u0161enje oru\u017eja. Zanimljivo je napomenuti kako je veliki zagovornik ovoga bio Ronald Regan koji je tada izjavio da ne postoji razlog zbog kojega bi naoru\u017eani gra\u0111ani \u0161etali ulicama, kao i organizacija koja je istovremeno i sama promicala ideju da svaki gra\u0111anin treba biti naoru\u017ean (National Rifle Association). (Chuck Mcfaden, \u201eArmed Black Panthers in the Capitol, 50 years on\u201d, dostupno na: https:\/\/capitolweekly.net\/black-panthers-armed-capitol\/).<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  3. \n

    Samira Sade, \u201ePhotos contrast cops\u2019 treatment of white rioters vs. indigenous protesters\u201c, dostupno na: https:\/\/www.dailydot.com\/irl\/photos-police-capitol-riot-indigenous-protest\/.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  4. \n

    Kathleen Belew, \u201eWhy \u2018Stand Back and Stand By\u2019 Should Set Off Alarm Bells\u201c, dostupno na: https:\/\/www.nytimes.com\/2020\/10\/02\/opinion\/trump-proud-boys.html.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  5. \n

    Nakon ove izjave zabilje\u017eeni su slu\u010dajevi ljudi koji su poslu\u0161ali Trumpa, poku\u0161avaju\u0107i se izlije\u010diti izbjeljiva\u010dima poput onoga marke Lyosl, pa je \u010dak i proizvo\u0111a\u010d morao reagirati apeliraju\u0107i na ljude da ne piju sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje, odnosno izjavama da je ono namijenjeno isklju\u010divo odr\u017eavanju ku\u0107anstva, a ne lije\u010denju korone. (\u201eDon\u2019t inject Lysol: maker of household cleaner hists back at Trump virus claim\u201c, dostupno na: https:\/\/www.theguardian.com\/world\/2020\/apr\/24\/trump-lysol-injection-claim-maker-hits-back).<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  6. \n

    Spencer Kornhaber, \u201eThe Superhero Fantasies of Trump\u2019s Mob\u201c, dostupno na: https:\/\/www.theatlantic.com\/culture\/archive\/2021\/01\/alternate-reality-trump-capitol-mob\/617596\/.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  7. \n

    Teun A. Van Dijk, \u201eIdeology and Discourse\u201c, dostupno na: http:\/\/www.discourses.org\/OldArticles\/Ideology%20and%20Discourse.pdf.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  8. \n

    Brendon O\u2019Connor, Does Donald Trump have a Foreign Policy Ideology?, dostupno na: https:\/\/ecpr.eu\/Events\/Event\/PaperDetails\/35011<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  9. \n

    Simon Mollan; Beverly Geesin, \u201cDonald Trump and Trumpism: Leadership, ideology and narrative of the business executive turned politician\u201d, Organization, 2019.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  10. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Isto<\/li>\n
  11. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Isto<\/li>\n
  12. \n

    Christian Paz, \u201eAll the President\u2019s Lies About the Coronavirus\u201c, dostupno na: https:\/\/www.theatlantic.com\/politics\/archive\/2020\/11\/trumps-lies-about-coronavirus\/608647\/.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  13. \n

    Simon Mollan; Beverly, Donald Trump and Trumpism: Leadership, ideology and narrative of the business executive turned politician, 1\u201314<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  14. \n

    Sven Engesser; Nicole Ernst; Frank Esser; Florin Buchel, \u201ePopulism and social media: how politicians spread a fragmented ideology\u201c, Information, Communication & Society, br. 8, 20\/2017., 1109\u20131126.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  15. \n

    Rory Carroll, \u201eBaked Alaska, the QAnon Shaman\u2026 Who led the storming of the Capitol?\u201c, https:\/\/www.theguardian.com\/us-news\/2021\/jan\/07\/baked-alaska-the-qanon-shaman-who-led-the-storming-of- the-capitol.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  16. \n

    Cherly Thompson, \u201eTrump has made America nostalgic again for a past that never existed\u201c, dostupno na: https:\/\/theconversation.com\/trump-has-made-america-nostalgic-again-for-a-past-that-never-existed-149449.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  17. \n

    Julia Carrie Wong, \u201eQAnon explained: the antisemitic conspiracy theory gaining traction around the world\u201c, dostupno na: https:\/\/www.theguardian.com\/us-news\/2020\/aug\/25\/qanon-conspiracy-theory-explained-trump- what-is.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  18. \n

    \u201eJanuary 6: A Mass Base for Fascism?\u201c, dostupno na: https:\/\/libcom.org\/news\/january-6-mass-base-fascism-07012021.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n

  19. \n

    Walden Bello, \u201eAmerica Has Entered the Weimar Era\u201c, dostupno na: https:\/\/fpif.org\/america-has-entered-the- weimar-era\/.<\/p><\/blockquote>\n<\/li>\n<\/ol>\n

    Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Unato\u010d bizarnim idejama koje zastupaju pripadnici ovih pokreta, treba ih itekako ozbiljno shvatiti, prije svega jer otvoreno zastupaju nasilje i rasizam<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":311457,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-312283","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312283"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312284,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312283\/revisions\/312284"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311457"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}