{"id":312194,"date":"2021-01-19T07:56:14","date_gmt":"2021-01-19T06:56:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312194"},"modified":"2021-01-19T07:56:14","modified_gmt":"2021-01-19T06:56:14","slug":"zablude-malog-obicnog-covjeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/19\/zablude-malog-obicnog-covjeka\/","title":{"rendered":"Zablude &#8216;malog obi\u010dnog \u010dovjeka&#8217;"},"content":{"rendered":"<p>Dostina stanovnika Crne Gore je ostala zabezeknuta prihodima od rada koje ostvaruju ministar finansija Milojko Spaji\u0107 i ministar ekonomije Jakov Milatovi\u0107, \u0161to se vidjelo po komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Upravo ta kuknjava prikazuje koliko je \u201cobi\u010dni mali \u010dovijek\u201c daleko od razumijevanja savremenog doba, \u0161to iz vlastitog neobrazovanja, \u0161to zbog manipulacije trodecenijske elite koja ga je oblikovala. No, krenimo redom.<\/p>\n<p>Ministar finansija Milojko Spaji\u0107 je kao stipendista Vlade Japana zavr\u0161io fakultet na univerzitetu u Osaki, a nakon toga je magistrirao na me\u0111unarodnoj biznis \u0161koli u Parizu, \u0161to mu je otvorilo vrata da radi za Goldman Saks, globalnu investicionu banku koja kreditira korporacije, finansijske institucije, vlade, osiguravaju\u0107e ku\u0107e, te nudi savjetodavne usluge u pogledu spajanja i akvizicija kompanija, upravljanja kapitalom i dugom, risk menad\u017ementom, upravljanju finansijskim derivatima. Ministar ekonomije Jakov Milatovi\u0107 je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici sa prosje\u010dnom ocjenom 10, pa je kao britanski stipendista magistrirao na Oksfordu, godinama najboljem univerzitetu u Velikoj Britaniji, a karijeru je dalje gradio u Doj\u010de banci i Evropskoj banci za rekonstrukciju i razvoj.<\/p>\n<p>Kada diplomirate na presti\u017enim univerzitetima u svijetu, dobijate priliku da radite za velike me\u0111unarodne korporacije i investicione banke, \u0161to poja\u0161njava profesor ekonomije sa Prinstona, Brajan Kaplan, u njegovoj provokativnoj knjizi \u201cThe Case Against Education: Why the Education System Is a Waste of Time and Money\u201c.<\/p>\n<p>Kaplan tvrdi da se na univerzitetu uglavnom ne sti\u010du vje\u0161tine koje pripremaju studenta za tr\u017ei\u0161te rada, nego univerzitet slu\u017ei da student dobije sertifikat gdje ocjene ozna\u010davaju njegovu inteligenciju, savjesnost i usagla\u0161enost, odnosno konformizam, tj. da nema ekscentri\u010dno pona\u0161anje u odnosu na autoritet \u2013 \u0161to su vrijednosti koje poslodavac najvi\u0161e cijeni. Stoga, diploma sa presti\u017enih univerziteta ima funkciju signala za ponajbolje globalne kompanije gdje da regrutuju kadrove.<\/p>\n<blockquote>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Diplome sa visokim ocjenama na univerzitetima u Crnoj Gori \u010desto nisu sigurna ulaznica ni za lokalno ili regionalno tr\u017ei\u0161te rada, a kamoli ne\u0161to vi\u0161e, jer se mo\u017ee desiti da vas teren ne prepozna<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Sa druge strane, diplome sa visokim ocjenama na univerzitetima u Crnoj Gori \u010desto nisu sigurna ulaznica ni za lokalno ili regionalno tr\u017ei\u0161te rada, a kamoli ne\u0161to vi\u0161e, jer se mo\u017ee desiti da vas teren ne prepozna. Dva su klju\u010dna razloga za to. Prvi je taj \u0161to je primarnom akumulacijom kapitala tokom ratnih devedesetih putem privatizacije dru\u0161tvene i dr\u017eavne svojine, \u0161verca roba, namje\u0161tenih javnih nabavki sa vladaju\u0107om partijom nastala klasa koja je do bogatstva do\u0161la bez znanja i rada. Drugi je \u0161to univerziteti u Crnoj Gori nisu ni blizu hiljadu najboljih u svijetu, rijetko koji profesor ima objavljene radove u relevantnim me\u0111unarodnim \u010dasopisima ili iskustvo rada u realnom sektoru, pa su univerziteti vi\u0161e mjera inercije, nego progresa.<\/p>\n<p>Kad vam Monstat ka\u017ee da vam je dovoljno 2.08 eura dnevno za odr\u017eavanje u \u017eivotu sa 200 grama hljeba, znajte da vam se ta dr\u017eavna institucija ruga sa razumom, jer su stanovnici Lenjingrada tokom opsade masovno umirali od gladi sa porcijom od 400 grama hljeba dnevno.<\/p>\n<p>Kad vam ka\u017eu da je super \u0161to uop\u0161te imate posao, jer smo imali rat, ekonomsku krizu iz 2008. godine, te sada korona virus, recite im da je i Ruanda imala krvavi gra\u0111anski rat prije 25 godina, ali da je prije dvije godine, uz pomo\u0107 Britanije, lansirala satelit kako bi djeca u ruralnim podru\u010djima imala internet.<\/p>\n<p>Kad vam ka\u017eu da je plata od 800 eura odli\u010dna za doma\u0107e uslove, recite im da je to plata koja se zaradi za desetak dana obavljanja pomo\u0107nih poslova na kruzeru, kao i da je to duplo manja suma od minimalne zarade u Irskoj.<\/p>\n<p>Kad u mjese\u010dni bud\u017eet ura\u010dunate anuitet stambenog kredita ili kiriju, tro\u0161kove re\u017eija, hrane, goriva, odr\u017eavanja automobila, odje\u0107e, plus opremanja djece za \u0161kolu sa van\u0161kolskim aktivnostima, poput treniranja ko\u0161arke, \u010dasova engleskog ili klavira, onda se vidi da porodica koja prihoduje 1000 eura mjese\u010dno se bavi pukim pre\u017eivljavanjem, kojoj su nedostupne kulturne potrebe, poput redovnog odlaska na ljetovanje 10 dana i na zimovanje 5 dana.<\/p>\n<p>Putovanje low-cost kompanijom sa boravkom od par dana u Bolonji, Budimpe\u0161ti, Milanu, Briselu ili Minhenu, gdje povratnu kartu mo\u017eete kupiti za 30-40 eura, mnogi do\u017eivljavaju kao luksuz.<\/p>\n<blockquote>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Lijepo bi bilo saznati procenat crnogorskih penzionera koji su krstarili Mediteranom ili ljetovali na Bahamima poput njihovih vr\u0161njaka iz Njema\u010dke ili Engleske<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Lijepo bi bilo saznati procenat crnogorskih penzionera koji su krstarili Mediteranom ili ljetovali na Bahamima poput njihovih vr\u0161njaka iz Njema\u010dke ili Engleske. Zanimljivo je i to \u0161to tek do 5 % stanovni\u0161tva odvaja mjese\u010dno sredstva radi pla\u0107anja polise \u017eivotnog osiguranja, iako \u0107e dr\u017eavne penzije u budu\u0107nosti biti vrlo niske. Investicije, poput kupovine bitkoina, trgovina akcija na berzi, ulaganja u nekretnine ili \u0161tednje u bankama, od kojih u budu\u0107nosti o\u010dekujete prihode od kapitala po osnovu dividende, rente, kamate, profita, zvu\u010de kao nau\u010dna fantastika za ve\u0107inu stanovnika.<\/p>\n<p>Posebno je interesantno \u0161to u kritikovanju sada\u0161njih ministara, prednja\u010de biv\u0161i ministri Konjevi\u0107, \u0160ehovi\u0107, Ivanovi\u0107 koji, nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, su ukupno proveli 0 dana radnog sta\u017ea u realnom sektoru, za razliku od Spaji\u0107a koji je upravljao investicionim fondovima od nekoliko stotina miliona eura ili Milatovi\u0107a koji je radio u njema\u010dkoj investicionoj banci. Da ne spominjemo to \u0161to su poslanici \u0160ehovi\u0107, Konjevi\u0107 i Ivanovi\u0107 bili 22, 18, odnosno 30 godina u vlasti koja je partijskim funkcionerima novcem poreskih obveznika subvencionisala kupovinu stanova i to vi\u0161e puta, \u0161to je isisavan novac dodijeljivanjem poslova preko tendera.<\/p>\n<p>Saznanje da dr\u017eava nema novca za lije\u010denje te\u0161ko bolesne djece u inostranstvu, uprkos tome \u0161to redovno napla\u0107uje PDV od 21% je najbolji dokaz da je prethodna vlast na gra\u0111ane gledala kao na ovce koje treba odrati, a ne \u0161i\u0161ati. U jednoj razvijenoj Norve\u0161koj ili Australiji postoji povra\u0107aj poreza gra\u0111anima od strane dr\u017eave na bankovni ra\u010dun, \u0161to je potpuno nezamislivo da \u0107e gra\u0111ani u Crnoj Gori to do\u017eivjeti za svog \u017eivota. Kreirano je dru\u0161tvo gdje ve\u0107ina penzionera misli da predsjednik \u0110ukanovi\u0107 daje penzije, gdje zaposleni u javnom sektoru misle da pune bud\u017eet, gdje mnogi ne znaju da trgovinom u prodavnici pla\u0107aju porez, gdje se paraprivatnici smatraju uglednim biznismenima, a i zna\u010dajan dio dru\u0161tva izgleda kao da je obolio od Stokholmskog sindroma.<\/p>\n<blockquote>\n<h2 style=\"text-align: center;\">Dr\u017eava nije nikakva sveta krava, nego je aparat prinude sa monopolom fizi\u010dke i pravne sile, koja postoji radi za\u0161tite ljudi od nasilja, za\u0161tite spoljnih granica i sprovo\u0111enja pravde na odre\u0111enoj teritoriji. Dr\u017eava je servis koji pla\u0107ate da bi vam obezbjedila usluge koje su vam potrebne<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Radujte se \u0161to se nastavlja pregovara\u010dki proces sa EU, ako ne zbog vas, onda zbog va\u0161e djece. Dr\u017eava nije nikakva sveta krava, nego je aparat prinude sa monopolom fizi\u010dke i pravne sile, koja postoji radi za\u0161tite ljudi od nasilja, za\u0161tite spoljnih granica i sprovo\u0111enja pravde na odre\u0111enoj teritoriji. Dr\u017eava je servis koji pla\u0107ate da bi vam obezbjedila usluge koje su vam potrebne. Ako je dr\u017eava skupa, korumpirana i uhljebni\u010dka, pa ne \u017eelite da devet godina pla\u0107ate &#8216;Crnogorsku plovidbu&#8217; bez brodova, mo\u0107i \u0107ete jednostavno da je zamijenite poput banke, telekomunikacione kompanije ili lokalne buregd\u017einice bijegom u EU ili prostim registrovanjem firme u Bugarskoj ili Estoniji. Kada to uradite, vidje\u0107ete da u EU ima malo dresiranih ljudi koji pre\u017eivljavaju sa platom od 300 do 500 eura mjese\u010dno, nego je sasvim normalno da elektroin\u017eenjeri, pravnici, finansijski analiti\u010dari ili zanatlije zara\u0111uju po nekoliko hiljada eura mjese\u010dno, pa se ne\u0107ete \u010duditi kad neko sa diplomom biznisa ili finansija sa eminentnog univerziteta ima mjese\u010dnu platu od 5-10 hiljada eura u globalnoj korporaciji. Tada \u0107ete definitivno shvatiti da su najve\u0107e \u201cpatriote\u201c bili oni koji su najdu\u017ee dr\u017eali ruke u va\u0161im d\u017eepovima.<\/p>\n<p><strong>Milo\u0161 KRIVOKAPI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kad vam ka\u017eu da je super \u0161to uop\u0161te imate posao, jer smo imali rat, ekonomsku krizu iz 2008. godine, te sada korona virus, recite im da je i Ruanda imala krvavi gra\u0111anski rat prije 25 godina, ali da je prije dvije godine, uz pomo\u0107 Britanije, lansirala satelit kako bi djeca u ruralnim podru\u010djima imala internet<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312195,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-312194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312194"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312197,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312194\/revisions\/312197"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312195"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}