{"id":312063,"date":"2021-01-17T08:27:19","date_gmt":"2021-01-17T07:27:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=312063"},"modified":"2021-01-17T08:27:19","modified_gmt":"2021-01-17T07:27:19","slug":"zasto-je-hladan-vazduh-dobar-za-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/17\/zasto-je-hladan-vazduh-dobar-za-zdravlje\/","title":{"rendered":"Za\u0161to je hladan vazduh dobar za zdravlje?"},"content":{"rendered":"<ol>\n<li>\n<h2>Imamo vi\u0161e energije<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Izlo\u017eenost niskim temperaturama, recimo \u0161etnja po hladno\u0107i, ispuni\u0107e vas energijom I bi\u0107ete energi\u010dni jo\u0161 satima nakon \u0161to se vratite u toplo. Da bi hladno\u0107a imala takav u\u010dinak, ne morate joj dugo biti izlo\u017eeni. Dovoljno \u0107e biti i neko kratko vrijeme.<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li>\n<h2>Bolje spavamo<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Ljudi koji pate od nesanice imaju vi\u0161u tjelesnu temperaturu pa \u0107e spavanje u lagano rashla\u0111enoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stepeni Celzijusa, pomo\u0107i da bolje spavaju i oni koji pate od nesanice, ali i svi drugi.<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li>\n<h2>Hladno\u0107a poti\u010de sagorijevanje kalorija u sivom masnom tkivu<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Sivo masno tkivo proizvodi toplotu i sagorijeva masno\u0107e, a kod beba ono slu\u017ei za regulisanje tjelesne temperature. Kod odraslih se sivo masno tkivo nalazi u manjim koli\u010dinama.<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li>\n<h2>Mozak nam radi bolje<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Dokazano je da po visokim temperaturama ljudi puno rje\u0111e donose ve\u0107e, slo\u017eenije odluke. Toplo vrijeme br\u017ee iscrpljuje na\u0161e rezerve glukoze, a s obzirom na to da glukozu koristimo u mentalnim procesima, nedostatak iste uti\u010de na na\u0161u sposobnost dono\u0161enja odluka.<\/p>\n<ol start=\"5\">\n<li>\n<h2>Zbog \u010distijeg vazduha bolje di\u0161emo<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Jesen i zima zna\u010de opro\u0161taj od lo\u0161e kvalitete vazduha i visokog nivoa ozona uobi\u010dajenih u proljetnim i ljetnim mjesecima. Zbog svje\u017eeg, \u010distog vazduha ovo doba godine idealno je za boravak u prirodi, duge \u0161etnje i duboko disanje.<\/p>\n<ol start=\"6\">\n<li>\n<h2>Savr\u0161ene temperature za tr\u010danje<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Jeste li se ikada pitali za\u0161to se maratoni odr\u017eavaju u kasnu jesen? To je zato jer je po ni\u017eim temperaturama lak\u0161e i ugodnije tr\u010dati. Tr\u010danje po toplom i vla\u017enom vremenu djeluje vrlo iscrpljuju\u0107e na na\u0161e tijelo. Istra\u017eivanja su tako\u0111e dokazala da po hladno\u0107i tr\u010dimo br\u017ee, \u0161to zna\u010di da u kra\u0107em vremenu mo\u017eemo sagoreti vi\u0161e kalorija.<\/p>\n<ol start=\"7\">\n<li>\n<h2>Hladno\u0107a smanjuje upale i tjera infekcije<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Upala mi\u0161i\u0107a \u010desto se ubla\u017euje stavljanjem leda na ote\u010deno i bolno mjesto. A isti u\u010dinak imaju i niske temperature vazduha. Mnogi atleti\u010dari u lije\u010denju upala i povreda koriste krioterapiju, odnosno terapiju ledom, \u0161to zna\u010di izlaganje ekstremno hladnim temperaturama. Boravak vani \u010dini nas otpornijima. To je zato jer se broj \u0107elija koje se bore protiv infekcija zapravo pove\u0107a kada boravimo na hladno\u0107i.<\/p>\n<ol start=\"8\">\n<li>\n<h2>Vi\u0161e cijenimo dane koji dolaze<\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p>Istra\u017eivanja su pokazala da ljudi koji \u017eive u podru\u010djima gdje je uvijek toplo i sun\u010dano zapravo nisu sre\u0107niji od drugih. Ljudi su najboljeg raspolo\u017eenja nakon du\u017eeg razdoblja hladnijih i tmurnijih dana.<\/p>\n<ol start=\"9\">\n<li>\n<h2>Po hladno\u0107i nema insekata<\/h2>\n<p>(Izvor: Geek.hr)<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najmanje devet dobrobiti na\u0161e tijelo i um imaju od izlaganja hladno\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":281930,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-312063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=312063"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":312064,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/312063\/revisions\/312064"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/281930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=312063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=312063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=312063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}