{"id":311745,"date":"2021-01-12T08:09:53","date_gmt":"2021-01-12T07:09:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=311745"},"modified":"2021-01-12T08:09:53","modified_gmt":"2021-01-12T07:09:53","slug":"potreseni-virusom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/12\/potreseni-virusom\/","title":{"rendered":"Potreseni virusom"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Filip Pra\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

“Otpor uvidima zastra\u0161uju\u0107e raste s veli\u010dinom i blizinom opasnosti” – pi\u0161e Ulrich Beck. “Ljudi koji su najvi\u0161e dirnuti situacijom \u010desto su ti koji u potpunosti negiraju njeno postojanje, a moraju je negirati da bi mogli nastaviti \u017eivjeti.”1 Dramska serija Ostavljeni (The Leftovers) postulira nadnaravni Iznenadni odlazak (Sudden Departure) – globalni doga\u0111aj koji je rezultirao nepredvidivim i neobja\u0161njivim nestankom 2 posto svjetske populacije. Iako po\u010dinje od misteriozne znanstveno-fantasti\u010dne premise, serija zapravo vrlo precizno psiholo\u0161ki analizira na\u010dine ljudskog no\u0161enja s traumom te dublja egzistencijalisti\u010dka propitivanja do kojih \u010dovjek dolazi kada je suo\u010den sa apsurdom. Tako serija u grubo razaznaje tri tipa ljudi. Prvi se odnosi na one koji preko traume ne mogu pre\u0107i, utjelovljene u vidu nihilisti\u010dke sekte Preostali gre\u0161nici (Guilty Remnant), koji se smatraju “\u017eivim podsjetnicima” na Iznenadni odlazak. Druga skupina obuhva\u0107a one u kojima se javila potreba za religijom, budu\u0107i da traumati\u010dni doga\u0111aj koji je u svojoj sr\u017ei besmislen mora biti obja\u0161njen nekako, pa makar nadnaravnim silama i praznovjerjem. Tre\u0107a skupina je ona najve\u0107a: ti\u010de se ljudi koji jednostavno ignoriraju ili potiskuju \u010dinjenicu da je svijet zadesilo ne\u0161to apsurdno i tragi\u010dno – oni nastoje nastaviti sa \u017eivotima kao da se ni\u0161ta nije dogodilo.<\/p>\n

Suo\u010deni s doga\u0111ajima 2020. godine, nevjerojatno je koliko je gornja kategorizacija zapravo analogna na\u0161oj stvarnoj situaciji. Dio ljudi koji se predao o\u010daju i nihilizmu odra\u017eava spoznaju koja je u Ostavljenima odli\u010dno sa\u017eeta u izjavi jedne od protagonistica, \u010dlanice Preostalih gre\u0161nika, koja se osvr\u0107e na neobja\u0161njivi nestanak dva posto \u010dovje\u010danstva i ka\u017ee: “Toga dana postalo je neizmjerno jasno da mo\u017eemo izgubiti bilo koga u bilo kojem trenutku”. Nijedna spoznaja, kako u slu\u010daju potresa tako i u slu\u010daju pandemije, ne odzvanja ja\u010de od ove. Tako\u0111er, ve\u0107ina ljudi se, uz vi\u0161e ili manje negodovanja, privikla na “novo normalno” – onaj veliki dio kojem sama ta fraza ima smisla (pretpostavljaju\u0107i da je ono prije bilo neko “staro normalno”). Ne manjka nam niti zadnje skupine, one mo\u017eda najproblemati\u010dnije: sna\u017enog anti-racionalnog pokreta u figuri teoreti\u010dara zavjera i religijskih fanatika.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iako su nas obje traume duboko potresle, one su kvalitativno razli\u010dite. Dok je potres elementarna nepogoda, nad \u010dijim odigravanjem nemamo apsolutno nikakvu kontrolu, pandemija koronavirusa izazvana je ljudskom intervencijom u okoli\u0161. Sam virus zapravo predstavlja prirodnu pojavu nad \u010dijim smo \u0161irenjem i rezultatom ipak imali odre\u0111enu razinu kontrole, u vidu odgovornog pona\u0161anja i prevencije \u0161irenja, u i\u0161\u010dekivanju cjepiva. Potres je umno\u017eak nasumi\u010dnosti i mo\u0107i. Virus je rezultat konfliktne prirode neobuzdanog ekonomskog rasta i okoli\u0161a, a no\u0161enje s pandemijom samo je rasvijetlilo kontradikcije kapitalisti\u010dkog poretka koje su cijelo vrijeme ve\u0107 bile prisutne u pozadini.<\/p>\n

Pred ekolo\u0161kom katastrofom ljudi se u pravilu povla\u010de, a poriv za povla\u010denjem tim je sna\u017eniji \u0161to je situacija potresnija. Virus je ultimativna figura strave iz nekoliko razloga. Prvenstveno, virus je zbog svojih mikro-dimenzija nevidljiv oku – mo\u017ee biti posvuda, a nigdje nije o\u010dit. Kao duh ili utvara, prisustvo ovog “nevidljivog neprijatelja” je nematerijalno, ali ima fizi\u010dke efekte: ne mo\u017ee\u0161 ga percipirati, a odjednom si bolestan. Nadalje, virus po samoj svojoj \u010dudnovatoj prirodi stoji na razme\u0111i \u017eivog i ne\u017eivog svijeta. Dok se u \u017eivom organizmu napaja \u017eivotom, van njega poprima formu kristala. Poput spilbergovskog ne-mrtvog, virus je ambivalentni le\u0161, sama \u017eiva forma smrti ili mrtvi oblik \u017eivota. Zadnje, a mo\u017eda i najdramati\u010dnije, ako je inteligencija definirana sposobno\u0161\u0107u tijela da filtrira informacije iz okoli\u0161a i shodno tome prilago\u0111ava vlastito pona\u0161anje, virusi odgovaraju sklopu ove vrste. U svojoj mogu\u0107nosti da mutira, pokazuje inteligentnu sposobnost samog \u017eivota da evoluira i samog sebe nadilazi, poradi vlastitog opstojanja. Virus je, dakle, utvara inteligentnog zombija. \u0160to je stra\u0161nije od toga?<\/p>\n

Upravo je ova hororisti\u010dka priroda virusa otvorila put frakciji anti-znanstvenog pokreta, utjelovljenog u vidu takozvanih korona poricatelja i “antivaxera”. Uz proliferaciju pojava kao \u0161to su la\u017ene vijesti ili Flat Earth Society, ve\u0107 neko vrijeme je jasno kako klizimo prema stanju dru\u0161tva u kojem je sam status znanstvenih istina i \u010dinjenica duboko kompromitiran. Postmoderno stanje u kojem se razum okre\u0107e protiv samog sebe pa, u izostanku velikih narativa i objektivne istine, otvara put raznoraznim pri\u010dama post-istine. Faktograf tako vodi live-blog vezan za dezinformacije o koronavirusu, a od po\u010detka pandemije do danas locirali su ih \u010dak preko tristo! Opasnost ovog stanja nije toliko u tome \u0161to dovodi do razila\u017eenja u mi\u0161ljenjima, ve\u0107 do gubitka same podloge na temelju koje se uop\u0107e mo\u017eemo razilaziti. Ono predstavlja, drugim rije\u010dima, gubitak minimalnog trenja sa objektivnom stvarnosti. Tako se bilo kakvo razila\u017eenje u mi\u0161ljenjima, u starom smislu te fraze, doima \u010dak romanti\u010dno – budu\u0107i da pretpostavlja da po\u010divamo na podlozi razuma, na zajedni\u010dkom tlu znanstvene spoznaje\u2026<\/p>\n

Mnoge postmoderne teorije dijele stajali\u0161te prema kojem je moderna kultura bila zara\u017eena uskim tehno-racionalizmom i naivnom vjerom u progres, a upravo se ekologija, kako tvrdi George Myerson, postavlja kao kraj ovog postmodernog stanja. Postmoderno je stanje neprihvatljivo i za Jurgena Habremasa, koji svoju kritiku temelji na neuspjesima modernog dru\u0161tva da ostvari svoj istinski racionalni potencijal. Za njega je postmodernizam, u tome smislu, “pesimisti\u010dko poricanje racionalnih potencijala” i “odustajanje od mogu\u0107nosti utemeljenja istinski legitimnog politi\u010dkog i dru\u0161tvenog poretka”2. Postmodernizmom je potkopan projekt dru\u0161tva koje je, makar u teoriji, utemeljeno na “racionalnom sporazumu”3.<\/p>\n

Znanost mora ponovno legitimirati samu sebe, kao i moderni pristup, time \u0161to stremi globalnim vizijama i rje\u0161enjima. S time u vidu, upravo zato \u0161to je ekologija novi veliki narativ, u smislu svojeg univerzalizma i dosega, ona otvara put novog optimizma prema samome znanju i tako nas vra\u0107a ujedinjenoj pripovijesti moderne. Lyotardova je postmoderna vizija informacije bila u vidu pukog raspolaganja podacima, izvan bilo kakve objedinjuju\u0107e vizije ili jedinstvene teorije. Informacije kao zbira podataka koji nam ne pri\u010daju pri\u010du, ve\u0107 ostaju fragmentirani popisi \u010dinjenica. Jedini sna\u017eni narativ, koji sintetizira masu podataka u jednu pri\u010du, koji se prote\u017ee i na svakida\u0161njicu i na povijesno, na dijagnozu i recepturu, jedini koja potkopava ovu spomenutu Lyotardovu postmodernu viziju informacije, onaj je o globalnoj klimatskoj promjeni.<\/p>\n

Myerson tako nudi koncept ekopatologije, koja nam se otkriva kao radikalno modernisti\u010dka time \u0161to sadr\u017ei idu\u0107e tri postavke: 1) Stajali\u0161te koje dr\u017ei da je ekspertiza potrebna kako bi otkrila stvarno zna\u010denje svakodnevnih sitnica; 2) Uznemiruju\u0107u ideju da ne shva\u0107amo u\u010dinke vlastitih akcija ili namjera; 3) Negativan primjer principa samozavaravanja: lo\u0161e su posljedice poja\u010dane jer nisu priznate. Nismo u mogu\u0107nosti kontrolirati ono \u0161to odbijamo uo\u010diti.4 Ukupan u\u010dinak suvremene ekopatologije sugerira da postoji mnogo vi\u0161e zna\u010denja nego \u0161to smo uop\u0107e mogli pretpostaviti, zato \u0161to uvijek postoji mno\u0161tvo novih povezanosti, mnogostrukost veza i odnosa. Ekopatologiju odlikuju “klasi\u010dne karakteristike modernog prosvjetiteljstva, u najradikalnijim izdanjima”.5<\/p>\n

Veza izme\u0111u virusa i klimatske krize izazvane nekontroliranom intervencijom kapitala u prirodna stani\u0161ta nije niti slu\u010dajna niti neo\u010dekivana. Dr. Mladen Domazet s Instituta za politi\u010dku ekologiju objasnio je kako su, zbog svoje nepristupa\u010dnosti, donedavno ne ba\u0161 dostupni i propusni tropski krajevi, koji obiluju kako bioraznoliko\u0161\u0107u \u017eivotinjskih vrsta tako i \u0161irokom paletom virusa i patogena, sve vi\u0161e nagrizani kapitalisti\u010dkom ekspanzijom. Zbog konstantne potrebe \u0161irenja tr\u017ei\u0161ta i ekonomskog rasta ovi krajevi sve su potrebniji zbog svoje biomase, \u0161irenja pa\u0161njaka i uzgajali\u0161ta egzoti\u010dnih biljnih kultura. Ova nas invazija u tropska prirodna stani\u0161ta neupitno dovodi do rizika od prelijevanja patogena kakva nas je zadesila te je za pretpostaviti kako je, daleko od nekakve nasumi\u010dnosti, ovakav scenarij bio pitanje vremena.<\/p>\n

Naravno, Donald Trump je taj koji je mo\u017eda najvi\u0161e inzistirao na nazivu “kineski virus”, time daju\u0107i pandemiji la\u017ean nacionalni predznak (pa tako i krivnju), dok bi poanta pandemije trebala biti – upravo suprotno – kako je virus produkt premre\u017eenosti i me\u0111uzavisnosti globalnog kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta. Wuhan nije tek jedan kineski grad koliko je zapravo globalna tvornica. Pandemija, koja je do\u0161la prelijevanjem iz bazena divljih \u017eivotinja u tropskim krajevima, prva je ove vrste koja je zadesila i zapadni svijet. “Imali smo epidemije i prije, samo \u0161to nisu poga\u0111ale Pariz, London, New York\u2026”6.<\/p>\n

Pandemija koronavirusa tako je bacila Zapad na koljena, a kapitalizam je direktno odgovoran za nju. Upravo to \u0161to je pandemija pogodila bogate zemlje, i to iznenadno, ve\u0107 u ranoj fazi \u0161irenja, predstavljalo je fizi\u010dku prijetnju upravo onih koji pokre\u0107u proizvodnju i potro\u0161nju u samom centru globalnog kapitalizma. Virus ne vjeruje u na\u0161e dru\u0161tvene konstrukte. On je po\u0161ten u svojoj ravnodu\u0161nosti prema tome kojoj klasi pripada ljudsko tijelo. S druge strane, na\u0161e no\u0161enje sa zarazom, kako po pitanju zdravstvene skrbi tako i same privilegije izolacije, nije.<\/p>\n

Andreas Malm tako\u0111er upu\u0107uje na postojanje mnogih uzro\u010dno-posljedi\u010dnih veza izme\u0111u krize koronavirusa i one klimatske. Trendovi globalnog zatopljenja i globalnog razbolijevanja \u010dine dvije strane jedne te iste kovanice rastu\u0107e prijetnje ekolo\u0161ke katastrofe. Pandemija se globalno odigrava prema scenariju vrlo sli\u010dnom globalnom zatopljenju, utoliko \u0161to najve\u0107i teret krize i patnju snose pripadnici radni\u010dke klase, a naro\u010dito ne-bijele populacije globalnog juga. Bogati, u pravilu, dramu promatraju izolirani u svojim vilama i vikendicama, uz dostupnost njima priu\u0161tivog privatnog zdravstva. Ipak, napominje Malm, postoji jedna bitna razlika, a ti\u010de se razbolijevanja bogatih i to u ranoj fazi pandemije: upravo zato jer kapitalisti, poznate li\u010dnosti i politi\u010dki vo\u0111e \u010de\u0161\u0107e lete od siroma\u0161nih, a za razliku od utjecaja globalnog zatopljenja, prijenos korona-virusa odvijao se primarno putem avio-prometa.<\/p>\n

Kroz zatvaranje granica, stavljanja nacije na prvo mjesto i poticanje ksenofobije, pandemija je na\u017ealost oja\u010dala i konzervativne politi\u010dke mitove, tako da se postavlja i problem nastavka politi\u010dkog \u017eivota jednom kada se kriza korona-virusa napokon stavi pod kontrolu. Za vjerovati je kako nas \u010deka nastavak politi\u010dkog trenda uspona krajnje desnice, upravo zato jer je s tim trendom politi\u010dka pri\u010da stala prije izbijanja korona-virusa. Ovakva situacija name\u0107e potrebu za pronalaskom strategije rje\u0161avanja klimatske krize i to na na\u010din da ujedini otpor krajnjoj desnici s borbama za ekolo\u0161ku pravdu i radni\u010dku klasu simultano. Rasvijetljen je i problem socijal-demokracije koji je, kao \u0161to primje\u0107uje Malm, taj \u0161to ona nema koncept katastrofe, ve\u0107 polazi od predod\u017ebe da je povijest “na na\u0161oj strani”, daju\u0107i nam dovoljno vremena na raspolaganje. Zbog te zablude ideja kretanja postepenim koracima prema socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu postaje upitna i neopravdana.<\/p>\n

Andreas Malm tako postulira koncept “ekolo\u0161kog lenjinizma” pozivaju\u0107i se na socijalisti\u010dko naslje\u0111e dr\u017eavne regulacije kao jedinog adekvatnog za rje\u0161avanje problema izazvanih klimatskim promjenama. “Ne vidim kako bi i\u0161ta drugo osim dr\u017eavne mo\u0107i moglo izvesti potrebnu tranziciju koja \u0107e nu\u017eno zahtijevati prinudni autoritet nad onima koji \u017eele zadr\u017eati status quo”. 7 Rje\u0161avanje klimatske krize i sprje\u010davanje \u017eivotinjskog prelijevanja zahtijeva hitnu akciju usmjerenu transformaciji ekonomije (\u0161to je, naravno, u suprotnosti sa interesima izrazito mo\u0107nih frakcija unutar vladaju\u0107e klase). Makar se to ne svi\u0111alo pripadnicima dominantne klase, upravo ratni komunizam, na kojeg se u nedavnim intervjuima poziva i Slavoj \u017di\u017eek, pru\u017ea model brze transformacije proizvodnje i regulacije ekonomije vo\u0111ene dr\u017eavom, jer zelena tranzicija zahtijeva odre\u0111eni stupanj prisilnog upravljanja naftnim kompanijama koje su do sada u\u010dinile sve \u0161to je u njihovoj mo\u0107i da bi se odgodile i blokirale regulacije usmjerene ubla\u017eavanju klimatskih promjena. Malm je ovdje, naravno, oprezan i svjestan opasnosti koje iz te ideje slijede:<\/p>\n

“Ovakvo ja\u010danje dr\u017eavne vlasti sa sobom nosi opasnost od birokratizacije i autoritarnosti. I ve\u0107 postoji trend u ovom smjeru, na primjer, u Ma\u0111arskoj, gdje se pandemija koristi za potkopavanje demokracije i ja\u010danje dr\u017eavne prisile. Ipak, ako energetsku transformaciju izbore narodne snage odozdo, a dru\u0161tveni pokreti budu imali premo\u0107 nad dr\u017eavnim tijelima koja upravljaju tranzicijom, tada se ta opasnost mo\u017ee kontrolirati.”8<\/p>\n

Prirodno je da nam se na sam spomen dr\u017eave di\u017ee \u017eeludac, naro\u010dito u Lijepoj Na\u0161oj, pou\u010denoj traumati\u010dnim i frustriraju\u0107im iskustvom na\u0161eg nesposobnog politi\u010dkog sto\u017eera. \u010cak i najve\u0107i etatisti izgubili su vjeru u pomisao da je sto\u017eer tehnokratske naravi, naro\u010dito nakon \u0161to su krenuli sa sludim pri\u010dama i propisima o regulaciji vlaki\u0107a na svadbama i sl., ili nakon \u0161to je postalo jasno da ovaj disciplinirani virus uporno zaobilazi mise, katoli\u010dke skupove i sve one silne desni\u010darske pseudo-religijske svetkovine, blagdane i mimohide\u2026 Na\u017ealost, ovo je bio donekle o\u010dekivani scenarij u jednoj zemlji koja toliko pati od deficita demokracije i premre\u017eenosti korupcijom. Me\u0111utim, dr\u017eavu i njene institucije morat \u0107emo gledati jo\u0161 dulje vrijeme, tako da ova situacija ne bi trebala biti opravdanje za njeno odbacivanje ili razlog za pad u o\u010daj, ve\u0107 proaktivni poziv za njenim dubinskim restrukturiranjem i demokratizacijom.<\/p>\n

U krajnjoj ozbiljnosti trebali bismo uzeti hipotezu Brune Latoura koja ka\u017ee kako je sve \u0161to smo pro\u017eivjeli pro\u0161le godine bila tek “generalna proba” za ve\u0107e katastrofe koje nas \u010dekaju u vidu manifestacija ekolo\u0161ke krize. Ona svima nama postavlja izazov reorijentacije \u017eivotnih uvjeta, do najmanjih detalja svakodnevice. Latour iznosi u svojem popularnom eseju: “Prva lekcija koju nas je nau\u010dio koronavirus ujedno je i najvi\u0161e zapanjuju\u0107a: zapravo smo dokazali da je mogu\u0107e u nekoliko tjedana obustaviti ekonomski sustav svugdje u svijetu, onaj sustav za kojeg su nas uvjeravali kako ga je nemogu\u0107e usporiti ili preusmjeriti.”9<\/p>\n

Bio je ovo test u globalnoj ko-operaciji i trenutnim sposobnostima internacionalne komunikacije. Zdravstvena kriza nas poti\u010de na pripremu za klimatske promjene koje dolaze, koliko god bismo ih voljeli ignorirati i praviti se da nisu na pomolu. Test smo mo\u017eda pali pro\u0161le godine, po prvi puta suo\u010deni s globalnim eventom ovog razmjera. Te\u0161ko je izdvojiti lekcije 2020. godine i kategori\u010dki tvrditi \u0161to smo nau\u010dili, ali mo\u017eemo biti sigurni da 2021. pred nas postavlja zadatak trijezne i detaljne analize, te razvoja taktika i strategija za restrukturiranje poretka u kojem smo se zatekli, a koji se ispostavio nedostatan za suo\u010davanje sa najgorim.<\/p>\n

Mo\u017eda nas, za razliku od Ostavljenih, ne \u010deka neki nadnaravni Iznenadni Odlazak, ve\u0107 jedan vrlo konkretni O\u010dekivani Dolazak. Dolazak novih virusa i potresa, novih izazova klimatski promjena, novih elementarnih nepogoda, novih oblika eskalacije ekolo\u0161ke krize\u2026 Kako kroz korona-krizu tako i kroz potres: mnogi mitovi pali su u vodu. Uz op\u0107u nesposobnost dr\u017eave, narod se gotovo instinktivno oslonio na vlastite humanitarne resurse. Odjednom je solidarnost postala sve \u0161to imamo: ista ona solidarnost koja te ina\u010de u stanju tr\u017ei\u0161ne utakmice “starog normalnog” ne \u010dini ba\u0161 najuspje\u0161nijim poduzetnikom\u2026 Ipak,\u00a0 “\u010dovjek je \u010dovjeku vuk” – podu\u010dava nas neoliberalizam. Izgleda kako od\u00a0 “nevidljive ruke”, u ovakvim situacijama, nigdje niti malog prsta, a zato smo se i vratili na onaj puno drevniji zadrugarski\u00a0 “kad se male ruke slo\u017ee”.<\/p>\n

I tako ponukani neefikasno\u0161\u0107u dr\u017eavnog aparata, ali i pou\u010deni time koliko je solidarnost presudna i vrijedna, mo\u017eda bi bilo pametno da po\u010dnemo birati onu politi\u010dku opciju koja solidarnost ima upisanu kao integralni dio politi\u010dkog programa. Koja solidarnost vidi kao elementarni dio dru\u0161tvene infrastrukture, a ne kao iznimku. Bio bi to pametan korak prema dru\u0161tvu koje solidarnost prakticira i ostalih dana u godini. Ta razina suo\u010davanja sa dru\u0161tvenom i ekolo\u0161kom stvarnosti je, u najmanju ruku, ono \u0161to dugujemo svima onima koji su nas u pro\u0161loj godini napustili, kao i onima koji su o\u0161te\u0107eni i izdani. We are the leftovers. We are the living reminders.<\/p>\n

CITATI:<\/p>\n

1 – Beck, Ulrich: Ecological Politics in an Age of Risk; Polity Press; Cambridge, 1995<\/p>\n

2 – Myerson, George: Ekologija i kraj postmoderne; Jesenski i Turk; Zagreb, 2002.<\/p>\n

3 – Habermas, Jurgen: Legitimation Problems in the Modern State, iz Communication and the Evolution of Society (1976), u William Outhwite (izdava\u010d), The Habermas Reader (Cambridge: Polity Press, 1996), str.248.<\/p>\n

4 – ibid.2.<\/p>\n

5 – ibid.2.<\/p>\n

6 – Domazet, Mladen: “Imali smo epidemije i prije, samo \u0161to nisu poga\u0111ale Pariz, London, New York”; YouTube; N1; 2.11.2020. \/ https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=to0oPTwKDY0&fbclid=IwAR2UsID6KBa8fGSquUdV2M2AcXH-q2pxsudXa_YQFgDP7pgPgsegZ05rZek<\/p>\n

7 – Malm, Andreas: Ekolo\u0161ki lenjinizam mo\u017ee zaustaviti klimatske promjene; Centar za Politike Emancipacije; 8.12.2020. \/<\/p>\n

https:\/\/cpe.org.rs\/osvrti\/andreas-malm-ekoloski-lenjinizam-moze-zaustaviti-klimatske-promjene\/<\/p>\n

8 – ibid.<\/p>\n

9 – Latour, Bruno: What protective measures can you think of so we don “t go back to the pre-crisis production model?; originalno objavljeno u AOC, 29.3.2020.<\/p>\n

http:\/\/www.bruno-latour.fr\/sites\/default\/files\/P-202-AOC-ENGLISH.pdf<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eda nas, za razliku od “Ostavljenih”, ne \u010deka neki nadnaravni Iznenadni Odlazak, ve\u0107 jedan vrlo konkretni O\u010dekivani Dolazak. Dolazak novih virusa i potresa, novih izazova klimatskih promjena, novih oblika eskalacije ekolo\u0161ke krize<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":287328,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-311745","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=311745"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311745\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":311746,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311745\/revisions\/311746"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/287328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=311745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=311745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=311745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}