{"id":311519,"date":"2021-01-08T09:02:19","date_gmt":"2021-01-08T08:02:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=311519"},"modified":"2021-01-08T09:02:19","modified_gmt":"2021-01-08T08:02:19","slug":"vjetar-u-leda-placenika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/08\/vjetar-u-leda-placenika\/","title":{"rendered":"Vjetar u le\u0111a pla\u0107enika"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nikola Vukobratovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Posljednjih tjedana mandata Donald Trump privla\u010di pa\u017enju nizom kontroverznih pomilovanja, a me\u0111u obuhva\u0107enima oprostom su i \u010detvorica vojnika-pla\u0107enika odgovorna za te\u0161ki ratni zlo\u010din. Grupu poznatu kao “Blackwaterova \u010detvorka” \u010dine biv\u0161i zaposlenici pla\u0107eni\u010dke firme Blackwater Nicholas Slatten, Paul Slough, Evan Liberty i Dustin Heard. Njihova je jedinica bez ikakvog smislenog povoda u septembru 2007. pucala po civilima u Bagdadu, pri \u010demu je ubila 17, a ranila jo\u0161 20 ljudi. Me\u0111u ubijenima bilo je i dvoje u\u010denika obli\u017enje \u0161kole, u dobi od 8 i 11 godina. Zlo\u010din poznat kao “Pokolj na trgu Nisur” u\u010dinio je ameri\u010dku okupaciju jo\u0161 nepopularnijom, ne samo u Iraku nego i u Sjedinjenim Dr\u017eavama, te potaknuo ameri\u010dku administraciju da ubrza planove za postepeno povla\u010denje.<\/p>\n

Trumpova odluka o pomilovanju, donesena 22. decembra, izazvala je ogor\u010dene proteste ira\u010dke vlade, ali i organizacija za ljudska prava poput Human Rights Watcha. Radna grupa Ujedinjenih nacija posve\u0107ena pitanju pla\u0107eni\u010dkih vojski potez je nazvala “uvredom za pravdu”. Sli\u010dno su reagirali i mnogi u Americi \u2013 predsjedni\u010dka pomilovanja ranije su uglavnom bila rezervirana za po\u010dinitelje nenasilnih zlo\u010dina, pogotovo ako bi izrazili kajanje. “Blackwaterova \u010detvorka” ne samo da ne \u017eali, nego i dalje prkosno brani svoj masakr. Spomenuti bagdadski pokolj iz 2007. jedna od najzloglasnijih epizoda ameri\u010dke okupacije Iraka, no od po\u010detka su postojali veliki otpori kaznenom progonu po\u010dinitelja. SAD je agresivno sprje\u010davao da im se sudi u Iraku, a ameri\u010dko pravosu\u0111e ih je osudilo tek 2014. Kazne su im 2018. vi\u0161e nego prepolovljene, a nakon nedavnih pomilovanja ispada da za masakr nitko nije ka\u017enjen.<\/p>\n

Povjerljivi dokumenti koje je objavio WikiLeaks sugeriraju da je me\u0111u vi\u0161e od 100.000 civila ubijenih od 2003. u Iraku znatno vi\u0161e Blackwaterovih \u017ertava no \u0161to ameri\u010dke vlasti priznaju. Kontroverzni osniva\u010d Blackwatera Erik Prince glasni je Trumpov pobornik, a njegova sestra Betsy DeVos je ministrica obrazovanja u Trumpovom administraciji. Te\u0161ko o\u0161te\u0107ene reputacije nakon ira\u010dke epizode i prisiljen na rebranding, biv\u0161i Blackwater i danas djeluje pod nazivom Academi. U periodu nakon masakra firma je od ameri\u010dke vlade dobila ugovore vrijedne 1,3 milijarde dolara. Taj poslovni uspjeh posljedica je politi\u010dke odluke u SAD-u od kraja hladnog rata da se i u vojnoj djelatnosti poja\u010da outsourcing. Udio privatnog sektora u “obrambenim” aktivnostima kontinuirano raste, a Blackwater je tek jedan u nizu PMC-a (private military companies, odnosno privatnih vojnih tvrtki) koji zapo\u0161ljavaju stotine tisu\u0107a ljudi. Me\u0111u poznatijima su G4S, FDG Corp ili britanski Aegis Defense Services, koji je nedavno kupila kanadska tvrtka GardaWorld. Procjenjuje se da je omjer pripadnika ameri\u010dke vojske prema pla\u0107enicima sada deset naprema jedan. U nekim regijama udio pla\u0107enika je bitno i ve\u0107i: prema Washington Postu, na Bliskom istoku se 2019. nalazilo 35.000 ameri\u010dkih vojnika i 53.000 pla\u0107enika, mada nisu svi pla\u0107enici naoru\u017eani. Prema jednoj studiji, te 2019. vi\u0161e od polovice ameri\u010dkog vojnog bud\u017eeta \u2013 ili 370 milijardi dolara \u2013 potro\u0161eno je na opremu i usluge privatnih tvrtki. Motivi za taj rast su smanjena odgovornost dr\u017eave i labavija pravila za privatnike, a unato\u010d djelomi\u010dnim poo\u0161travanjima pravila posljednjih godina, ove firme i dalje ostaju svojevrsna siva zona.<\/p>\n

Iako su pla\u0107enici dio ratova otkad postoje pisani zapisi, njihova uloga znatno je smanjena u 19. i 20. stolje\u0107u. \u017denevskim konvencijama nakon Drugog svjetskog rata nastojalo ih se dodatno ograni\u010diti ili sasvim zabraniti. No ta su nastojanja bila tek djelomi\u010dno uspje\u0161na. Biv\u0161i britanski specijalci ve\u0107 su 1960-ih sudjelovali u afri\u010dkim ratovima u koje se Ujedinjeno Kraljevstvo iz politi\u010dkih razloga nije moglo izravno uplitati. Za tvrtku Military Professional Resources Inc. (MPRI) redovno se navodi da je devedesetih, prije Oluje, obu\u010davala Hrvatsku vojsku. Uspje\u0161nost ameri\u010dkog modela suvremenih “privatnih vojnih koncesionara” posljednjih je godina potaknula i Rusiju na razvoj sli\u010dnih snaga. Iako se na\u010delno ogra\u0111uje od privatnih firmi poput Vagnerove grupe i njezinog bitno neuspje\u0161nijeg prethodnika Slavjanskog korpusa, bliske veze ruske vlade i pla\u0107enika ne skrivaju se previ\u0161e, a osniva\u010d obje formacije Dmitri Utkin dobio je i dr\u017eavno odlikovanje. Vagnerova grupa broji izme\u0111u tri i pet tisu\u0107a pla\u0107enika, koji ratuju u ukrajinskom Donbasu, Siriji i Libiji, a navodno su prisutni i u nizu drugih zemalja. Princeova nova kompanija, registrirana u Hong Kongu, danas posluje i s kineskim firmama kojima treba “za\u0161tita” u Africi. Unato\u010d sumnjivom pravnom statusu, pla\u0107eni\u010dke vojske uglavnom se pravdaju kao “firme za osiguranje”, iako njihove aktivnosti i funkcije daleko nadilaze taj opis. Posljednja Trumpova amnestija za ratne zlo\u010dine mogla bi biti dodatan vjetar u le\u0111a za njihovo \u0161irenje.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trumpovim pomilovanjem Blackwaterovi zlo\u010dini ostaju neka\u017enjeni. Deseci tisu\u0107a ameri\u010dkih pla\u0107enika ratuju \u0161irom svijeta. Primjer SAD-a slijedi Rusija s Vagnerovom grupom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":311520,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-311519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=311519"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":311521,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311519\/revisions\/311521"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311520"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=311519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=311519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=311519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}