{"id":311381,"date":"2021-01-06T08:41:08","date_gmt":"2021-01-06T07:41:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=311381"},"modified":"2021-01-06T08:41:08","modified_gmt":"2021-01-06T07:41:08","slug":"kakav-ce-biti-novi-bidenov-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2021\/01\/06\/kakav-ce-biti-novi-bidenov-balkan\/","title":{"rendered":"Kakav \u0107e biti novi Bidenov Balkan?"},"content":{"rendered":"

Autor: Dr Dejan Jovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\u0160to pobjeda Josepha Bidena, koji \u0107e 20. sije\u010dnja 2021. postati predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, zna\u010di za zemlje zapadnog Balkana – \u0161estorku koja \u010deka na \u010dlanstvo u Europskoj uniji (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Albaniju)?<\/p>\n

U tim su zemljama ameri\u010dki izbori pra\u0107eni emotivno i navija\u010dki. Srpski mediji, kao i analiti\u010dari skloni vladaju\u0107oj Srpskoj naprednoj stranci (SNS), stali su listom uz Trumpa. Razo\u010daranje rezultatima izbora bilo je, stoga, veliko.<\/p>\n

Na drugoj strani, Albanci na Kosovu i Bo\u0161njaci u Bosni i Hercegovini proslavili su Bidenovu pobjedu nadaju\u0107i se prekidu trendova koje je sa sobom donijelo \u010detverogodi\u0161nje predsjedavanje Donalda Trumpa Amerikom. U zadnje \u010detiri godine Srbija je vodila uspje\u0161nu kampanju \u201cotpriznavanja\u201d, koja je dovela do toga da je \u010dak 15 zemalja koje su ranije priznale Kosovo povuklo ta priznanja. Uz to, Srbija se \u010dvr\u0161\u0107e povezala s Republikom Srpskom, a njezine su pozicije oja\u010dale i u Crnoj Gori.<\/p>\n

Hrvatska ne strahuje od Srbije<\/h2>\n

Koliko god odnosi Beograda i Zagreba i dalje bili zale\u0111eni, do\u0161lo je do bli\u017ee suradnje hrvatskih i srpskih etni\u010dkih lidera u Bosni i Hercegovini, \u0161to je Zagreb podr\u017eao. Posebno nakon potpisivanja \u201cpisma namjera\u201d – u Washingtonu po\u010detkom rujna ove godine – Srbija je pobolj\u0161ala svoju poziciju, \u0161to je po\u010delo brinuti Bo\u0161njake i Albance. Premda je ameri\u010dki dr\u017eavni tajnik Pompeo prilikom posjeta Dubrovniku ignorirao zahtjev Zagreba da ne\u0161to u\u010dini za Hrvate u Bosni i Hercegovini, osje\u0107aj da se na Balkanu vi\u0161e ne zna \u201ctko je gazda\u201d jer nema ameri\u010dkog vodstva stvarao je frustracije u Sarajevu, koje se cijelo vrijeme nakon rata oslanjalo na podr\u0161ku SAD-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Istodobno, ni Zagreb nije bio suvi\u0161e zadovoljan Trumpom, posebno otkako je na predsjedni\u010dkim izborima pobijedio Zoran Milanovi\u0107. Njegova prethodnica, Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 postigla je ipak da ameri\u010dkog predsjednika dovede na summit Inicijative tri mora u Var\u0161avi 2017. godine. Milanovi\u0107, me\u0111utim, nije pokazivao nikakav interes za tu ideju, koja je povezivala Hrvatsku sa SAD-om. S druge strane, nakon susreta s Pompeom u Dubrovniku bilo je vidljivo i nezadovoljstvo premijera Plenkovi\u0107a, \u010dije je uporne poku\u0161aje da pridobije ameri\u010dku podr\u0161ku za pobolj\u0161anje polo\u017eaja Hrvata u BiH Pompeo jednako uporno i sasvim vidljivo ignorirao. Odgovaraju\u0107i na to ignoriranje, hrvatski je premijer prakti\u010dki ignorirao Pompeove zahtjeve u vezi s poslovanjem s Kinom. Najve\u0107i problem Trumpova mandata za Hrvatsku bilo je to \u0161to je on poremetio odnose unutar euroatlantske sigurnosne i politi\u010dke zajednice, koju Hrvatska, otkako je u\u0161la u NATO i EU, smatra svojom stvarnom i po\u017eeljnom \u201cregijom\u201d.<\/p>\n

Suvremena Hrvatska ne strahuje od ja\u010danja Srbije jer se osje\u0107a dovoljno mo\u0107nom i superiornom upravo stoga \u0161to je \u010dlanica tih organizacija. Ali ako se njihov opstanak dovede u pitanje – a Trump je bio prvi ameri\u010dki predsjednik koji po tom pitanju nije bio sasvim jasan – to bi bio te\u017eak strate\u0161ki udarac za nju, kao i za sve male zemlje-\u010dlanice tih organizacija.<\/p>\n

Trump je vukao iznena\u0111uju\u0107e poteze. Za Balkan – sve do samog kraja – nije pokazao nikakav interes, a kad se zainteresirao, pokazao je prili\u010dno neznanje. Tvrdio je da je u 20 minuta razgovora sa srpskim i kosovskim vo\u0111ama razrije\u0161io konflikt koji je trajao 400 godina. Crnoj Gori nije stao na put kod njezina ulaska u NATO, ali je crnogorskog premijera Markovi\u0107a najprije laktom pomaknuo kako bi sebi u\u010dinio prolaz na jednom od sastanaka na vrhu, a potom Crnogorce proglasio agresivnim narodom koji mo\u017ee izazvati Tre\u0107i svjetski rat. Uostalom, i njegov dr\u017eavni tajnik Pompeo je prilikom svojeg posjeta Dubrovniku vi\u0161e govorio o Kini nego o Hrvatskoj i drugim zemljama u njezinu okru\u017eenju. Sporazumi koje je Trump potpisao sa Srbijom i Kosovom pokazali su da se Amerika za Balkan zainteresirala u prvom redu u kontekstu njegove bliskoisto\u010dnizacije.<\/p>\n

U svemu drugom, Trump je na Balkan gledao u svjetlu globalnih odnosa – s Rusijom i Kinom. Taj nedostatak interesa za Balkan, kao i njegovo nepoznavanje – do \u010dega je do\u0161lo i zbog odlaska mnogih stru\u010dnjaka i iskusnih diplomata iz State Departmenta u zadnje \u010detiri godine – omogu\u0107ili su pojedinim liderima na Balkanu da konsolidiraju svoje pozicije i poka\u017eu neke samostalne inicijative, bez straha od toga da \u0107e biti zaustavljene prije nego \u0161to se uop\u0107e razmotre.<\/p>\n

Jedna od njih bila je ideja o \u201csrpsko-albanskom povijesnom sporazumu\u201d, koji nikad nije ugledao svjetlo dana, ali je bio razmatran iza zatvorenih vrata. Detalje ne znamo, jer ih nitko nikad nije iznio javnosti, ali \u0161iroko se \u0161pekuliralo da ideja o \u201cpromjeni granica\u201d vi\u0161e za Amerikance nije takav tabu kakav je bila u ranim devedesetima. \u010cak i tad, Amerikanci nisu bili protiv promjene granica, ali se ona mogla dogoditi samo uz suglasnost svih strana koje su involvirane u konflikt. U nekim situacijama su je de facto – premda ne i de iure – tolerirali: npr. u slu\u010daju sjevernog Kosova. No otvaranje tog pitanja odmah je izazvalo reakciju u Njema\u010dkoj i Europskoj uniji, kao i u javnosti (posebno u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i me\u0111u konzervativnim intelektualcima) u Srbiji, pa se od nje – zasad – odustalo u korist ideje o \u201czamrznutom konfliktu\u201d. Ali ostala je ipak nada da bi se \u201ckosovsko pitanje\u201d moglo napokon rije\u0161iti tijekom drugog Trumpova mandata. S obzirom na to da je Biden jedan od najglasnijih zagovornika nezavisnosti Kosova, Srbija se sad nada da pitanje Kosova ne\u0107e biti rije\u0161eno u njegovu mandatu, smatraju\u0107i da je kompromis s njegovom tvrdom linijom (\u201cnezavisnost Kosova je nepovratan proces\u201d) nemogu\u0107.<\/p>\n

Druga ideja koja je samostalno nastala – bila je mini Schengen. Vu\u010di\u0107 je uspio da je uklju\u010di u washingtonske sporazume, \u010dime joj je dao novi dah. Radi se o \u010dvr\u0161\u0107em ekonomskom, radno-socijalnom i drugom povezivanju izme\u0111u preostalih zemalja koje \u010dekaju na primanje u EU.<\/p>\n

Biden dobro poznaje Balkan<\/h2>\n

Nedavno su Makedonija, Albanija i Srbija potpisale sporazum o suradnji u zdravstvenim pitanjima i prelasku granice samo s osobnim iskaznicama. No Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo su prema ovoj inicijativi hladne, svaka iz svojih razloga. Srbija se nadala da \u0107e otvaranjem ureda Me\u0111unarodne razvojne financijske korporacije u Beogradu prije dva mjeseca, \u0161to je bila izravna posljedica washingtonskih sporazuma, do\u0107i do pove\u0107anja ameri\u010dkih investicija u Srbiju i da \u0107e ona tijekom drugog Trumpova mandata postati ekonomski motor regije. Aleksandar Vu\u010di\u0107 je, uz to, isticao i da \u0107e Srbija imati puno manji pad BDP-a od drugih zemalja regije, uklju\u010duju\u0107i i Hrvatsku. U tre\u0107em kvartalu ove godine on je bio samo 1,3 posto, \u0161to je najmanje u Europi. I doista, Srbija nije ekonomski stradala koliko zemlje oslonjene na turizam, a taj trend bi se mogao nastaviti ako pandemija potraje.<\/p>\n

Svi ovi projekti bili su mogu\u0107i dijelom i stoga \u0161to nije bilo ni europskog ni ameri\u010dkog vodstva u zapadnom Balkanu pa su te zemlje ostavljene same sebi. U nekima od njih to je imalo pozitivne u\u010dinke – npr. u Sjevernoj Makedoniji, gdje je ne samo do\u0161lo do promjene vlasti, nego i do potpisivanja sporazuma s Gr\u010dkom. No bugarski veto na pregovore o \u010dlanstvu Sjeverne Makedonije u EU pokazuje da je ponekad potreban jaki saveznik koji mo\u017ee ukloniti takve prepreke.<\/p>\n

Biden spada u one koji Balkan dobro poznaju i intervencionizam im nije stran. On je podr\u017eavao intervenciju protiv Srbije i bosanskih Srba tijekom rata u Bosni i Hercegovini, a kasnije i na Kosovu. Bio je jedan od najistaknutijih za\u0161titnika Albanaca i Bo\u0161njaka, i kriti\u010dara Srba i Srbije u vrijeme Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. Bli\u017ee sada\u0161njosti, tijekom kampanje je naglasio da je negiranje genocida u Srebrenici \u201cmoralni zlo\u010din\u201d i najavio: \u201cAko budem izabran za predsjednika, u\u010dinit \u0107u sve da potraga za pravdom i pomirenjem u jugoisto\u010dnoj Europi postane prioritet u zajedni\u010dkom radu na pomo\u0107 gra\u0111ana BiH da ispune svoje euroatlantske \u017eelje\u201d. U vezi s Kosovom, rekao je da \u0107e inzistirati na rasvjetljavanju ratnih zlo\u010dina (na obje strane) i sudbine nestalih.<\/p>\n

Tijekom Bidenova mandata, dakle, ne mo\u017ee se o\u010dekivati nikakvo uru\u0161avanje jedinstva i integriteta BiH, zemlje u \u010diji je opstanak SAD ulo\u017eio veliki politi\u010dki i sigurnosni kapital. Suvi\u0161e velik da bi dopustio da 25 godina nakon Daytona jednostavno kolabira. Isto je i s Kosovom. Mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e SAD nastojati pota\u0107i druge zemlje koje jo\u0161 nisu priznale Kosovo da to u\u010dine – prije svega one koje su \u010dlanice NATO-a i Europske unije. No ho\u0107e li Biden i\u0107i dalje od toga? To se pitanje postavlja prije svega u vezi s BiH. Drugim rije\u010dima, ho\u0107e li htjeti samo zadr\u017eati Daytonski sporazum ili \u0107e ga htjeti zamijeniti nekim drugim?<\/p>\n

Balkan, naravno, ne\u0107e biti na vrhu interesa ameri\u010dke vanjske politike ni u njegovu mandatu. Ali on to i ne mora biti. Dovoljno je da postoji tim koji se bavi Balkanom i da u tome ima sna\u017enu podr\u0161ku predsjednika koji to\u010dno zna \u0161to \u017eeli posti\u0107i – pa da se stvari na terenu ozbiljno promijene. U svojem nedavnom komentaru objavljenom u va\u017enom \u010dasopisu Foreign Policy, Majda Ruge je napisala da Biden sigurno ne\u0107e ponoviti Trumpove pogre\u0161ke kad se radi o Balkanu, ali da \u0107e biti te\u017ee ne ponoviti Obamine. Obama je, naime, vodio pasivnu politiku prema Europi op\u0107enito, a i u globalnim je odnosima njegova politika bila poznata pod nazivom \u201cvodstvo iz pozadine\u201d.<\/p>\n

Na Balkanu je ta politika zna\u010dila potpuni oslonac na Europsku uniju. Me\u0111utim, EU nije pokazala ni dovoljno pameti ni odlu\u010dnosti da se brzo pro\u0161iri na zemlje zapadnog Balkana, nego je oklijevala, ponavljaju\u0107i stare fraze iz devedesetih. To je otvorilo put drugim igra\u010dima: prije svega Rusiji i Turskoj, \u0161to je ne samo u\u010dinilo prijam zemalja zapadnog Balkana sve te\u017eim, nego je dovelo i do toga \u0161to Florian Bieber, profesor politologije iz Graza, naziva obnovom autoritarnih, iliberalnih, re\u017eima u regiji.<\/p>\n

Biden \u0107e se, tako\u0111er, oslanjati na Europsku uniju, koja je njegovom pobjedom osna\u017eila i odahnula. Ho\u0107e li Biden, dakle, preuzeti inicijativu u tom obnovljenom euroatlantskom savezni\u0161tvu pa predvoditi inicijativom u onom dijelu Europe koji najbolje poznaje? Njegov telefonski razgovor s Borisom Johnsonom – premijerom zemlje koja svoju ulogu nakon izlaska iz EU tra\u017ei u prostoru koji Johnson naziva \u201cEuropom izvan EU\u201d, i to predvode\u0107i u sigurnosnoj za\u0161titi tog prostora – upu\u0107uje na to da postoji obostrani interes za Balkan, koji su dvojica lidera smjestili u isti ko\u0161 s Ukrajinom, ne s Bliskim istokom, kao \u0161to je \u010dinio Trump. Od mjera koje su dosad bile spominjane u analiti\u010darskim krugovima, predla\u017eu se ja\u010danje Ureda Visokog predstavnika i EUFOR-a te kori\u0161tenje preventivnih kaznenih mjera protiv, kako je – grubo i uvredljivo – rekao Kurt Bassuener \u201cbosanske parazitske politi\u010dke klase\u201d (misli na sve tri etni\u010dke grupe) koje koriste zastra\u0161ivanje kako bi ostale na vlasti. Visoki predstavnik Inzko ve\u0107 je podignuo glas nakon vi\u0161egodi\u0161nje uspavanosti pa je zatra\u017eio od Milorada Dodika da promijeni naziv studentskog doma u Banjoj Luci koji je nazvan po Radovanu Karad\u017ei\u0107u, a potom najavio da \u0107e najkasnije u srpnju 2021. nametnuti zakon o negiranju genocida. To mo\u017eda mo\u017ee zastra\u0161iti te politi\u010dare, ali ih te\u0161ko mo\u017ee usmjeriti da rade na integraciji umjesto na dezintegraciji zemlje.<\/p>\n

Ako Biden odlu\u010di Dayton zamijeniti nekim novim sistemom – a bo\u0161nja\u010dki lideri i intelektualci se nadaju da \u0107e upravo to u\u010diniti te aktivno rade na tome da ga uvjere da je to potrebno – promjene koje \u0107e on predlo\u017eiti ne\u0107e se svidjeti ni Hrvatskoj ni Srbiji. Bidenove promjene – ako ih bude – i\u0107i \u0107e u smjeru integracije, a mo\u017eda i centralizacije Bosne i Hercegovine. Na Hrvatskoj bi, u tom slu\u010daju, bilo da odlu\u010di \u0161to joj je va\u017enije: ja\u010danje partnerskih odnosa sa SAD-om i pove\u0107anje utjecaja u EU i NATO-u ili daljnje inzistiranje na etni\u010dki utemeljenoj decentralizaciji u Bosni i Hercegovini, i to u suradnji s Miloradom Dodikom – \u0161to bi je moglo dovesti u koliziju s Bidenovom Amerikom.<\/p>\n

Express<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Biden spada u one koji Balkan dobro poznaju i intervencionizam im nije stran, ali mu, naravno, ne\u0107e biti na vrhu interesa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":306831,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-311381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=311381"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311381\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":311382,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/311381\/revisions\/311382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/306831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=311381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=311381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=311381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}