{"id":310993,"date":"2020-12-31T07:57:46","date_gmt":"2020-12-31T06:57:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=310993"},"modified":"2020-12-31T07:57:46","modified_gmt":"2020-12-31T06:57:46","slug":"cemu-nas-uce-prirodne-katastrofe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/12\/31\/cemu-nas-uce-prirodne-katastrofe\/","title":{"rendered":"\u010cemu nas u\u010de prirodne katastrofe?"},"content":{"rendered":"

Autor: Jasmin Hasanovi\u0107<\/strong><\/p>\n

Kao da globalna pandemija, sa svim svojim posljedicama o kojima je bilo dovoljno \u2013 ako ne i isuvi\u0161e dovoljno \u2013 rasprave, nije bila dovoljna, 2020. godina \u0107e u svojim posljednjim danima na ju\u017enoslavenskim prostorima ostati upam\u0107ena po razornim zemljotresima koji su pogodili Hrvatsku. Virtuelne empatije i izljevi solidarnosti te eutaniziraju\u0107a nadanja da, \u010dim u\u0111emo u Novu 2021. godinu, trebamo \u0161to prije zaboraviti 2020. godinu, brzo su preplavili dru\u0161tvene mre\u017ee. I, svakako da su oni simboli\u010dno va\u017eni. U njihovoj su\u0161tini nisu samo banalne poruke nadanja, ve\u0107 i izrazito politi\u010dki \u010dinovi koji unutar virtualne datosti socijaliziraju dru\u0161tvo du\u017e nekih novih koordinata. No, iza\u0111emo li iz teorijskog, pitanje je da li to, tek tako, mo\u017eemo kazati onima koji su u ovoj godini (ili bilo kojoj drugoj) ostali bez svog doma, posla, ili u krajnjem slu\u010daju, nekoga bli\u017enjeg?<\/p>\n

Niti \u0107e 2021. godina biti bolja, niti \u0107e 2020. biti mogu\u0107e zaboraviti. Naprotiv, ne bi ni trebalo. Zaboravljanje i potiskivanje posljedica koje pro\u017eivljavamo, te nadanje li\u0161eno materijalnih okolnosti, prije da nas otupljuje da preventivno razmi\u0161ljamo u pravcu anticipacije krize i dru\u0161tvene reakcije na nju. Sa COVID-om vidjeli smo na koji na\u010din ona danas funkcionira \u2013 u fokusu nije bilo spa\u0161avanje dru\u0161tva koliko tr\u017ei\u0161nog i bankarskog sektora, do te mjere da je omogu\u0107ilo jo\u0161 ve\u0107a boga\u0107enja \u2013 globalna, kao i lokalna. Ne samo da se od vapaja malih poduzetnika velikih apetita glas radnika nije mogao ni \u010duti, ve\u0107 i duboka povezanost izme\u0111u politi\u010dkih aktera i privrednih subjekata onemogu\u0107ava bilo kakvu kritiku uslova rada i odsustva radni\u010dkih prava sa kojima se radnici suo\u010davaju \u2013 od nedostatka sindikalnog djelovanja, preko op\u0107e nesigurnosti na radu.[1]<\/p>\n

I dok se spa\u0161avanje kapitala de\u0161avalo usvajanjem tzv. korona zakona na Federalnoj razini, uz izdvajanje 500 miliona KM bud\u017eetskog novca za njegovu primjenu, istovremeno se u komercijalnim bankama nalazi(lo) 12,89 milijardi KM u\u0161te\u0111evine! Uz podatke Centralne banke Bosne i Hercegovine s kraja septembra 2019. o pove\u0107anju \u0161tednje, o\u010dito je kako bogata manjina dr\u017ei zna\u010dajan udio novca u svojim rukama. Time se ogoljeva sistematska pozadina nejednakosti, vidljiva u nesrazmjernosti prosje\u010dnih radni\u010dkih plata sa visinom dobiti najve\u0107ih kompanija u Bosni i Hercegovini. I to su samo oni javnosti dostupni podaci. Pitanje preraspodjele postaje klju\u010dno politi\u010dko pitanje, do te mjere da i sam MMF predla\u017ee da bi zbog sve ve\u0107e nejednakosti dr\u017eave trebale razmotriti mogu\u0107nost pove\u0107avanja poreza bogatima.<\/p>\n

Poplava privatnog i uru\u0161avanje javnog<\/h2>\n

Nejednakost se ne manifestira samo u pitanju novca, ve\u0107 i mogu\u0107nosti pristupa odre\u0111enim materijalnim resursima. Na mikroprimjeru obrazovanja u doba pandemije mogla se vidjeti nejednakost u pristupu tehnolo\u0161koj, informacijsko-komunikacijskoj opremi. Derogacija javnih dobara tr\u017ei\u0161nom logikom ponajbolje (i najtragi\u010dnije) manifestirana je kroz zdravstvo \u2013 komercijalizacija zdravstva da proizvodi za tr\u017ei\u0161te a ne za potrebe dovela je do globalne individualne odgovornosti za vlastito i tu\u0111e zdravlje. Globalna samoizolacija ostala je jedinom mjerom koja se nudi, pri \u010demu ostati ku\u0107i nije ni\u0161ta drugo do najperverznija epizoda bespo\u0161tednog individualizma kao povika \u010dijom se glasno\u0161\u0107u prikriva sistemski problem degradacije javnog zdravstva u ime komercijalnih interesa. Uostalom, ono je napu\u0161teno u onom trenutku u kojem se to pokazalo \u0161tetnim za tr\u017ei\u0161te. Pa i po cijenu javnog zdravlja.<\/p>\n

Pitanje sigurnosti je, iznova, propitano najmanje dva puta i u lokaliziranom prostoru \u2013 prvim ve\u0107im zemljotresom u Zagrebu iz marta \u2013 sa magnitudom od 5.5, te serije onih drugih kod Petrinje sa magnitudom od 6.3 u zadnja dva dana. Prema onome \u0161to se moglo \u010duti od stanovnika Zagreba i Petrinje, ali i vidjeti iz medijskih priloga, \u010dinjenica je da i devet mjeseci nakon prvog zemljotresa u slu\u010daju Zagreba ni\u0161ta od javnih slu\u017ebi nije unaprije\u0111eno, a od javne infrastrukture popravljeno \u2013 tro\u0161ne zgrade i dalje su se uru\u0161avale, dok se istovremeno pompezno najavljuje otvaranje moderne \u017ei\u010dare na Sljemenu kao grandioznog i historijskog projekta Grada Zagreba. Pitanje infrastrukture u slu\u010daju Petrinje jo\u0161 je i tragi\u010dnije. Ukoliko svemu tome dodamo i neefikasnost i slabu opremljenost javnih slu\u017ebi \u2013 da, u jednoj dr\u017eavi koja jeste \u010dlanica mitskog EU-toposa kojem te\u017eimo i u kojem \u0107e Bosna i Hercegovina da \u201eprona\u0111e svoj smiraj\u201c \u2013 pitanje prirodnih nepogoda dobija jedan dublji i \u0161iri, sistemski, pa ako ho\u0107ete, ideolo\u0161ki kontekst.<\/p>\n

Posljedice uru\u0161avanja javnog – zanemarivanja i ignoriranja javnih slu\u017ebi, te zapostavljanja javnih radova nau\u0161trb privatnih interesa, bilo partijskih, etni\u010dkih ili tr\u017ei\u0161nih, uz sau\u010desni\u0161tvo vlasti, ne smiju biti zaboravljeni sa ovom, pro\u0161lom, ili bilo kojom drugom godinom. Prirodne katastrofe samo nas podsje\u0107aju koliko je va\u017eno ulaganje u javno dostupne sisteme zdravstva, obrazovanja i sigurnosti u naj\u0161irem smislu (slu\u017ebe civilne za\u0161tite, vatrogasci…). One, jednako, pokazuju i disparitet izme\u0111u strategija vlasti i potreba dru\u0161tva, kao i onog dijela dru\u0161tva koje u takvim okolnostima ima potrebu da se solidari\u0161e \u2013 bilo prinudno, ostajanjem u ku\u0107i ili dobrovoljnom pru\u017eanju pomo\u0107i stradalima u nekoj od prirodnih nesre\u0107a. No, ma koliko takva solidarnost bila zna\u010dajna, ona ne mo\u017ee biti dugoro\u010dna mjera. Naprotiv, navikavanje dru\u0161tva na solidarnost kao takvu, zapravo ga pasivizira u tra\u017eenju sistemskih rje\u0161enja. Jednako, ono zbog sve ve\u0107ih dru\u0161tvenih problema, njihovog uslo\u017enjavanja i izazova ne mo\u017ee odgovoriti svim potrebama sa kojima se suo\u010dava. Ma koliko mi SMS poruka za lije\u010denje poslali, skupili odje\u0107e ljudima u potrebi ili javnih kuhinja otvorili \u2013 sistemski problem koji tome doprinosi \u2013 ostaje.<\/p>\n

I dok god takve anomalije unutar dru\u0161tva ostaju \u2013 ostat \u0107e i 2020. godina.<\/p>\n

[1] Isprepletenost vlasti sa privatnim sektorom vidljiva je i na primjeru odr\u017eavanja ju\u010dera\u0161nje\/dana\u0161nje (29. 12.) sjednice Predstavni\u010dkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u Hotelu \u201eTerme\u201c koji bespravno posluju kori\u0161tenjem termalnih izvora na Ilid\u017ei. I pri tome, to nije jedina mrlja koja se za vlasnika ovog hotela ve\u017ee.<\/p><\/blockquote>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prirodne katastrofe samo nas podsje\u0107aju koliko je va\u017eno ulaganje u javno dostupne sisteme zdravstva, obrazovanja i sigurnosti u naj\u0161irem smislu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":264475,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-310993","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310993","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310993"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310993\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":310995,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310993\/revisions\/310995"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/264475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310993"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310993"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310993"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}