{"id":310459,"date":"2020-12-23T08:18:09","date_gmt":"2020-12-23T07:18:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=310459"},"modified":"2020-12-23T08:18:09","modified_gmt":"2020-12-23T07:18:09","slug":"kontrolirajmo-koronavirus-kontrolirajmo-glas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/12\/23\/kontrolirajmo-koronavirus-kontrolirajmo-glas\/","title":{"rendered":"Kontrolirajmo koronavirus. Kontrolirajmo glas"},"content":{"rendered":"

Autorka: Santa Ve\u010derina<\/strong><\/p>\n

Zahvaljujem Dragi Pilselu \u0161to je tako strpljvo \u010dekao moj tekst i blago me podsticao rekav\u0161i \u201dSanta ovo je va\u017eno\u201d.<\/p>\n

Poznato je u epidemiologiji da se respiratorni virusi \u0161ire ka\u0161ljanjem, kihanjem, disanjem, govorom i glasom, smijehom. Glas nas\u00a0 uglavnom (osim kod vikanja i glasovnog nasilja) \u010dini sretnijima i povezuje. Daruje nam \u010dudesne umjetni\u010dke izvedbe. Ali glasom se \u0161iri i virus SARS-CoV-2, silovito kada vi\u010demo, manje kad nosimo masku.<\/p>\n

I upravo zbog toga je \u0161irenje virusa govorom postalo predmetom \u0161ireg istra\u017eivanja u ovoj Korona pandemiji, s obzirom na opasnost od predsimptomatskog odnosno asimptomatskog \u0161irenja govorom.<\/p>\n

U medicini se glasom i govorom bave i otorinolaringolozi i fonijatri, pa imam potrebu dodatno progovoriti s obzirom na moje dosada\u0161nje poznavanje i stalno istra\u017eivanje tog podru\u010dja i pra\u0107enje mojih pacijenata koji su preboljeli koronu.<\/p>\n

Otolarinolaringolozi i fonijatri nisu oni koji lije\u010de oboljele s te\u0161kom klini\u010dkom slikom Covida19, ali su \u010desto prvi, koji se susre\u0107u sa simptomima gornjih di\u0161nih puteva i moraju odlu\u010diti o dijagnozi, lje\u010denju, pra\u0107enju, savjetovati oko testiranja, pri \u010demu su sami vrlo izlo\u017eeni (pregled uklju\u010duje endoskopiju gornjih di\u0161nih puteva i glasnica). Naime glasovni profesionalci se\u00a0 ponekad prvo javljaju izravno fonijatru ako zamjete neke simptome u svom vokalnom traktu i glasu.<\/p>\n

Tema o koroni, govoru i glasu je izazovna jer je\u00a0 njihovo ispreplitanje iznimno slo\u017eeno. Naime, glas i govor su nezamjenjvi u svim sferama \u017eivota (izvedbenoj umjetosti, edukaciji, politici, medijima, religijskim obredima, odvjetni\u0161tvu, trgovini, sportu, biznisu\u2026). Imaju i sna\u017eno emocionalno zna\u010denje.<\/p><\/blockquote>\n

U vrijeme ina\u010de glamuroznih proslava Svjetskog dana glasa 16. travnja, Svjetski glasovni Konzorcij je ove godine, u nemogu\u0107nosi globalnog\u00a0 slavlja u \u010dast ljudskog glasa objavio: World Voice Day group \u2013 preporu\u010da slavljenje Svjetskog dana glasa putem virtualnih doga\u0111anja. U vremenima krize kao \u0161to je ova ljudski glas mo\u017ee vi\u0161e od svega ujedinjavati i tje\u0161iti. Tada su brojne virtualne umjetni\u010dke izvedbe mnogima pru\u017eale utjehu, kao i pjevanje glasovnih umjetnika ispod balkona ljudi zarobljenih u svojim vi\u0161ekatnicama.<\/p>\n

Nakon popu\u0161tanja mjera, po\u010delo se intenzivnije i emotivnije slu\u017eiti izravnim govorom. Me\u0111utim osim te potrebe, ponovo su postali vidljivi oblici govornog pona\u0161anja povezanih s nekulturom govora i preglasnim pona\u0161anjem u javnom prostoru, ponekad govornim nasiljem.<\/p>\n

Dakle imamo sna\u017enu potrebu za izravnom govornom komunikacijiom, naro\u010dito u kriznim situacijama, ali istodobno je govor \u0161iritelj (ili super\u0161iritelj) u osoba bez simptoma.<\/p><\/blockquote>\n

Ve\u0107 po\u010detkom pandemije\u00a0 zapo\u010deta su brojna istra\u017eivanja o tome kako se virus \u0161iri govorom. Tako je u Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America objavljen eksperiment s laserskim zrakama koji je pokazao da glasni govor emitira tisu\u0107e vodenih kapljica u sekundi i time definitivno potvrdio porast broja kapljica s glasno\u0107om.<\/p>\n

Jo\u0161 13. svibnja 2020. objavili smo prof. Boris Labar i ja na FB upozorenje: \u201dNe vi\u010dite jer time se \u0161iri virus i o\u0161te\u0107uju glasnice\u201d. Potkrijepili smo to videom koji je objavio New England Journal of Medicine, koji tako\u0111er kori\u0161tenjem lasera zorno pokazuje pove\u0107anje broja kapljica emitiranih dok govorimo glasno, manje dok nosimo masku.<\/p>\n

2.listopada opet sam na FB apelirala: \u201dNe vi\u010dimo, budimo odgovorni\u201d. Tada sam naglasila da \u0161kolovani glasovni profesionalci mogu tehnikama maksimalno smanjiti broj kapljica koje se \u0161ire glumom ili pjevanjem, dok se vikanjem u mobitel u zatvorenim prostorima taj broj doista pove\u0107ava.<\/p>\n

Najavili smo i film kojim \u0107emo vizualno do\u010darati ja\u010dinu \u0161irenja virusa ovisno o na\u010dinu govora ili pjevanja. Zorno \u0107emo prikazati koliko mo\u017eemo nau\u010diti od na\u0161ih profesionalnih glasovnih umjetnika kako govoriti ili pjevati glasno, sugestivno, a da ne \u0161irimo virus deru\u0107i se, odnosno zlorabe\u0107i svoj glas. Ipak i najbolji vokani umjetnici mogu\u00a0 \u0161iriti virus u izravnom fizi\u010dkom kontaktu na pozornici, posebno ako uloga zahtijeva vrlo glasan govor.<\/p>\n

Najbolju ilustracija kontrole fonatornog disanja dok netko pjeva predstavila mi je moja suradnica, redovna profesorica Muzi\u010dke akademije i velika sopranistica Lidija Horvat Dunjko. Pou\u010dila me kako su glasovni pedagozi u povijesti koristili test upaljene svije\u0107e: ako je pjeva\u010d gasi pjevaju\u0107i njegova tehnika nije dobra.<\/p>\n

Naime, moramo osvijestiti da je glas modificirani izdisaj, pri \u010demu taj izdisaj pokre\u0107e vibracije pribli\u017eenih glasnica (100 do 250 puta u sekundi kod govora, znatno vi\u0161e kod pjevanja).<\/p><\/blockquote>\n

Me\u0111utim na putu govornog izdisaja su i artikulacijski i rezonacijski organi (usnice, nepce), koji na posebni na\u010din sudjeluju u zaustavljanju i ekplozivnoj emisiji te zra\u010dne struje.<\/p>\n

U zadnje vrijeme istra\u017eivanja utjecaja govora na \u0161irenje virusa su fokusirana na to koliko su velike kapljice koje izbacujemo fonatornim izdisajem i artikuacijom u okolinu, odnosno kod kojih glasova nekog jezika je taj izdisaj optere\u0107en najve\u0107im brojem govornih kapljica i koji jezik svojim lingvisti\u010dkim posebnostima pogoduje ve\u0107oj emisiji govornih kapljica.<\/p>\n

Zanimljiva su zapa\u017eanja o visokoj incidenciji zara\u017eenih u Miamiju me\u0111u emigrantima iz Kube.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di smatraju da je to rezultat potrebe za slobodnim i glasnim govorom nakon vi\u0161egodi\u0161njeg \u017eivota bez slobode, temperamentnim i emotivnim na\u010dinom govora, te specifi\u010dnoj ve\u0107oj brzini \u0161panjolskog jezika.<\/p><\/blockquote>\n

Utvr\u0111eno je da veli\u010dina kapljica varira, da ovisi o tome gdje nastaju i koja je koli\u010dina sekreta u vokalnom traktu. One koje nastaju vibriranjem glasnica su manje, jer su fragmenirane vibracijom glasnica, dok su one koje nastaju aktivno\u0161\u0107u usnica kod zvu\u010dnih bilabijalnih ploziva ve\u0107e. Dok ve\u0107e \u010destice brzo padaju na podloge, manje mogu du\u017ee lebdjeti u zraku.<\/p>\n

Govorne kapljice su naj\u010de\u0161\u0107e medium-sized \u2013 izme\u0111u 1i 5 \u00b5m (Journal of voice).<\/p>\n

Stoga bi preporuka o potrebi ti\u0161eg govora, bez vikanja bila jako va\u017ena unato\u010d tome \u0161to zadire u sferu ljudskog pona\u0161anja i sloboda. Ameri\u010dka studija ka\u017ee da bi sada u doba Korone trebalo govoriti ispod glasa kao u crkvi.<\/p>\n

Kako je kultura govora klju\u010dna i u prevenciji bolesti glasa i glasnica bilo bi po\u017eeljno da ona postane i trajnim oblikom verbalnog pona\u0161anja.<\/p><\/blockquote>\n

Tako\u0111er analiza tehnika kojim se najmanje optere\u0107uje vokalni trakt emisijiom govornih kapljca, bit \u0107e doprinos iznala\u017eenju optimalnih vokalnih tehnika, koje koriste ne samo glasovnim profesionlacima ve\u0107 svima.<\/p>\n

I na kraju, trebamo li i smijemo li dodatno upozoravati ljude savjetom o ti\u0161em govoru. Slati preporuku \u0161utnje, tihog govora, govora na udaljenosti, govora pod maskama, kontroliraniog govora?<\/p>\n

Mislim da trebamo, jer opasnost \u0161irenja SARS-CoV-2 virusa govorom, posebice glasnim nije dovoljno medijski prisutna.<\/p>\n

A svaki korak koji pridonese smanjenju \u0161irenja ovog virusa, pro\u0161irit \u0107e\u00a0 na\u0161e prostore slobode.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prof. dr. sc. Santa Ve\u010derina Voli\u0107, dr. med.<\/p>\n

Redovni profesor Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n

Otorinolaringolog, subspecijalist iz fonijatrije<\/p>\n

Centar za ekspertnu medicinu Zagreb<\/p>\n

Autograf<\/a><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svaki korak koji pridonese smanjenju \u0161irenja ovog virusa, pro\u0161irit \u0107e\u00a0 na\u0161e prostore slobode.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":310460,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-310459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310459"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":310461,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310459\/revisions\/310461"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/310460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}