Morski biolog Edvardo Sampajo sa Univerziteta u Lisabonu je podijelio video koji prikazuje hobotnicu kako \u201clije\u010di svoje frustriracije\u201c na manjim morskim stvorenjima, prenosi Sputnjik.<\/p>\n
Velika hobotnica udru\u017euje se sa raznim vrstama riba u Crvenom moru kako bi jurila i hvatala plijen.<\/p>\n
\u201eHobotnica izvodi brz, eksplozivan pokret jednim pipkom usmjerenim na odre\u0111enog ribljeg partnera, \u0161to smatramo udaranjem\u201c, pi\u0161u istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
\u200bMe\u0111utim, u o\u010digledno vulgarnom dokazivanju moc\u0301i, hobotnice povremeno vr\u0161e dominaciju nad svojim saputnicima u ribolovu ili usred gozbe, udarajuc\u0301i ih.<\/p>\n
Nau\u010dnici tvrde da je to prili\u010dno okrutno sredstvo disciplinovanja ili motivisanja njihovih lova\u010dkih partnera, bilo da ih odvrac\u0301aju od plijena ili nasilno mijenjaju formaciju da bi pobolj\u0161ali ishod lova.<\/p>\n
\u200bMe\u0111utim, bilo je i nekoliko nasumi\u010dnih udara koji nisu bili prakti\u010dnim u svrsi i mo\u017eda su zadati iz \u010distog inata.<\/p>\n
\u201eU ovim slu\u010dajevima su moguc\u0301a dva razli\u010dita teorijska scenarija. U prvom, hobotnica u potpunosti zanemaruje dobrobit u situaciji lova, a udaranje je zlobno pona\u0161anje koje se koristi za o\u0161tec\u0301enje ribe\u201c, pi\u0161u istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n
\u201eU drugom teoretskom scenariju, udaranje mo\u017ee biti oblik agresije sa odlo\u017eenim koristima (tj. direktna negativna uzajamnost ili kazna), gdje hobotnica plac\u0301a mali tro\u0161ak za nametanje vec\u0301eg partneru koji se lo\u0161e pona\u0161a, u nastojanju da promovi\u0161e saradni\u010dko pona\u0161anje u sledec\u0301im interakcijama \u201c.<\/p>\n
<\/p>\n
https:\/\/twitter.com\/i\/status\/1340076579108646913<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pona\u0161anje je jo\u0161 uvijek zagonetka za nau\u010dnike.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":296645,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-310416","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310416","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310416"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310416\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":310417,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310416\/revisions\/310417"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/296645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310416"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310416"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310416"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}