{"id":310240,"date":"2020-12-19T10:08:15","date_gmt":"2020-12-19T09:08:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=310240"},"modified":"2020-12-19T13:45:10","modified_gmt":"2020-12-19T12:45:10","slug":"30-godina-milomanije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/12\/19\/30-godina-milomanije\/","title":{"rendered":"30 godina MiLomanije"},"content":{"rendered":"

Predsjednik Crne Gore Milo \u0110ukanovi\u0107 je izjavio nedavno da je u zadnjih 30 godina ura\u0111eno vi\u0161e za Crnu Goru, nego u bilo kojih 30 godina u njenoj prethodnoj istoriji.<\/a><\/p>\n

Zagreba\u0107emo malo ispod ove izjave i dokazati da se predsjednik bavi mentalnom hirurgijom, tj. manipulisanjem gra\u0111ana. Uporedi\u0107emo trideset prethodnih godina sa Crnom Gorom za vrijeme Petrovi\u0107a i socijalisti\u010dkom republikom uspostavljenom nakon Drugog svijetskog rata.<\/p>\n

Da bismo stvari stavili u kontekst, moramo sagledati \u010dinjenice da tokom 19. vijeka, sve do 1878. godine, Crna Gora nije bila me\u0111unarodno priznata dr\u017eava, te da za vrijeme vladavine dinastije Petrovi\u0107 nije bilo liberalne demokratije. U tada\u0161njoj Evropi, doba je to velikih carstava kojima vladaju apsolutisti\u010dki vladari, a glavni izazov su bur\u017eoarske revolucije, nacionalizmi pot\u010dinjenih naroda, te ja\u010danje gra\u0111anstva.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de Crne Gore, po\u010detkom 19. vijeka dopunjen je op\u0161ti zakonik crnogorski i brdski, ustanovljen sud, te su tu udareni temelji javne vlasti.<\/p>\n

\"PETAR<\/p>\n

Doba Petrovi\u0107a<\/h1>\n

\"PetarLjudi su se uglavnom bavili sto\u010darstvom i poljoprivredom u pauzi od ratovanja. Neko ko je ro\u0111en 1800. godine, naj\u010de\u0161\u0107e je obavljao isto zanimanje na isti ili sli\u010dan na\u010din kao njegov predak iz 1750. godine. Dru\u0161tvo je bilo plemensko, transport roba je vr\u0161en pje\u0161ke ili na konjima, komuniciralo se usmeno, ve\u0107ina stanovnika nije bila pismena, nisu postojale ni vodenice za dobijanje bra\u0161na. Plja\u010dke i ubistva me\u0111u plemenima su bile \u010deste, tako da je npr. svetovni i duhovni vladar Petar I Petrovi\u0107 \u00a0i\u0161ao od plemena do plemena radi pomirbe, kako bi se iskorijenila krvna osveta.<\/p>\n

Vremenom \u0107e biti uvedena stalna naplata poreza, organi reda, prve \u0161kole, razdvoji\u0107e se svetovna i duhovna vlast, donije\u0107e se Op\u0161ti imovinski zakonik, Ustav Crne Gore 1905. godine, a sve su to bile poro\u0111ajne muke stvaranja i izgradnje kakvih takvih institucija.<\/p>\n

Tokom vladavine dinastije Petrovi\u0107 vodi\u0107e se borbe sa Osmanskim carstvom, Bugarskom, Austrougarskom, a tek po\u010detkom XX vijeka strani kapital \u0107e do\u0107i u Crnu Goru radi ulaganja u infrastrukturu i \u017eeljeznice.<\/p>\n

Iako su tokom XIX vijeka uspostavljene razne dr\u017eavne institucije, vladalo se autokratski, nije bilo politi\u010dke stabilnosti usljed me\u0111unarodnih okolnosti, mada knjazu Nikoli nije padalo na pamet da stanovi\u0161tvo naziva dr\u017eavnim neprijateljem, \u010dak i nakon teritorijalnog \u0161irenja na oblasti naseljene muslimanskim \u017eivljem.<\/p>\n

Po\u0161to je stanovni\u0161tvo bilo slabo obrazovano i bavilo se, uglavnom, sto\u010darstvom i poljoprivredom, a ratni sukobi bili \u010desti, logi\u010dno je za\u0161to je napredak bio spor tokom ovog perioda.<\/p>\n

Komunisti\u010dko doba<\/h1>\n

\"Nik\u0161i\u0107ka<\/p>\n

Tokom komunisti\u010dke vladavine nije bilo vi\u0161estrana\u010dkog sistema, zbog suprotnog politi\u010dkog mi\u0161ljenja odlazilo se u zatvor, no istovremeno je to doba emancipacije i ekonomskog napretka, dodu\u0161e na dugoro\u010dno neodr\u017eivom modelu. U tom periodu grade se velike fabrike, poput \u017deljezare i KAP-a, termoelektrane u Pljevljima,\u00a0 hidroelektrana Peru\u0107ica i Piva, Institut \u201cDr Simo Milo\u0161evi\u0107\u201d u Igalu, itd. Zanimljivo je to \u0161to je Brodogradili\u0161te u Bijeloj osnovano 1927. godine za vrijeme kraljevine SHS, a Arsenal u Tivtu 1890. godine za vrijeme Austrougarske.<\/p>\n

Uslijed slabe razvijenosti i niske po\u010detne pozicije nakon svjetskog rata, tokom socijalizma ostvaruju se velike stope rasta, dolazi do izgradnje magistralnih i seoskih puteva, seljaci napu\u0161taju sela odlaze\u0107i da rade u gradove gdje se i obrazuju. Kori\u0161\u0107enje termoelektrana i hidroelektrana kao izvora energije, uz puteve koji povezuju manje gradove i sela, je odlika Druge industrijske revolucije, koja je omogu\u0107ila zna\u010dajnom dijelu Crne Gore rast i razvoj vi\u0161e nego ikad ranije.<\/p>\n

U tom periodu dolazi do osnivanja velikih turisti\u010dko-ugostiteljskih preduze\u0107a, a novoizgra\u0111eni hoteli i odmarali\u0161ta su puni i ljeti i zimi.<\/p>\n

Ve\u0107ina bolnica je sagra\u0111ena ili obnovljena tokom socijalisti\u010dkog perioda, uklju\u010duju\u0107i Klini\u010dko bolni\u010dki centar, te Vojnu bolnicu Meljine, u tom periodu osnovan je i Univerzitet Crne Gore.<\/p>\n

Doba AB d\u017eempera\u0161a<\/h1>\n

U prethodnih 30 godina, Crnom Gorom je upravljao DPS na \u010delu sa Milom \u0110ukanovi\u0107em, koji je preko komunizma, pa srpskog nacionalizma do\u0161ao do crnogorskog nacionalizma, targetiraju\u0107i dr\u017eavne neprijatelje kao na pokretnoj traci: od Hrvata, Muslimana, Albanaca do Srba.<\/p>\n

Ratom devedesetih je uspostavljena nova klasa koja je do bogatstva do\u0161la bez znanja i rada, a nekada\u0161nja dru\u0161tvena i dr\u017eavna svojina je putem privatizacije dospjela mahom do tajkuna DPS-a.<\/p>\n

Otvaranje ekonomije zna\u010dilo je da \u0107e neke uspje\u0161ne kompanije iz socijalizma nestati, jer nisu mogle da se takmi\u010de na tr\u017ei\u0161tu sa stranom konkurencijom, ali su sa tr\u017ei\u0161ta nestale i profitabilne kompanije (poput Brodogradili\u0161ta Bijela) koje su mogle da opstanu. \u010cesto su kompanije prodavane ispod tr\u017ei\u0161ne cijene, gdje je vrijednost njihovog zemlji\u0161ta, nekretnina i opreme vre\u0111ela vi\u0161e od ponu\u0111ene sume.<\/p>\n

I prije 150 godina u Crnoj Gori postojala je grupa privilegovanih glavara bliskih knjazu, no taj sistem je su\u0161tinski bio feudalni, dok je u Crnoj Gori pod nominalno liberalnom demokratijom uspostavljen hibridni re\u017eim, kojim je kidnapovana republika i ukinuta suverenost gra\u0111ana. To se najbolje ogleda u hap\u0161enju ljudi zbog fejsbuk statusa i premla\u0107ivanju gra\u0111ana na ulicama od strane policije i privatnog obezbje\u0111enja.<\/p>\n

Tako\u0111e, ispravno je re\u0107i da je u prethodne tri decenije izvr\u0161ena deindustralizacija zemlje, \u010ditav niz kooperantskih preduze\u0107a je prestao da radi ili je drasti\u010dno smanjio obim poslovanja, \u0161to je imalo efekta na lokalnu i nacionalnu ekonomiju.<\/p>\n

Novac poreskih obveznika Vlada je ulagala u termoelektranu koja zaga\u0111uje \u017eivotnu sredinu, kao i u minihidroelektrane koje ubijaju rijeke, umjesto da se krenulo sa ulaganjem u obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra koji su dugoro\u010dno isplativa investicija sa\u00a0 obzirom na to da sun\u010devi zraci i naleti vjetra ne donose ra\u010dun za elektri\u010dnu energiju.<\/p>\n

Javni dug je pove\u0107an tri milijarde eura za samo 12 godina.<\/p>\n

\"\u041a\u0430\u043a\u043e<\/p>\n

U prethodnih 30 godina nije sagra\u0111ena niti jedna bolnica, a zapo\u010deta je gradnja autoputa koji ide iz nikud u nigdje zadu\u017eivanjem kod Kineza, a kao obezbje\u0111enje tog kredita je uzeta teritorija Crne Gore.<\/p>\n

Nije zemlja suverena zato \u0161to je me\u0111unarodno priznata pa se zastava vijori u Briselu ili Ist Riveru, zemlja je suverena onoliko koliko je partner u me\u0111unarodnim ekonomskim odnosima, tj. koliko doprinosi svijetu svojim proizvodima i uslugama.<\/p>\n

U zemlji koja ima ne\u0161to vi\u0161e od 600 000 stanovnika zaposleno je 60 000 ljudi u javnom sektoru, od kojih velikih broj njih na izmi\u0161ljenim radnim mjestima, na kojima se i ne pojavljuju. Tu su zaposleni u paraprivatnim kompanijama kojima je dr\u017eava nabacivala posao preko tendera. Sve to ide na teret radnika u privatnom sektoru koji skupo pla\u0107aju glomaznu i neefikasnu administraciju.<\/p>\n

Trajno je devastirana morska obala divljom gradnjom.\u010cak se na ostrvu Mamula, koje je bilo zatvor u oba svijetska rata, gradi kockarnica umjesto muzeja.<\/p>\n

\"FOS<\/p>\n

\u0160to tek re\u0107i za pravosudni sistem, koji treba da bude temelj jednog dru\u0161tva, a koji ne prepoznaje da su afere \u201cSnimak\u201c i \u201cKoverta\u201c izvor korupcije?<\/p>\n

To je naslije\u0111e DPS-a koji je raskr\u010dmio sve ono \u0161to su stvorile generacije u prethodnom sistemu, zadu\u017eiv\u0161i generacije koje se jo\u0161 nisu ni rodile. Niko nikada nije tako ponizio dostojanstvo gra\u0111ana Crne Gore kao tridesetogodi\u0161nja vlast Mila \u0110ukanovi\u0107a koja je sijala podjele, u\u010destvovala u ratnim zlo\u010dinima u Imovinskom ratu, trgovala ljudskim du\u0161ama, najavila formiranje dr\u017eavne crkve na kongresu partije, a pod krinkom patriotizma je izvr\u0161ila temeljnu refeudalizaciju dru\u0161tva u kome klju\u010dna grana ekonomije u XXI vijeku treba da bude poljoprivreda. I to propadanje Crne Gore se najbolje vidi na polju kulture \u2013 od Njego\u0161evog \u201cGorskog vijenca\u201c i \u201cLu\u010de mikrokozme\u201c preko filmova \u017divka Nikoli\u0107a \u201cU ime naroda\u201c, \u201c\u010cudo nevi\u0111eno\u201c\u00a0 i \u201cLepota poroka\u201c do \u201cParenja labudova\u201c Predraga Sekuli\u0107a i Crnogorske kulturne mre\u017ee.<\/p>\n

Milo\u0161 KRIVOKAPI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko je ubjedljiv dugogodi\u0161nji predsjednik i premijer crnogorski kad ka\u017ee da je doba koje je obilje\u017eila njegova vladavina najbolje ikad u istoriji Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":276477,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-310240","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310240","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310240"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310240\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":310241,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310240\/revisions\/310241"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/276477"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310240"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310240"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310240"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}