{"id":310233,"date":"2020-12-19T08:29:39","date_gmt":"2020-12-19T07:29:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=310233"},"modified":"2020-12-19T08:29:39","modified_gmt":"2020-12-19T07:29:39","slug":"u-sjeni-pandemije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/12\/19\/u-sjeni-pandemije\/","title":{"rendered":"U sjeni pandemije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marina Kelava<\/strong><\/p>\n

“Znala sam da za mene po\u010dinje pakao kada sam saznala da \u0107emo oboje vi\u0161e biti doma”, izjavilo je 35 posto \u017eena koje su sudjelovale u istra\u017eivanju Autonomne \u017eenske ku\u0107e (A\u017dK) o partnerskom nasilju nad \u017eenama tijekom pandemije Covid-19. Rezultati istra\u017eivanja predstavljeni su na online okruglom stolu koji je odr\u017ean u ponedjeljak povodom 30 godina rada Skloni\u0161ta Autonomne \u017eenske ku\u0107e.<\/a><\/p>\n

Iz rezultata istra\u017eivanja koje me\u0111u prvima u Hrvatskoj donosi podatke o ovom problemu, jasno je da se potreba za pomo\u0107i kakvu nudi Autonomna \u017eenska ku\u0107a ne smanjue. Istra\u017eivanje provedeno na uzorku od 152 \u017eene od 22 do 73 godine, pokazalo je da su se i u\u010destalost i intenzitet zlostavljanja za vrijeme pandemije pove\u0107ali.<\/p>\n

“Govori nam se da je dom najsigurnije mjesto od Covid-19. No, vrlo rano se u stru\u010dnoj javnosti po\u010delo govoriti kako to nije svima najsigurnije mjesto. Ve\u0107 smo u prosincu mogli pratiti \u0161to se doga\u0111a u Kini, \u0160panjolskoj, Italiji\u2026 Iz tih prvih podataka bilo je jasno da je u kontekstu nasilja nad \u017eenama situacija jako lo\u0161a. I ranije smo znali da je u uvjetima prirodnih katastrofa raslo nasilje u obitelji, kao i da u\u010destalost nasilja raste kada su ljudi puno doma, kada su blagdani i godi\u0161nji odmori. Iz svega smo mogli pretpostaviti da je i u ovoj situaciji nasilje pove\u0107ano, ali sada imamo konkretne podatke”, rekla je je psihologinja A\u017dK i autorica ovog istra\u017eivanja Anita Lauri Korajlija.<\/p>\n

76 posto ispitanih \u017eena nasilje trpi du\u017ee vremena – du\u017ee od godinu dana prije pandemije, a u 3 posto slu\u010dajeva nasilje je po\u010delo za vrijeme pandemije. Nasilje traje izme\u0111u dva mjeseca pa sve do \u010dak 40 godina.<\/p>\n

Rezultati pokazuju da je polovica sudionica verbalnim napadima i prijetnjama bila izlo\u017eena \u010de\u0161\u0107e nego prije pandemije, a kod njih 40 posto socijalna izolacija je bila ve\u0107a. U\u010destalije su postale i emocionalne ucjene i razli\u010dite vrste ograni\u010davanja. Nasilni\u010dko pona\u0161anje nije postalo samo u\u010destalije. Rezultati pokazuju da su navedeni oblici nasilja bili i ja\u010deg intenziteta. Fizi\u010dki napadi bili su u\u010destaliji kod 14 posto sudionica, a ja\u010deg intenziteta kod 12 posto sudionica.<\/p>\n

“Broj poziva na telefone za pomo\u0107 ne ukazuje na tako veliko pove\u0107anje nasilja zato \u0161to dio \u017eena ni ne mo\u017ee potra\u017eiti pomo\u0107. 13 posto \u017eena navodi da im je partner branio pristup mobitelu, a 20 posto njih da su im kontrolirali i ograni\u010davali komunikaciju s drugim osobama. Va\u017eno je da smo svjesni da imamo pandemiju u sjeni koje \u0107e se rezultati vidjeti tek kasnije kada iza\u0111emo iz ovog fizi\u010dkog distanciranja i kada se sve \u017eene budu u mogu\u0107nosti javiti. No, iz ovoga je jasno da je potrebno osmisliti dodatne na\u010dine pomo\u0107i, postoje\u0107i kanali nisu dovoljni, nije dovoljno samo otvoriti telefonske linije”, istaknula je Lauri Korajlija.<\/p>\n

“Tijekom pandemije kontrolirao mi je mobitel, e-mail i dru\u0161tvene mre\u017ee. Nisam smjela zvati obitelj i prijatelje bez da je on prisutan tijekom razgovora. Branio mi je pristup mobitelu”, neki su od opisa sudionica istra\u017eivanja koje potvr\u0111uju ove zaklju\u010dke.<\/p>\n

Pojavili su se i novi oblici nasilja poput namjernog ugro\u017eavanja zdravlja \u017eene i djece. \u017dene su opisivale kako neki nasilnici namjerno nisu po\u0161tovali mjere, zabranjivali su no\u0161enje maski, namjerno ka\u0161ljali u \u010dlanove obitelji. Bilo je i onih koji su oti\u0161li u drugu krajnost i koristili situaciju za dodatnu kontrolu argumentima poput “ne smije\u0161 i\u0107i van jer je to opasno za tebe”.<\/p>\n

“Ne \u017eivi s nama. Odbijao je do\u0107i posjetiti k\u0107erku dva mjeseca, a kada je kona\u010dno do\u0161ao, do\u0161ao je pod temperaturom i ka\u0161lju\u0107i pa sam ga zamolila da ode. Odbio je oti\u0107i doktoru na pregled”, opisuje jedna od sudionica istra\u017eivanja.<\/p>\n

\u017dene su tijekom pandemije bile i 20 posto vi\u0161e nego prije optere\u0107ene obiteljskim poslovima, a pogor\u0161ala se i situacija djece u tim obiteljima.<\/p>\n

“Na\u017ealost, na\u0161i rezultati pokazuju i da je tijekom pandemije gotovo 10 posto djece prvi put prisustvovalo nasilju nad majkama. Polovica djece i sama su \u017ertve nasilja, ve\u0107inom psihi\u010dkog, o\u010deva koji vi\u010du, prijete, govore grozne stvari. Tre\u0107ina je \u017ertva i fizi\u010dkog nasilja. \u010cak 70 posto djece boravi u istoj prostoriji za vrijeme nasilja nad majkom, \u0161to je postotak koji se pove\u0107ao za vrijeme pandemije za 8 posto”, ka\u017ee autorica istra\u017eivanja.<\/p>\n

Ne\u0161to manje od pola \u017eena tra\u017eilo je pomo\u0107 tijekom ove situacije. Najvi\u0161e su i\u0161le prema neformalnim oblicima pomo\u0107i, \u010dlanovima obitelji i prijateljima, dok je 50 posto njih tra\u017eilo pomo\u0107 od centara za socijalnu skrb i savjetovali\u0161ta nevladinih organizacija. Tek na petom mjestu nalaze se policija i slu\u017ebeni telefoni na razini dr\u017eave ili lokalne uprave. Najmanje njih tra\u017eilo je pomo\u0107 od crkve.<\/p>\n

“Na\u017ealost, i kada su tra\u017eile pomo\u0107 od dr\u017eavnih institucija, njihova postupanja su \u010desto bila neadekvatna. 66,7 posto njih koje su tra\u017eile pomo\u0107 policije dobile su od policajaca savjet da ne provociraju nasilnika, dok je u samo 30 posto slu\u010dajeva centar za socijalnu skrb prijavio nasilje”, ka\u017ee Lauri Korajlija.<\/p>\n

Ne \u010dudi zato da je 75 posto onih koje nisu tra\u017eile pomo\u0107 izjavilo kako im institucije ne mogu pomo\u0107i te da se cijela situacija odrazila na psihi\u010dko zdravlje \u017ertava.<\/p>\n

“Sudionice na\u0161eg istra\u017eivanja imaju visoko izra\u017eene simptome emocionalne uznemirenosti. Imale su vrlo nisko samopo\u0161tovanje te osje\u0107aj nedovoljne socijalne podr\u0161ke u svojoj okolini. Sve navode da imaju trajne posljedice psihi\u010dke prirode”, zaklju\u010dila je Anita Lauri Korajlija.<\/p>\n

30 godina Skloni\u0161ta A\u017dK – 30 godina financijske nesigurnosti<\/strong><\/p>\n

Samo Skloni\u0161te koje je klju\u010dno u za\u0161titi \u017eena od partnerskog nasilja, svih se ovih godina postojanja bori za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

“Bez stabilnog financiranja ne mo\u017eemo raditi. Deset godina nam sredstva nisu pove\u0107avana, a sve je poskupilo i to vi\u0161e puta. I ta sredstva koja su doista mizerija, \u010desto dolaze sa zaka\u0161njenjem. Mi smo 30 godina poku\u0161ale izdr\u017eati, a ho\u0107emo li mo\u0107i jo\u0161 pet ili deset godina, ne znam”, istaknula je Neva Tolle, jedna od osniva\u010dica i koordinatorica A\u017dK te pozvala Vladu da vrati financiranje Skloni\u0161ta u dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n

Poziv institucijama<\/strong><\/p>\n

Sigurne smo da \u0107e dobiveni rezultati poslu\u017eiti kao vrlo koristan indikator porasta nasilja u Hrvatskoj. Tako\u0111er upu\u0107ujemo dr\u017eavne institucije da ih koristite kao smjernice za daljnje planiranje intervencija i za\u0161titu \u017ertava nasilja tijekom pandemije. U\u010dinci pandemije na \u017eene koje su pre\u017eivjele nasilje jo\u0161 \u0107e se\u00a0 dugo vremena manifestirati i nakon \u0161to ona prestane, navode iz AK\u017d.<\/p><\/blockquote>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Fizi\u010dki napadi su postali u\u010destaliji, kao i verbalni napadi i prijetnje. Nasilje nije bilo samo \u010de\u0161\u0107e, nego i ja\u010deg intenziteta. Iza zatvorenih vrata nije se doga\u0111alo ni\u0161ta dobro”, isti\u010de psihologinja A\u017dKZ-a, prof. Anita Lauri Korajlija. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308506,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-310233","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310233","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310233"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310233\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":310234,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310233\/revisions\/310234"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310233"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310233"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310233"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}