{"id":310157,"date":"2020-12-18T07:54:45","date_gmt":"2020-12-18T06:54:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=310157"},"modified":"2020-12-18T07:54:45","modified_gmt":"2020-12-18T06:54:45","slug":"najveca-rupa-cg-ekonomije-je-u-glavama-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/12\/18\/najveca-rupa-cg-ekonomije-je-u-glavama-ljudi\/","title":{"rendered":"Najve\u0107a rupa CG ekonomije je u glavama ljudi"},"content":{"rendered":"

Bauk ekonomije kru\u017ei Crnom Gorom. Preko no\u0107i se zakopavaju kokarde i runjave kape, dok vunderkindi i oksfordski \u0111aci tuma\u010de berzanske podvige.<\/strong><\/em><\/p>\n

Nedavni izlazak Crne Gore na tr\u017ei\u0161te kapitala i dobijeni zajam od 750 miliona eura slavi se kao bomba\u0161ki atak nove vlade na neprijateljske bunkere. Deset gra\u0111ana koji su imali peh da padnu od virusa COVID 19 na dan novog zajma jedva su pomenuti u informativnim emisijama.<\/strong><\/em><\/p>\n

Nova energija, novi rje\u010dnik i nova vlada u\u010dinila je da stari d\u017eangrizavi Fidelity consulting zamrzne svoje Fejsbuk djelovanje, jer su, ka\u017ee osniva\u010d grupe Milo\u0161 Vukovi\u0107 – osnovni cilj postigli.<\/strong><\/em><\/p>\n

Fidelity consulting je podgori\u010dka firma za biznis razvoj koja umjesto dosadnih reklama koristi dru\u0161tvene mre\u017ee za aktivizam, ekonomsku edukaciju i satiru.<\/strong><\/em><\/p>\n

Vukovi\u0107 je master mind projekta, poznat kao ekonomista kojeg ljudi razumiju, pa za PCNEN pri\u010da o temama koje drugi ne umiju ili ne\u0107e da objasne.<\/strong><\/em><\/p><\/blockquote>\n

Kako da shvatim ekonomiju, ako nisam ba\u0161 na\u010ditan u datom smjeru?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Za ljude koji opravdano ne razumiju ekonomiju, dovoljno je da po\u0111u na pijacu. Ponuda, tra\u017enja, roba, tr\u017ei\u0161te u malom, trka za klijentima, vuku te za rukav, pozicioniranje proizvoda\u2026 Pijaca je stvarno ozbiljan biznis model, sa klasi\u010dnim ekonomskim strategijama koje sprovode bakice koje prodaju. Ona baba koja ka\u017ee, \u2018ajde sine kod mene da kupi\u0161 kilo salate\u2019, pa ti doda jednu jabuku da bi se vratio \u2013 to je zapravo borba za lojalnost. Po\u0111i na pijacu – i shvati\u0107e\u0161 biznis u potpunosti.<\/p>\n

Kako je ekonomija postala tako okultna i nerazumljiva, kad je organski povezana sa prakti\u010dnim iskustvom i pre\u017eivljavanjem?<\/strong><\/p>\n

Za to su krivi ekonomisti koji se trude da se nerazumljivo nadgornjavaju u svom mikro-svijetu. Poenta je da stvar prevede\u0161 na na\u010din da je razumiju svi, ali to malo ko radi. \u00a0Bavim se naukom koja se zove bihevioralna ekonomija i to mi je pomoglo da nau\u010dim kako funkcioni\u0161e ljudski mozak, te kako treba plasirati dosadnu informaciju na dopadljiv na\u010din.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Funkcionisanje mozga – nije li to vi\u0161e psiholo\u0161ko ili medicinsko pitanje?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Mozak je i ekonomsko pitanje. Ima jedna dobra knjiga \u201cThinking fast and slow\u201d od Daniela Kahnemana, psihologa koji je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju, \u0161to je pomalo paradoks, zar ne? Po njemu, ljudski mozak funkcioni\u0161e na dva nivoa \u2013 prvi, automatski i drugi, racionalni.<\/p>\n

I svi se naravno trude da te reklamno ga\u0111aju na prvu loptu, na taj prvi, automatski nivo, da izazovu spontanu reakciju o kojoj previ\u0161e ne razmi\u0161lja\u0161. Da zaklju\u010duje\u0161 bez ula\u017eenja u dubinu. A za ekonomiju ti, ipak, treba racionalno posmatranje stvari. Cilj je da ono racionalno predstavi\u0161 na na\u010din da ga ljudi automatski prepoznaju i o\u010das shvate.<\/p>\n

Mistifikacija ekonomskih tema najvi\u0161e ide na ruku politi\u010darima? <\/strong><\/p>\n

Politi\u010dari su ljudi koji svjesno zbunjuju. Ve\u0107ina njih ni sami ne znaju o \u010demu pri\u010daju. Evo primjer: imali smo sad ovu pri\u010du oko zadu\u017eenja Crne Gore. Neki ka\u017eu da se DPS zadu\u017eio 4 milijarde, a ovi novi za dva dana 750 miliona, \u0161to implicira logiku da \u0107e za 20 dana nova vlast dosti\u0107i zadu\u017eenje tridesetogodi\u0161nje vlasti. E to je dobar primjer kako se targetira automatski sistem razmi\u0161ljanja kako bi ljudi reagovali na prvu loptu.<\/p><\/blockquote>\n

Desila se promjena tona. Slu\u0161ao sam nove minisitre Spaji\u0107a i Milovi\u0107a kako pri\u010daju o zadu\u017eenju. Kao da je akcioni film, \u0161toperica, oni u posljednjem trenu uspijevaju da sastave kockice i izlaze na berzu gdje ih \u010dekaju zadivljevni investitori\u2026 Je li to stvarno veliki poduhvat uzeti pare?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Ne znam za zakulisne radnje, ali jeste poduhvat u odnosu na staru ekipu i staru praksu. Staroj ekipi politi\u010dara na vlasti poslednjih mjeseci niko nije htio da pozajmi pare, i stara ekipa je imala problem da obezbijedi finansiranje bud\u017eeta. Zna\u010di, dobili su kredite od MMF-a i Svjetske banke, ali nisu mogli da iza\u0111u na me\u0111unarodno tr\u017ei\u0161te. Problem je bio da se toj nomenklaturi nije vjerovalo da \u0107e pare zavr\u0161iti stvarno tamo gdje treba – za nove projekte koji \u0107e transformisati crnogorsku ekonomiju. Ovo zadu\u017eenje je bilo iznad mojih o\u010dekivanja, i ja ga pozitivno posmatram.<\/p>\n

Zna\u010di da treba u sve\u010darskom tonu nizati dugove?<\/strong><\/p>\n

Razmislimo, pola milijarde ide na zatvaranje starih dugova tako da je u stvari novi zapravo neto dug 250 miliona, koji \u0107e da se ulo\u017ei u razvoj. Raspore\u0111ivanje tih 250 miliona eura – to je najve\u0107i izazov.<\/p>\n

\u0160to smo uradili ako jedan dug zamjenimo drugim dugom? <\/strong><\/p>\n

Da iskoristim kosmi\u010dko pore\u0111enje – razvukli smo dug u prostoru i vremenu. Kupili smo vrijeme da uradimo restruktuiranje nacionalne ekonomije i dr\u017eavnog aparata. Ako bude sre\u0107e i pameti \u2013 treba da smanjimo neproduktivnu administraciju, curenje para i korupciju, i da preostalu lovu ulo\u017eimo u stvaranje novih vrijednosti.<\/p>\n

\"\"<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0<\/strong>Kad smo kod administracije\u2026 O\u010devici javljaju da su se ovih dana u ministarstvima pojavili ljudi koji se nikad nisu ukazivali na poslu. Te\u0161ko je na\u0107i slobodnu stolicu, po dubini..<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Nije to samo u ministarstvima, skoro cijela struktura je takva. Urbana legenda ka\u017ee da sistem po\u010diva na 20 posto ljudi koji rade. E sad ja pitam: \u0161to \u0107emo sa ljudima koji ne rade a primaju plate? Oni su, na\u017ealost, zakonom za\u0161ti\u0107eni. Najve\u0107i paradoks je da ljudi koji nisu dolazili na posao imaju ugovore na neodre\u0111eno i da \u0107e se u praksi dogoditi da oni koji \u201cnose posao\u201d mogu zavr\u0161iti kao \u2013 vi\u0161ak?!<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Kakve onda veze ima \u0161to \u0107e se neko zadu\u017eiti, ako se ne udari na takve prakse. <\/strong><\/p>\n

Bez toga ni\u0161ta, zadu\u017eivanje je bilo lak\u0161i dio posla. Do sada smo se zadu\u017eivali da bismo odr\u017eavali takvo bolesno stanje, a ho\u0107e li biti promjene kursa, vrlo brzo \u0107emo vidjeti.<\/p>\n

Cijeli sistem treba da vode mladi ekonomisti sa dosta diploma i new age znanja. Ali sa malo prakse u tamnom vilajetu crnogorske ekonomske i politi\u010dke zbilje. Da se ne pogube?<\/strong><\/p>\n

Bi\u0107e to rudarski posao, bi\u0107e prete\u0161ko novim ljudima. Oni su do\u0161li sa radnih mjesta na kojima su imali nekoliko puta ve\u0107e plate i bonuse, iz ure\u0111enih sistema. Dakle, bili su zadu\u017eeni za mali dio jednog besprekornog sistema koji funkcioni\u0161e sam po sebi. I onda su do\u0161li ovdje da se bave nekim stvarima od kojih \u010dovek ne mo\u017ee da zaspi.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Zna\u010di li to da su ovi novi eksperti bolji od onih starih \u201cLuk\u0161i\u0107evih eksperata\u201d? <\/strong><\/p>\n

Tu pravim kvalitativnu razliku, u smislu da su se ovi ljudi negdje dokazali u inostranstvu, zna\u010di to su ljudi koji su se dokazali gdje niko ne zna nikoga i gdje nema velikog Veselina Vukoti\u0107a koji ih pokriva i instalira. Iako je i u toj postavci, naravno, bilo sposobnih kadrova, uvezani sistem koji je taj \u010dovek napravio najve\u0107i je problem sa kojim \u0107e se ova vlast suo\u010diti.<\/p>\n

\"\"<\/p><\/blockquote>\n

Gdje je najve\u0107a crna rupa crnogorske ekonomije?<\/strong><\/p>\n

Po meni \u0107e najte\u017ee biti promijeniti razmi\u0161ljanja ljudi. Ta rupa u glavama, svijest da ne moram da dolazim na posao a dobijam platu, bez ikakve odgovornosti. \u010cak se u takvim okolnostima mogu nadati unapre\u0111enju, jer su \u010dlanovi partije. To \u0107e biti najve\u0107i problem promijeniti. Ali, evo, najbolji \u0111aci, najbolji studenti koji su jednom oti\u0161li su se vratili, nisu ostali ovdje da donose bureke u kancelarijama, nego su vani gradili karijere. Povratak takvih ljudi, posebno ova dva momka koji vode finansije i ekonomiju dobar je signal, i u njihovom javnom nastupu sam prepoznao jednu hemiju koja je potpuno netipi\u010dna i koja odudara od do sada prisutne ustaljene \u00a0matrice pona\u0161anja i praznih floskula.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Mo\u017eda da dr\u017eava stane na put nasilju banaka nad privredom i stanovni\u0161tvom?<\/strong><\/p>\n

Banke su krvotok sistema i bez banaka dr\u017eava ne bi mogla da funkcioni\u0161e. Visoke kamete su ti zbog rizika dr\u017eave u kojoj se daju. Evo, sad se dr\u017eava zadu\u017eila za kamatu 3 odsto a 2012, godine 6 odsto, dok se zapadne zemlje zadu\u017euju po 0.1 odsto… Toliko zna\u010di taj rizik zemlje. Mi smo zemlja visokog javnog duga i nezaposlenosti, tako nas do\u017eivljavaju oni koji nas mjerkaju sa strane.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Mo\u017eemo li mi kako revolucionarno da iza\u0111emo i ka\u017eemo, ne\u0107emo da pla\u0107amo tako visoke kamate!<\/strong><\/p>\n

Ne mo\u017ee revolucionarno, zato \u0161to to nije \u010din nego postoje dru\u0161tveni procesi. Razumijem potrebe za radikalnim mijenjanjem, \u010dak sam imao neke lude predloge da se kamata ne obra\u010dunava na 24 sata nego samo na 8 sati dnevno, koliko \u010dovek zapravo radi\u2026Ali da se vratimo na problem banaka u Crnoj Gori kojih ima puno. Neki standard je da na zapadnom Balkanu ima jedna banka na 150.000 ljudi. Kod nas ima 13 banaka, a optimalno bi bilo tri do \u010detiri banke. U tom slu\u010daju, tro\u0161kovi bi bili ni\u017ei.<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0<\/strong>U prevodu – dovoljne su tri buregd\u017einice a mi imamo 13? O\u010digledno burek dobro prolazi\u2026<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Tako je, i to je simptom te konstantne potrebe za zadu\u017eivanjem. Opet dolazimo do te tragi\u010dne politike koju su promovisali ljudi iz biv\u0161eg establi\u0161menta,\u00a0da je samo bitno da se zadu\u017eujemo i uvozimo.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>A proizvodnja?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Seljak koji proizvodi bi trebalo uvijek da mo\u017ee plasirati u doma\u0107em marketu. Za\u0161to recimo ne pijemo doma\u0107u vodu? Taj problem liberalizacije malo tr\u017ei\u0161ta kao \u0161to je na\u0161e nas je doveo do toga da stalno moramo da se zadu\u017eujemo.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u0160to bi dr\u017eava trebalo da uradi? Da zabrani inostrane proizvode? <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Ne treba da zabrani nego da pru\u017ei jednake \u0161anse na\u0161im malim proizvo\u0111a\u010dima. Po pravilima Evropske unije ne smiju se favorizovati doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di, ali, recimo, samo da se plati valuta doma\u0107em proizvo\u0111a\u010du kao \u0161to se pla\u0107a velikim distributerima i voil\u00e0 \u2013 problem rije\u0161en.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u0160to to zna\u010di da se plati valuta, prevod, molim. <\/strong><\/p>\n

To zna\u010di, ja ti izdam danas fakturu a ti plati\u0161 za 30 dana. E, doma\u0107im proizvo\u0111a\u010dima se pla\u0107a za pola godine, recimo, onom seljaku koji proizvodi papriku, luk, paradajz\u2026 Veliki lanci sve diktiraju a mali proizvo\u0111a\u010d nema gdje drugo da proda robu. Dr\u017eava bi trebalo da uslovi velike trgovinske lance da mo\u017eda doma\u0107im proizvo\u0111alim \u010dak i avansiraju robu, jer ako ti ljudi ne dobiju pare na vrijeme, moraju da se zadu\u017euju kod banaka. I opet smo u za\u010daranom krugu.<\/p>\n

\"\"<\/p><\/blockquote>\n

\u00a0<\/strong>Pa onda ispade da je ljep\u0161e raditi u op\u0161tini nego kopati njivu?!<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>O da, na\u0161 javni sektor nije ni malo osjetio krizu. Na\u0161 javni sektor je malkice \u201crazma\u017een\u201d, plate su i u doba krize iste i redovne. To je 60 hiljada malkice \u00a0\u201crazma\u017eenih\u201d ljudi. Privatni sektor je gubio naveliko, poslovi su se gubili i stvorena je ogromna razlika izme\u0111u javnog sektora, sa jedne strane, i privatnog koji zapravo puni bud\u017eet. Naravno da zdravstvo i \u0161kolstvo treba da \u00a0budu javni i neprofitabilni. Ali jedan dio administracije nije samo parazitski nego bih ja rekao \u010dak da pona\u0161enjem vi\u0161e li\u010di na neke jedno\u0107elijske organizme, bi\u010dare, amebe, paramecijume, itd. E tu ne smije biti tolerancije, to mora brzo da se ra\u0161\u010disti.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Ozbiljne tenzije dolaze?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Ako ovi novi krenu da rade kako treba, bi\u0107e i tenzija i gre\u0161aka. Ali prvo treba da se lociraju ovi jedno\u0107elijski organzimi koji primaju platu za nerad.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Koliko za sve to treba vremena?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Pa recimo, tri vlade u punom mandatu, ja bih rekao, dvanest godina, pod uslovom da rade bez ijedne krupne gre\u0161ke; mo\u017eda bi se uspjelo ispraviti dosta toga \u0161to je do sad pogre\u0161no postavljeno.<\/p>\n

Razgovarao Brano MANDI\u0106<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Milo\u0161 Vukovi\u0107, Fidelity consulting: Tri vlade u punom mandatu, ja bih rekao, dvanest godina, pod uslovom da rade bez ijedne krupne gre\u0161ke; mo\u017eda bi se uspjelo ispraviti dosta toga \u0161to je do sad pogre\u0161no postavljeno<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":310166,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[4,12],"tags":[],"class_list":["post-310157","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-intervjui","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310157","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310157"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310157\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":310167,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310157\/revisions\/310167"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/310166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310157"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310157"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310157"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}