Ove godine se pokazalo da Crna Gora nema mehanizme za efikasno suprotstavljanje epidemiji u skladu s ljudskim pravima. Akcije za ljudska prava podsje\u0107a na najva\u017enijie doga\u0111aje koji su obilje\u017eili 2020. godinu.<\/p>\n
U prvom talasu su preduzimane vrlo restriktivne mjere koje su, iako su sveukupno postigle rezultat u vidu iskorjenjivanja zaraze u maju, u pojedinim aspektima bile pretjerane i suprotne ljudskim pravima. Vlada je u jednom periodu, objavljivanjem li\u010dnih podataka osoba u samoizolaciji, prekr\u0161ila pravo na privatnost ogromnom broju ljudi i potkopala povjerenje u javno zdravlje i povjerljivost zdravstvenih podataka. Povodom ovako grubog kr\u0161enja privatnosti, reagovali su prvo specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija, pa tek onda Ustavni sud, koji je po inicijativi za ocjenu ustavnosti Gra\u0111anske alijanse o tom doga\u0111aju odlu\u010dio tek poslije \u010detiri mjeseca, kada je to postalo beskorisno.<\/p>\n
Vlada je tokom prvog talasa, kao i sada, neopravdano sasvim zabranila pravo na mirno okupljanje, bez izuzetka za ostvarivanje prava na protest, iako je okupljanje u tom cilju moralo biti omogu\u0107eno manjem broju u\u010desnika, uz maske i po\u0161tovanje distance. Jednakost pred zakonom je dovedena u pitanje prilikom primjene mjera zabrane okupljanja na otvorenom i zatvorenom, li\u0161avanja slobode i razli\u010ditog pristupa u ka\u017enjavanju onih koji su kr\u0161ili mjere, kao i u odnosu na smje\u0161tanje u karantin.<\/p>\n
Drugi talas epidemije je obilje\u017eio utisak da su dr\u017eavni organi odustali od ozbiljne za\u0161tite javnog zdravlja. Kao da je zauzet stav da se treba prepustiti sticanju tzv. \u201eimuniteta krda\u201c i \u017ertvovati epidemiji 540 \u017eivota, koliko ih je izgubljeno u drugom talasu, nasuprot gubitka samo 9 u prvom. Policija i tu\u017eila\u0161tvo nisu uop\u0161te ili nisu adekvatno reagovali na vi\u0161e masovnih okupljanja gra\u0111ana od \u010dak pedeset hiljada ljudi na jednom mjestu, nakon \u010dega se Crna Gora popela na \u017ealosno drugo mjesto u svijetu po broju zara\u017eenih u odnosu na broj stanovnika. Umjesto preuzimanja odgovornosti za propuste u procesuiranju svih koji su kr\u0161ili mjere, dr\u017eavni organi su prebacivali odgovornost jedni na druge.<\/p>\n
Pandemija koronavirusa je prikazala neodgovornu pasivnost Ustavnog suda, koji nijednom nije iskoristio ustavno ovla\u0161\u0107enje da se uklju\u010di u pra\u0107enje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti, iako je fakti\u010dko vanredno stanje, to zahtijevalo. Odlu\u010divanje o podnijetim inicijativama za ocjenu ustavnosti i zakonitosti donesenih mjera uslijedilo je ili suvi\u0161e kasno ili ga nije ni bilo. Ustavni sud nikad nije odlu\u010dio o inicijativi HRA i Instituta Alternativa za ocjenu ustavnosti potpune zabrane okupljanja, koja je uvedena u prvom talasu, a koju je uvela i nova ministarka zdravlja, bez predvi\u0111anja izuzetka za protestna okupljanja.<\/p>\n
S druge strane, Ustavni sud je aktivno prkosio ustavnosti i zakonitosti izabrav\u0161i sudiju Desanku Lopi\u010di\u0107 na nepostoje\u0107u funkciju \u201epredsjedavaju\u0107e sudije\u201c i insistiraju\u0107i da ona ostane na toj funkciji punih deset mjeseci u godini parlamentarnih izbora. Uprkos blagovremenom upozorenju \u0161est nevladinih organizacija i Evropske komisije, odluka je kao neustavna i nezakonita ukinuta tek deset mjeseci kasnije, a NVO su zahtijevale od \u010detvoro sudija koji su ugrozili integritet Ustavnog suda da daju ostavke.<\/p>\n
Slobodu izra\u017eavanja je ove godine ugrozio novi trend hap\u0161enja i ka\u017enjavanja zbog kritike predstavnika vlasti i prono\u0161enja neistinitih informacija na li\u010dnim profilima na dru\u0161tvenim mre\u017eama, isticanja zastava druge dr\u017eave i satiri\u010dnih objava, suprotno me\u0111unarodnom standardu slobode izra\u017eavanja. Pored apela na Upravu policije i dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo da zakone ne zloupotrebljavaju za svrhe represije, HRA je jo\u0161 u januaru Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti krivi\u010dnog djela izazivanje panike i nereda iz \u010dl. 398 KZCG, koji je omogu\u0107io hap\u0161enje i krivi\u010dno gonjenje prvo novinara, a onda i drugih osoba zbog prono\u0161enja navodno neistinitih informacija, iako sadr\u017eaj koji su objavili nije podsticao na nasilje niti je predstavljao govor mr\u017enje. O toj inicijativi jo\u0161 nije odlu\u010deno.<\/p>\n
Neka\u017enjivost torture je jedan od najve\u0107ih problema u za\u0161titi ljudskih prava u Crnoj Gori. Pora\u017eavaju\u0107a je bila odluka Vi\u0161eg suda u Podgorici, kojom su desetorica zatvorskih slu\u017ebenika za koje je utvr\u0111eno da su mu\u010dili zatvorenike, ka\u017enjena samo uslovnim osudama, \u010dime im je opro\u0161teno i omogu\u0107eno da nastave da rade sa zatvorenicima, suprotno me\u0111unarodnim standardima. Posebno je zabrinjavaju\u0107e \u0161to dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo ni do kraja ove godine nije objavilo rezultate u istragama utemeljenih prijava policijske torture prilikom protesta u maju u Nik\u0161i\u0107u i u Pljevljima, i junu u Budvi. Navode u izvje\u0161taju Evropskog komiteta za sprje\u010davanje torture (CPT) o tome da kriminalisti\u010dki inspektori u Crnoj Gori primjenjuju i elektro\u0161okove u cilju iznu\u0111ivanja iskaza potkrijepile su i tri prijave zlostavljanja u\u010desnika u istrazi \u201ebomba\u0161kih napada\u201c. Iako su predstavnici i UN, i EU i ambasade Velike Britanije reagovali povodom ovog slu\u010daja i apelovali da se hitno sprovede djelotvorna istraga, do danas, vi\u0161e od pola godine, rezultata nema.<\/p>\n
Ni ove godine nije bilo pomaka u istra\u017eivanju ratnih zlo\u010dina u skladu sa Strategijom koju je 2015. godine donio Vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac. Ministarstvo pravde je odbilo da objasni zbog \u010dega ve\u0107 \u010detiri godine traje postupak izru\u010divanja Zorana Vukovi\u0107a iz Srbije Crnoj Gori, koji je pravosna\u017eno osu\u0111en u Crnoj Gori zbog ratnog zlo\u010dina nad porodicom Klapuh 1993. godine.<\/p>\n
Sudski savjet je nastavio sa praksom postupanja suprotno ovla\u0161\u0107enjima propisanim Ustavom i zakonom. Na sjednici odr\u017eanoj po\u010detkom februara, izabrali su i osmog predsjednika suda suprotno zakonskoj zabrani koja predvi\u0111a da jedna osoba mo\u017ee biti birana za predsjednika istog suda najvi\u0161e dva puta. Uprkos odluci Upravnog suda kojom je poni\u0161tena odluka o izboru Branka Vu\u010dkovi\u0107a za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, i pored preporuka GRECO i Evropske komisije u pogledu ograni\u010denja prekomjerne koncentracije ovla\u0161\u0107enja u pravosu\u0111u, Sudski savjet je u ponovljenom postupku u novembru ipak odlu\u010dio da ponovo izabere Vu\u010dkovi\u0107a, koji sad obavlja funkciju predsjednika suda u osmom mandatu. U maju je izbio novi skandal u postupku izbora sudija, jer je utvr\u0111eno da su neki od kandidata varali prilikom izrade pisanog testa. Do danas nije objavljeno \u0161ta je Savjet preduzeo da sprije\u010di da se takve pojave ponavljaju. Uprkos \u010dinjenici da je velikom broju sudija prestala sudijska funkcija ostvarenjem uslova za starosnu penziju na osnovu novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Sudski savjet je, skandalozno, odlu\u010dio da taj zakon ne\u0107e primjenjivati dok o njegovoj inicijativi za ocjenu ustavnosti ne odlu\u010di Ustavni sud, iako je jedino Ustavni sud nadle\u017ean za dono\u0161enje takve privremene mjere. Sudski savjet ove godine nije reagovao da za\u0161titi sudije od neprimjerenog pritiska javnosti i politi\u010dkih partija, iako mu je i to nadle\u017enost.<\/p>\n
Ohrabrenje predstavlja samostalno odlu\u010divanje sudija osnovnih sudova, koji su utemeljenim obrazlo\u017eenjima odlu\u010dili da odstupe od na\u010delnog pravnog stava Vrhovnog suda o tome da redovni sudovi nijesu nadle\u017eni da preispituju zakonitost odluka Skup\u0161tine.<\/p>\n
Pozitivni pomakje napravio Tu\u017eila\u010dki savjet, istina sa zaka\u0161njenjem od preko godinu dana i posle izbora, i na sjednici odr\u017eanoj pred kraj godine odlu\u010dio da poni\u0161ti konkurs za izbor rukovodilaca osnovnih tu\u017eila\u0161tava na koji su se prijavili kandidati koji su ve\u0107 obavljali tu funkciju u dva mandata, koliko je i zakonsko ograni\u010denje, \u0161to je u skladu s ciljem spre\u010davanja koncentracije ovla\u0161\u0107enja u pravosu\u0111u. S druge strane, i Tu\u017eila\u010dki savjet je samovoljno odlu\u010dio da ne primjeni odredbe Zakona o PIO, na osnovu kojih bi zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju i mnogim tu\u017eiocima trebalo da prestane funkcija u skladu sa zakonom.<\/p>\n
Pozitivan doprinos ostvarenju ljudskih prava predstavlja i kona\u010dno usvajanje Zakona o \u017eivotnom partnerstvu lica istog pola koji je obezbijedio i onima koji pripadaju seksualnim manjinama da ozvani\u010de zajedni\u010dki \u017eivot s osobom koju vole. Ovaj Zakon predstavlja pobjedu osnovnog na\u010dela da ljudska prava pripadaju svima.<\/p>\n
Unapre\u0111enje Zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu s me\u0111unarodnim standardima i dobrom demokatskom praksom je jedan od prvih koraka koji se o\u010dekuje od nove vlasti. Na Me\u0111unarodni dan borbe protiv korupcije, Akcija za ljudska prava je sa partnerskim organizacijama – Mre\u017ea za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Institut Alternativa (IA), Centar za monitoring i istra\u017eivanje (CEMI) i Centar za gra\u0111anske slobode (CEGAS) novoj vladi predala nacrt izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ohrabruje brza reakcija Ministarstva javne uprave, digitalnog dru\u0161tva i medija, koje je saop\u0161tilo da priprema izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama predstavlja prioritet.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Povodom Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava, Akcija za ljudska prava je pozvala gra\u0111anke i gra\u0111ane da ne popu\u0161taju pred kr\u0161enjem svojih prava, da ne okre\u0107u glavu od kr\u0161enja prava drugih ljudi, da potra\u017ee za\u0161titu i pomognu da Crna Gora dosegne vladavinu prava u op\u0161tem interesu. Tema Me\u0111unarodnog dana ljudskih prava UN je za\u0161tita ljudskih prava u doba krize izazvane korona virusom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":288499,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-309671","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309671","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=309671"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309671\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":309672,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309671\/revisions\/309672"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/288499"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=309671"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=309671"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=309671"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}