{"id":309657,"date":"2020-12-10T08:08:59","date_gmt":"2020-12-10T07:08:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=309657"},"modified":"2020-12-10T08:08:59","modified_gmt":"2020-12-10T07:08:59","slug":"zizek-pandemija-je-samo-test-za-stvarnu-krizu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/12\/10\/zizek-pandemija-je-samo-test-za-stvarnu-krizu\/","title":{"rendered":"\u017di\u017eek: Pandemija je samo test za stvarnu krizu"},"content":{"rendered":"<blockquote><p>Slavoj \u017di\u017eek (* 1949.) jedan je od najpoznatijih i najutjecajnijih svjetskih filozofa. Postao je poznat kroz svoje radove o Jacquesu Lacanu i psihoanalizi i kritici kapitalizma.\u00a0 \u017di\u017eek je profesor na Filozofskom institutu Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani i direktor Birkbeck Instituta za humanisti\u010dke znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu. Njegova knjiga Pandemija!: Covid-19 potresa svijet\u00a0 \u2013\u00a0 izi\u0161la u Njema\u010dkoj u studenom.<\/p><\/blockquote>\n<p><strong>Gospodine \u017di\u017eek, gdje ste trenutno?<\/strong><\/p>\n<p>Doma sam u svom stanu u Ljubljani. Trenutno u Sloveniji imamo do 50 smrtnih slu\u010dajeva od Covid-19 dnevno. Ako to pove\u017eete s veli\u010dinom moje zemlje, imamo jednu od najgorih stopa smrtnosti na svijetu.<\/p>\n<p><strong>Kako ste vi osobno?<\/strong><\/p>\n<p>U depresivnom sam stanju. Cijela ova izolacija nastavit \u0107e se do prolje\u0107a. Uz to, iracionalni otpor mnogih ljudi ostavlja me bez teksta. Nije li bilo prosvjeda i u Njema\u010dkoj? Polovica stanovni\u0161tva u Hrvatskoj rekla je da se ne \u017eeli cijepiti. Kako je u Njema\u010dkoj?<\/p>\n<p><em>Ve\u0107ina \u017eeli biti cijepljena. Mislim da je oko 40 posto skepti\u010dnih.<\/em><\/p>\n<p>Pa, cijepljeni \u0107e biti za\u0161ti\u0107eni od necijepljenih.<\/p>\n<p><strong>Ho\u0107ete li se cijepiti \u0161to prije mo\u017eete?<\/strong><\/p>\n<p>Odmah, da. Za\u0161to ne? Brzo \u0107u se cijepiti. Imam 71 godinu, imam dijabetes i relativno visok krvni tlak. Ispunjavam sve to\u010dke s popisa koje me \u010dine ranjivim.<\/p>\n<p><strong>Kako je bilo zadnjih \u0161est mjeseci? Provodite li cijelo vrijeme u Ljubljani, u Sloveniji?<\/strong><\/p>\n<p>Da. Zemlja je u blokadi. U kolovozu je bilo malo opu\u0161tenije kad sam na nekoliko dana oti\u0161ao na slovensku obalu. Ali nisam bio ni blizu mora. Ostao sam u stanu. Ipak: Mislio sam da \u0107e se izolirati jo\u0161 gore, ali zapravo je to uredu.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to?<\/strong><\/p>\n<p>Lako mi je raditi. Na laptopu mogu sve. Ne vjerujem ljudima koji sada ka\u017eu da je socijalna izolacija tako stra\u0161na. Jedan od mojih ameri\u010dkih prijatelja napisao je: \u201cTrenutno postoji samo fizi\u010dka izolacija. Bit je u tome \u0161to smo socijalno totalno premre\u017eeni.\u201d Tako je! Dru\u0161tveno smo povezani vi\u0161e nego ikad. Nadzira nas dr\u017eava. Vlasti ispituju kamo idemo, \u0161to radimo. Dr\u017eava pita kako smo, jesmo li prehla\u0111eni.<\/p>\n<p>Razmislite o svim digitalnim promjenama! Nikad nisam toliko koristio telefon ili ra\u010dunalo kao danas. Stalno provjeravam svoju e-po\u0161tu. To stvarno mrzim. Zapravo volim biti sam. Ipak, do nas je puno lak\u0161e do\u0107i preko ku\u0107nog ureda, \u010dak i privatno. Nikad prije nisam osjetio da je sve toliko povezano.<\/p>\n<p><strong>Mislite li da postoje kulturolo\u0161ke razlike u na\u010dinu \u0161irenja virusa? Ka\u017ee se da se Francuzi pozdravljaju poljupcima i stoga br\u017ee prenose virus. Kako je u slavenskim zemljama? Poljska, \u010ce\u0161ka i Slovenija trenutno su najgore na svijetu.<\/strong><\/p>\n<p>Sve je to paradoksalno. U po\u010detku su \u010cesi i Poljaci bili svjetski prvaci u borbi protiv virusa. Ne znam \u0161to se dogodilo ljeti pa se sve to promijenilo. Isprva je i Francuska bila vrlo u\u010dinkovita. Tada su brojevi eksplodirali. Sada Njema\u010dka ima problema. Vrlo sam oprezan kao razloge za rast infekcija navesti kulturne karakteristike. Na po\u010detku su mi moji lijevi prijatelji rekli da se postsocijalisti\u010dke dr\u017eave bolje bore protiv virusa i pokazuju vi\u0161e solidarnosti jedna s drugom od zapadnih, klasi\u010dnih neoliberalnih zemalja. Me\u0111utim, danas to vi\u0161e nije slu\u010daj. Iskreno re\u010deno: ne mogu zapravo objasniti postupak zaraze.<\/p>\n<p><strong><em>Trenutno biste mogli re\u0107i da Kina radi jako dobar posao. Gotovo da nema infekcija. Napokon, to je socijalisti\u010dka zemlja s jakim kontrolnim mehanizmima.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Da, Kinezi su stvarno dobri. Ali ni to ne mora ni\u0161ta zna\u010diti! Tu je i zapadno orijentirana zemlja koja ide gotovo jednako dobro kao Kina. Govorim o Tajvanu. Australiji i Novom Zelandu tako\u0111er ide vrlo dobro. Ono \u0161to \u017eelim re\u0107i: kulturni kli\u0161eji ne poma\u017eu u analizi. U Njema\u010dkoj se situacija iz dana u dan pogor\u0161ava. Mnogo je vi\u0161e smrtnih slu\u010dajeva, iako je Njema\u010dka disciplinirano dru\u0161tvo. A \u0161to rade vo\u0111e? Umjesto da priznaju slo\u017eenost situacije, stalno se imenuju krivci. Prvo su to bili mladi partijaneri. Tada su to bili vlasnici restorana. Sada su to uredi i radna mjesta. Ono \u0161to frustrira jest koliko malo jo\u0161 znamo o virusu.<\/p>\n<p><strong><em>\u0160to mislite: kako \u0107e se stvari odvijati u sljede\u0107ih nekoliko mjeseci? U va\u0161oj knjizi Pandemija! Slika je sumorna.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Razgovarao sam sa svojim latinoameri\u010dkim prijateljima koji su poku\u0161avali psiholo\u0161ki pro\u010ditati pandemiju. S pravom ste istaknuli da je prvo zaklju\u010davanje ipak bilo ugodno. Mnogi su to do\u017eivljavali kao svojevrsni odmor. \u017deljeli su provesti vrijeme s djecom, malo se opustiti, isklju\u010diti misli. \u010cak je i ameri\u010dki stru\u010dnjak dr. Fauci pretpostavio da bi virus mogao biti pora\u017een na ljeto. Prvo zaklju\u010davanje bilo je ugodna trauma.<\/p>\n<p><strong>A sada?<\/strong><\/p>\n<p>Ve\u0107ina ekonomista kojima vjerujem ka\u017eu mi da \u0107e gospodarski uvjeti biti te\u0161ki na prolje\u0107e 2021. Ljudi sumnjaju u to. Mnogi zagovaraju lako zaklju\u010davanje. No nije li ljeto 2020. pokazalo da to nije uspjelo? Lako zaklju\u010davanja je iluzija! Trebali bismo se rije\u0161iti ideje da ovaj srednji put funkcionira. Jedino \u0161to djeluje je te\u0161ko zaklju\u010davanje \u2013 i to samo ako je brojem zara\u017eenih ljudi jo\u0161 uvijek mogu\u0107e upravljati. Australija pokazuje kako se to radi. Divim se toj zemlji. Bilo je malih izbijanja u Melbourneu. Tada je grad na mjesec dana bio te\u0161ko zatvoren. Gospodarstvo sada funkcionira kao i prije. I Vijetnam to \u010dini kako treba. Jo\u0161 jedna pri\u010da o uspjehu. Te\u0161ko zaklju\u010davanje ne samo da djeluje, ve\u0107 je i ekonomski najbolje rje\u0161enje.<\/p>\n<p><strong>Ljeto 2020. bilo je i ljeto prosvjeda. Kako ste to do\u017eivjeli?<\/strong><\/p>\n<p>Prosvjedi Black Lives Matter uglavnom su se odr\u017eavali u SAD-u. Bojao sam se da su se prosvjednici htjeli rije\u0161iti Kanta i Hegela. Kant je dao nekoliko izjava koje bi danas \u010dovjek mogao opisati kao rasisti\u010dke. Ameri\u010dki prijatelj koji je sudjelovao u demonstracijama rekao mi je da su ljevice sretne \u0161to kona\u010dno mogu ponovno sudjelovati u old-school borbi, u kojoj je jasno tko je neprijatelj \u2013 policija, rasizam i tako dalje. Na trenutak biste mogli zaboraviti Covid-19 i pretvarati se da normalnost opet djeluje. Uklju\u010dena je bila perverzna po\u017euda.<\/p>\n<p><strong>Jeste li se pitali za\u0161to prosvjednici s ljevice nisu virus shvatili ozbiljno?<\/strong><\/p>\n<p>\u010cudno je jer su brojke puno gore nego u prolje\u0107e i ljudi jo\u0161 uvijek ne shva\u0107aju situaciju ozbiljno. Odlaze u kupovinu. Ulice su pune. To je vrsta strategije poricanja. Nedostaje mi zdrava panika. Mislim da su ljudi o\u010dajni. Registriraju da se jedna epoha bli\u017ei kraju. Tre\u0107i val bit \u0107e val mentalnih bolesti. To \u0107e se dramati\u010dno pove\u0107ati. To se ve\u0107 mo\u017ee primijetiti u psiholo\u0161kom stanju djece i adolescenata. Socijalno su izolirani i depresivni. Nitko im ne daje jasne izglede. Naravno, cjepivo dolazi. Ali kao \u0161to je rekao sociolog Bruno Latour: Ova je pandemija samo mali uzorak stvarne krize koja \u0107e do\u0107i kasnije: drugi virusi, globalne katastrofe i, prije svega, globalno zatopljenje.<\/p>\n<p><strong>Mo\u017ee li se jo\u0161 uvijek nadati?<\/strong><\/p>\n<p>Mo\u017ee se nadati, ali na paradoksalan na\u010din! Zagovaram hrabrost bezna\u0111a. Ako se \u017eelimo nadati, onda bismo trebali prihvatiti da je na\u0161 stari \u017eivot gotov. Trebali bismo izmisliti novu normalu. Na\u0161 se osnovni odnos sa stvarno\u0161\u0107u promijenio \u2013 kako vidimo svijet, kako komuniciramo s njim. Na\u0161 odnos sa stvarno\u0161\u0107u se radikalno raspao. \u0160to prije to priznamo, to bolje.<\/p>\n<p><strong>\u0160to mislite o talijanskom filozofu Giorgiu Agambenu? O njemu pi\u0161ete u svojoj knjizi. Agamben smatra da nas virus ne bi trebao zastra\u0161iti.<\/strong><\/p>\n<p>Tako je. Protiv je za\u0161titnih mjera. Agamben je nedavno napisao tekst pod naslovom \u201cKad ku\u0107a gori\u201d. Priznaje da ku\u0107a gori, ali istodobno ka\u017ee: \u201cKatastrofu mo\u017eemo samo promatrati. Ako je poku\u0161amo promijeniti, samo \u0107emo je pogor\u0161ati.\u201d Ka\u017ee da bismo trebali \u017eivjeti kao ljudi u srednjem vijeku \u2013 nastaviti \u017eivjeti kao da nema opasnosti. To zna\u010di susret s prijateljima, popodnevna kava, pretvaranje da je sve u redu. \u010cak i kad znamo da je gotovo. Agamben ka\u017ee: \u201cOvo je jedini dostojanstven na\u010din da se umre.\u201d<\/p>\n<p><strong>\u0160to mislite o tome?<\/strong><\/p>\n<p>Mislim da nije. Ako tako mislite, kao ljevi\u010dar, brzo se pribli\u017eite Trumpu. Desni\u010dari izlaze na ulicu i ka\u017eu da je no\u0161enje maske jednako no\u0161enju nju\u0161ke. Meni je to zanimljivo. Zato ka\u017eem da je pukotina pro\u0161la kroz na\u0161u svijest. Agamben \u017eeli da zanemarimo pukotinu i \u017eivimo kao prije. To bi zna\u010dilo da \u0107e se pandemija pro\u0161iriti i razboljeti jo\u0161 vi\u0161e ljudi. Mislim da ne bi bilo kao \u0161to Agamben ka\u017ee \u2013 da bi ljudi umirali, ali dru\u0161tvo u cjelini bi sa\u010duvalo svoje socijalno dostojanstvo. Prije bi bilo da dru\u0161tvo padne u prezirno barbarstvo. Morate pogledati samo SAD: koliko ljudi trenutno kupuje oru\u017eje? 20 milijuna ili tako nekako. Bilo bi vi\u0161e brutalnosti i nemira. Pali bismo u neku vrstu varvarstva, srednjovjekovna dr\u017eava ako smo slijedili Agamben i ignorirali virus. Znate li tko se sva\u0111a poput Agambena?<\/p>\n<p><strong>Ko?<\/strong><\/p>\n<p>Jared Kushner, Trumpov zet. Znate \u0161to je rekao? Bilo je lijepo, u cini\u010dnom smislu. Rekao je: Trump je Covida dobio od lije\u010dnika i vratio ga ljudima.<\/p>\n<p>Agamben tako\u0111er kritizira no\u0161enje maski. Ka\u017ee: \u201cTiranin je bez lica.\u201d<\/p>\n<p>Poziva se na filozofa Emmanuela Levinasa, koji prepoznaje beskona\u010dnost sebe u licu. Zamagljivanjem lica to bi sada bilo nemogu\u0107e. Jer se ne vidi ponor suprotno, apsolutno. Mislim da je to neistina. Sada govorim kao frojdijanac. U psihoanalizi je lice potpuno neva\u017eno. Razgovor licem u lice uvijek je samo preliminarna faza analize. U psihoanalizi ne smije biti kontakta o\u010dima. Freud je jasno stavio do znanja da je to jedini na\u010din da se osvijetli stvarni ponor \u201cJa\u201d. Rekao bih: u redu, postoje maske. Ali vrhunska maska \u200b\u200bje samo lice. Na\u0161e lice la\u017ee. O\u010di mogu re\u0107i istinu. Ali ne i lice. I dalje mo\u017eete vidjeti o\u010di, unato\u010d maski.<\/p>\n<p>Dr\u017eava kontrolira na ovaj ili onaj na\u010din. Kina otvoreno kontrolira. SAD kontroliraju na isti na\u010din, samo druga\u010dije. Amerikanci \u017eive samo u iluziji da su slobodni. A \u0161to se sada doga\u0111a? Ljudi se toliko boje aplikacije corona. Ka\u017eu: \u201cDr\u017eava me kontrolira.\u201d Uvijek ka\u017eem: \u0160ali\u0161 li se sa mnom? Sve velike dr\u017eave to rade ve\u0107 10 ili 20 godina. Kina to \u010dini, Izrael tako\u0111er, naravno. Jedan izraelski agent tajne slu\u017ebe rekao mi je da se svi razgovori u Izraelu snimaju i ocjenjuju. Julian Assange je to potvrdio: Facebook, Google, sve su te tvrtke sura\u0111ivale s ameri\u010dkim snagama sigurnosti. S obzirom na ovaj nadzorni aparat, apsurdno je da ljudi sada prosvjeduju protiv relativno bezopasne aplikacije za koronu.<\/p>\n<p><strong>Mo\u017eete li uop\u0107e razumjeti protivnike mjera?<\/strong><\/p>\n<p>Jedna je dobra stvar: svakodnevni \u017eivot trenutno nas \u010dini filozofima, iako glupim filozofima. Mislim da je sjajno \u0161to postoje ljudi, sasvim normalni prosje\u010dni ljudi, koji sada prosvjeduju protiv no\u0161enja maski i uspore\u0111uju maske s nju\u0161kama i sebe sa psima. Napokon, oni razmi\u0161ljaju \u2013 mo\u017eda prvi put u \u017eivotu \u2013 o dostojanstvu i humanosti. Mo\u017ee se samo misliti da je to sjajno. Pandemija je donijela najbolje i najgore u nama. Mnogi lije\u010dnici i medicinske sestre riskiraju svoje \u017eivote spa\u0161avaju\u0107i \u017eivote drugih. Mislim da su ovo primjeri \u010diste ljepote. Lije\u010dnici riskiraju svoje \u017eivote ne tra\u017ee\u0107i pljesak. Citiraju\u0107i Kanta, \u201cMo\u017ee\u0161, jer ho\u0107e\u0161.\u201d Oni to jednostavno \u010dine. Zato ka\u017eem da na\u0161e dostojanstvo nisu ugro\u017eene za\u0161titnim mjerama i maskama. Naprotiv: ove mjere su dokaz na\u0161e ljudskosti.<\/p>\n<p><strong>Da, u svojoj se knjizi nadate \u201ckomunizmu katastrofe\u201d koji bi bio protuotrov za kapitalizam katastrofe. Pi\u0161ete: dr\u017eava ne bi trebala samo preuzeti puno aktivniju ulogu i organizirati proizvodnju osnovnih predmeta kao \u0161to su maske, ispitni pribor i respiratori, oduzeti hotele i druga odmarali\u0161ta, osigurati \u017eivotne uvjete onima koji su nedavno postali nezaposleni, i tako dalje na. Sve bi to trebalo u\u010diniti napu\u0161tanjem tr\u017ei\u0161nih mehanizama.<\/strong><\/p>\n<p>Ili \u0107e biti puno gore ili puno bolje. To je u potpunosti na nama. Covid-19 ne\u0107e jednostavno nestati. Morat \u0107emo djelovati na nov na\u010din, unato\u010d cijepljenju. Ali moja je najve\u0107a briga ne\u0161to drugo. Jeste li primijetili temperaturu u Sibiru? U srpnju su tamo izmjerene temperature od preko 35 stupnjeva. Toga bismo se stvarno trebali bojati.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/radiogornjigrad.wordpress.com\/2020\/12\/05\/slavoj-zizek-pandemija-je-samo-test-za-stvarnu-krizu\/?fbclid=IwAR155mQzME_dtjSjdaUWxk8gR7M31nY_a1tj_KbDm_dXzfGnyp6DmKmx63E\">Radio Gornji grad<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zagovaram hrabrost bezna\u0111a. Ako se \u017eelimo nadati, onda bismo trebali prihvatiti da je na\u0161 stari \u017eivot gotov. Trebali bismo izmisliti novu normalu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":309658,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-309657","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309657","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=309657"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309657\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":309659,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309657\/revisions\/309659"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/309658"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=309657"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=309657"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=309657"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}