{"id":309185,"date":"2020-12-03T08:24:30","date_gmt":"2020-12-03T07:24:30","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=309185"},"modified":"2020-12-03T08:24:30","modified_gmt":"2020-12-03T07:24:30","slug":"kapitalizam-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/12\/03\/kapitalizam-2\/","title":{"rendered":"Kapitalizam"},"content":{"rendered":"
\n

Pi\u0161e: Hajrudin Hromad\u017ei\u0107<\/strong><\/p>\n<\/div>\n

\n
\n
\n
\n

KAPITALIZAM; dru\u0161tveno-ekonomski sistem temeljen na modelu inicijalne imovine (tal. capitale<\/em>, posjed) koja je polazi\u0161te za ulaganja, investicije s ciljem ostvarivanja daljnje dobiti, to jest profita. Temelje kapitalizma \u010dine kategorije poput privatnog vlasni\u0161tva, akumulacije kapitala, tr\u017ei\u0161ta, ekonomskog rasta, profita, konkurencije, ulaganja…<\/p>\n

U zbilji su rijetki “\u010disti” modeli kapitalizma, naj\u010de\u0161\u0107e je rije\u010d o hibridnim formama koje su danas neizbje\u017eno odre\u0111ene i udjelom korporativnog, te financijskog kapitala. Ako tragamo za nekom odre\u0111uju\u0107om, intrinzi\u010dnom karakteristikom ovog sustava, takvu bismo mogli prona\u0107i u ambiciji neprestanog, neobuzdanog rasta. Logika kapitalisti\u010dkog rasta i \u0161irenja istovremeno je i praksa stalnog izrabljivanja i iskori\u0161tavanja svega i svih \u2013 ljudi, \u017eivotinja, ekosustava… planeta op\u0107enito \u2013 u ime profita, s katastrofalnim u\u010dincima po dru\u0161tvo i prirodu.<\/p>\n

Socijalno-klasni antagonizam i posljedi\u010dna dru\u0161tvena raslojenost krucijalni su mehanizmi za odr\u017eavanje kapitalisti\u010dkih re\u017eima. No kapitalizam je i vi\u0161e od ekonomskog sistema, nekriti\u010dki ga se povezuje s ideologijom liberalne demokracije, politi\u010dkim slobodama, ljudskim pravima, civilnim dru\u0161tvom itd. Na prostoru SFRJ, upravo suprotno slu\u017ebenim tuma\u010denjima kroz tranziciju, nije trebalo \u010dekati na uru\u0161avanje socijalisti\u010dkog poretka, raspad jedne zemlje i uspostavu novih nacionalnih dr\u017eava, kako bismo do\u0161li u dodir s elementima kapitalizma. Sintagma “tranzicija prije tranzicije” dobro ukazuje na po\u010detke ekonomsko-politi\u010dke, ali i dru\u0161tveno-kulturne transformacije jugoslavenskog socijalisti\u010dkog modela u pravcu svojevrsnog tr\u017ei\u0161nog gospodarstva, a u kombinaciji s relativno visokom razinom socijalno odgovornih politika, koju pratimo barem od sredine 1960-ih. Takva matrica \u2013 koja, naravno, nije mogla biti neposredno ideolo\u0161ki izre\u010dena, ali je prakti\u010dno izvedena \u2013 logi\u010dna je rezultanta tr\u017ei\u0161no-ekonomskih elemenata koji su ugra\u0111eni u verziju jugoslavenskog samoupravnog socijalizma po\u010detkom 1950-ih.<\/p>\n

U 1990-ima mehanizmi kapitalizma postaju samorazumljiv dio tranzicijskog paketa. Uvide o o\u010dito poraznim dru\u0161tvenim u\u010dincima tranzicije \u2013 koji se polako oblikuju nakon duge omamljenosti nacionalnim romanti\u010dnim naracijama o “\u017eeljno i\u0161\u010dekivanim osamostaljenjima” \u2013 kriti\u010dki intonirani glasovi ispravno nadopunjuju tezama da je cijena “nastanka” nacionalnih dr\u017eava, u okviru liberalne demokracije, bila i uvo\u0111enje “divljeg” kapitalizma te posljedi\u010dno rastakanje, u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, model\u00e2 socijalne dr\u017eave.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, iako smo na referendumima izglasavali “tisu\u0107ljetne snove” \u2013 da bit \u0107emo “svoji na svome” \u2013 time smo prakti\u010dki samo pripustili trojanskog konja i pokorno se smjestili pod kapitalisti\u010dke skute. Ovaj put u verzijama karakteristi\u010dnima za kolonijalizam 21. stolje\u0107a.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Logika kapitalisti\u010dkog rasta i \u0161irenja istovremeno je i praksa stalnog izrabljivanja i iskori\u0161tavanja svega i svih \u2013 ljudi, \u017eivotinja, ekosustava… planeta op\u0107enito \u2013 u ime profita, s katastrofalnim u\u010dincima po dru\u0161tvo i prirodu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":309186,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-309185","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309185","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=309185"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309185\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":309187,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309185\/revisions\/309187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/309186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=309185"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=309185"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=309185"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}