pi\u0161e u saop\u0161tenju PC Pres-a.<\/a><\/p>\nAutor istra\u017eivanja i glavni metodolog CEDEM-a, prof. dr Milo\u0161 Be\u0161i\u0107, kazao je da su\u00a0 podaci o odnosu prema LGBTI zajednici u Crnoj Gori alarmantni, te da ukazuju na ozbiljan problem u na\u0161oj zemlji.<\/p>\n
\u201eProsto je frapantan podatak da u Crnoj Gori svaka peta osoba ima stav da LGBTIQ osobe nisu ni\u0161ta bolje od kriminalaca i da ih treba najstro\u017ee ka\u017enjavati. Ovaj tvrdi stav svake pete osobe u Crnoj Gori nam govori o veoma negativnom odnosu prema LGBT osobama,\u201d kazao je Be\u0161i\u0107.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je pokazalo da je stepen percepcije diskriminacije najizra\u017eeniji kada je rije\u010d o oblasti zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n
\u201eVi\u0161e od 50 odsto gra\u0111ana vidi zapo\u0161ljavanje kao najve\u0107i problem. Trebalo bi obratiti pa\u017enju na mehanizme koji trenutno postoje, vidjeti kako \u0161tite od diskriminacije prilikom zapo\u0161ljavanja, i \u0161ta bi se moglo uraditi kako bi se to suzbilo,\u201d kazao je Be\u0161i\u0107.<\/p>\n
On je pojasnio da je u proteklih deset godina svako istra\u017eivanje pokazalo istu vrijednost kada je u pitanju percepcija diskriminacije u zapo\u0161ljavanju.<\/p>\n
Direktorica CEDEM-a, Milena Be\u0161i\u0107, podsjetila je da ta organizacija du\u017ee od decenije sprovodi istra\u017eivanja koja pokazuju percepciju gra\u0111ana o obrascu i stepenu diskriminacije, koja se upravo odnose na derogaciju ljudskih prava i sloboda.<\/p>\n
\u201eNa\u017ealost, svjedo\u010dimo i da se rezultati na\u0161ih istra\u017eivanja naj\u010de\u0161\u0107e posmatraju kao neki puki pokazatelj stanja. Zato smatram da smo du\u017eni da otvorimo prostor za diskusiju koja uklju\u010duje sve relevantne dru\u0161tvene aktere, na svim nivoima i oblastima kako bismo se usredsredili na uzroke i pronala\u017eenje mehanizama za prevenciju i suzbijanje ovih negativnih pojava,\u201c kazala je Be\u0161i\u0107.<\/p>\n
\u0160ef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Hermann Spitz, kazao je da su po\u0161tovanje fundamentalnih prava, nediskriminacija i za\u0161tita ranjivih grupa va\u017ean element politi\u010dkih kriterijuma za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n
\u201cDr\u017eave koje \u017eele da se pridru\u017ee EU moraju prikazati rezultate radi za\u0161tite integriteta i dostojanstva svih osoba i da osiguraju da se po\u0161tuju osnovna prava u praksi,\u201d kazao je Spitz.<\/p>\n
On je dodao da LGBT osobe zaslu\u017euju posebnu pa\u017enju zbog uznemiravaju\u0107ih nalaza iz istra\u017eivanja, naglasiv\u0161i da \u0107e Evropska komisija prezentovati inicijativu da se pro\u0161iri lista takozvanih krivi\u010dnih djela EU u \u010dlanu 23. Sporazuma gdje \u0107e se uklju\u010diti ona krivi\u010dna djela koja targetiraju LGBTI populaciju.<\/p>\n
\u0160efica operacija Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da epidemija novog koronavirusa nije samo naglasila prethodne ranjivosti ve\u0107 je generisala i nove i na\u017ealost pove\u0107ala stigmatizaciju ve\u0107 marginalizovanih grupa.<\/p>\n
\u201cZato su ovakva istra\u017eivanja va\u017ean instrument da se vidi kakva je precepcija od strane \u017ertava, da se donesu preporuke razli\u010ditim institucijama, stejkholderima da daju svoje odgovore na ove izazove,\u201d rekla je Giakoumopoulou.<\/p>\n
Zamjenica Za\u0161titnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobard\u017ei\u0107, kazala je da ta institucija bilje\u017ei daleko ve\u0107i broj podnijetih pritu\u017ebi u oblasti za\u0161tite od diskriminacije u odnosu na prethodne godine.<\/p>\n
\u201cZa\u0161titnik je u periodu od januara ove godine imao 140 pritu\u017ebi u radu zbog diskriminacije. To je najve\u0107i broj od uspostavljanja institucije Za\u0161titnika. U istom periodu pro\u0161le godine u radu je bilo 80 predmeta, a u 2018-oj godini 82 predmeta,\u201d navela je Dobard\u017ei\u0107.<\/p>\n
Poslanica u Parlamentu Crne Gore, Bo\u017eena Jelu\u0161i\u0107, kazala je da je ozbiljan pokazatelj podatak da vi\u0161e od \u010detvrtine ispitanika ne vjeruje parlamentu i ocijenila da on ukazuje na \u010dinjenicu da je crnogorski parlament izgubio kontrolnu funkciju u prethodnom periodu.<\/p>\n
\u201eOno \u0161to se mo\u017ee zahtjevati na nivou parlamenta je da se insistira na kontrolnim saslu\u0161anjima, da se poka\u017ee da li je \u010ditavo pitanje birokratizovano. Jedino \u0161to me ohrabruje u ovom istra\u017eivanju je da mladi ipak pokazuju manju distancu i manje rigidne stavove prema LGBT osobama, Romima\u201c, rekla je Jelu\u0161i\u0107, ocjenjuju\u0107i da je istra\u017eivanje dobro dijagnosti\u010dko sredstvo i da predstavlja potvrdu da crnogorsko dru\u0161tvo u dru\u0161tvenom i vrijednosnom smislu stagnira.<\/p>\n
Generalna direktorka Direktorata za unapre\u0111enje i za\u0161titu ljudskih prava u Ministartsvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Rado\u0161evi\u0107 Marovi\u0107, ocijenila je da je u zakonodavnom dijelu postignuto mnogo, ali da je implementacija uvijek kamen spoticanja.<\/p>\n
\u201eZadovoljna sam \u0161to se ovaj niz istra\u017eivanja nastavio i \u0161to ponovo imamo rezultate koji \u0107e nam pomo\u0107i u planovima za razvoj i unapre\u0111enje ljudskih prava. Kada je Crna Gora u pitanju, a kada je rije\u010d o LGBT osobama i pored negativnih pojava, naro\u010dito govora mr\u017enje putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, \u010dinjenica je da je u strate\u0161kom, zakonodavnom dijelu, ali i u svijesti gra\u0111ana napravljen zna\u010dajan pomak\u201c, kazala je Rado\u0161evi\u0107 Marovi\u0107.<\/p>\n
Izvr\u0161ni direktor Phiren Amenca, Elvis Beri\u0161a, naglasio je da, iako postoje pomaci u odnosu na prethodne godine, govor mr\u017enje prema Romima je na veoma visokom nivou.<\/p>\n
\u201eDr\u017eavni organi bi trebalo da budu otvoreni za sve gra\u0111ane, a nevladine organizacije bi trebalo da budu tu da pomognu da se na odre\u0111eni problem uka\u017ee i da predlo\u017ee rje\u0161enja, ali su dr\u017eavni organi prvi akteri pred kojima bi svi trebalo da imaju potpunu slobodu, povjerenje i olak\u0161an pristup da im se obrate\u201c, kazao je Beri\u0161a.<\/p>\n
Smatra da se kroz obrazovni sistem mo\u017ee zna\u010dajno uticati na smanjenje etni\u010dke distance samim tim \u0161to \u0107e se mladim generacijama omogu\u0107iti da u\u010de o istoriji, kulturi i jeziku Roma, \u201ejer samo upoznavaju\u0107i se sa ne\u010dim \u0161to ne znamo mo\u017eemo da donesemo sud koji ne\u0107e biti na nivou na kojem je danas.\u201c<\/p>\n
Predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegra, Danijel Kalezi\u0107, objasnio je da kada poruke koje se \u010duju u javnom diskursu skre\u0107u desno, ka mizoginiji, homofobiji, klerikalizaciji uvijek se to reflektuje na LGBT zajednicu tako \u0161to \u201eop\u0161ta populacija ima negativnije stavove prema nama na razli\u010dite na\u010dine\u201c.<\/p>\n
\u201eU odnosu na rodnu ravnopravnost i diskriminaciju, rekao bih da je sve vrlo povezano i da homofobija dolazi iz mizognije i da uvijek kada imamo dodatno ugro\u017eena prava \u017eena imamo i ve\u0107u homofobiju i ugo\u017eenija prava LGBT osoba i dodatno ugro\u017eavanje prava ostalih grupa. Mislim da je mizognija ne\u0161to \u0161to je stra\u0161no izra\u017eeno i svi zajedno moramo na\u0107i na\u010din da sve vratimo na put koji \u0107e i\u0107i ka jednakosti\u201c, kazao je Kalezi\u0107.<\/p>\n
Izvr\u0161na direktorica Centra za \u017eenska prava, Maja Rai\u010devi\u0107, istakla je da osim \u0161to su neadekvatno zastupljene u izvr\u0161noj i zakonodavnoj vlasti \u017eene su u prosjeku i daleko siroma\u0161nije od mu\u0161karaca.<\/p>\n
\u201eBojim se da \u0107e pandemija taj problem jo\u0161 dodatno da produbi. Podsjeti\u0107u da siroma\u0161tvo \u017eena uveliko uslovljava siroma\u0161tvo djece i svih onih o kojima one brinu, naj\u010de\u0161\u0107e kao samohrani roditelji. Posebno treba pratiti uticaj pandemije, koji je pokazao i da imamo porast broja prijava nasilja\u201c, pojasnila je Rai\u0107evi\u0107.<\/p>\n
Vi\u0161i programski savjetnik u Udru\u017eenju mladih sa hendikepom Crne Gore, Milenko Voji\u010di\u0107, smatra da bi bilo veoma zanimljivo ispitati uzroke diskriminacije prema osobama s invaliditetom u oblasti zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n
\u201eImamo osje\u0107aj da se stepen diskriminacije poslodavaca prema licima s invaliditetom smanjuje sa ulo\u017eenim naporima cijelog dru\u0161tva. Ali efekti nijesu zadovoljavaju\u0107i, ni pribli\u017eno\u201c, ocijenio je Voji\u010di\u0107.<\/p>\n
Programska menad\u017eerska Odjeljenja za borbu protiv diskriminacije u Savjetu Evrope, Angela Longo, smatra da bi zajedni\u010dka odgovornost trebalo da bude na obrazovanju kako bi se objasnilo koliko su va\u017ena pitanja jednakosti i razli\u010ditosti.<\/p>\n
\u201eDosta toga mo\u017ee da se uradi u budu\u0107nosti vezano za borbu protiv mr\u017enje. \u017delimo da nastavimo debatu i sa drugim nevladinim organizacijama, da vidimo koji su to instrumenti ne samo da se pru\u017ei materijalna podr\u0161ka za borbu protiv diskriminacije, ve\u0107 da se bolje shvati kako odbraniti \u017ertve od mr\u017enje, kako bolje prikupljati podatke, kako da \u017ertve predstave svoje slu\u010dajeve i da imamo jednu zajedni\u010dku odgovornost povodom ovih izazova\u201c, istakla je Longo.<\/p>\n
Istra\u017eivanje je pripremljeno u okviru projekta \u201cPromocija razli\u010ditosti i jednakosti u Crnoj Gori\u201d, koji je dio zajedni\u010dkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope \u201cHorizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022\u201d, koji sprovodi Odjel Savjeta Evrope za anti-diskriminaciju. U sklopu ovog projekta se radi sa partnerima u Crnoj Gori, u skladu sa preporukama Komisije Savjeta Evrope protiv rasizma i netolerancije iz 2017. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Skoro 43 odsto ispitanika smatra da LGBT osobe ne treba da imaju ista prava kao svi ostali gra\u0111ani<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-309018","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=309018"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309018\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":309022,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/309018\/revisions\/309022"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=309018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=309018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=309018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}