{"id":308966,"date":"2020-11-30T11:43:01","date_gmt":"2020-11-30T10:43:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308966"},"modified":"2020-11-29T23:00:11","modified_gmt":"2020-11-29T22:00:11","slug":"tako-mladi-a-vec-neravnopravni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/30\/tako-mladi-a-vec-neravnopravni\/","title":{"rendered":"Tako mladi, a ve\u0107 neravnopravni"},"content":{"rendered":"

Svaka studentska organizacija i udru\u017eenje na Univerzitetu Crne Gore (UCG) ima razli\u010dit princip rada, razli\u010dite projekte i ideje, ali im je zajedni\u010dko to \u0161to se na rukovode\u0107im du\u017enostima naj\u010de\u0161\u0107e nalaze mu\u0161karci.<\/p>\n

Svaki od 21. \u00a0fakulteta u sklopu UCG-a ima svoje studenstko vije\u0107e. Pored tog studentskog tijela, neki fakulteti imaju druge studentske organizacije i udru\u017eenja koje se bave aktivizmom, edukacijom i kulturom.\u00a0 Studenti i studentkinje\u00a0 UCG-a imaju i svoje krovno tijelo-Studenstki parlament.<\/p>\n

Studenski parlament \u010dine predstavnici fakulteta UCG-a i on ima 16 \u010dlanova i samo 5 (pet) \u010dlanica. Rukovode\u0107e pozicije u Studentskom palamentu pripadaju mu\u0161karcima – \u0160a\u0161i Ro\u0107enu (predsjednik) i Aleksandru \u0160ip\u010di\u0107u (student povjerenik).<\/p>\n

Polna struktura ne bi bila sporna da podaci ne pokazuju da na UCG-u ima znatno vi\u0161e studentkinja.\u00a0 Od 2000. do 2019. godine osnovne studije na UCG-u su upisale 191.944 djevojke i 158.042 mladi\u0107a, pokazuju statisti\u010dki podaci (MONSTAT).<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Protekle, 2019. godine, osnovne studije je upisalo 3.000 vi\u0161e djevojaka nego mladi\u0107a.<\/p>\n

Od 2007. do 2019. godine skoro je 5.000 vi\u0161e studentkinja nego studenata upisalo specijalisti\u010dke studije.\u00a0 U istom tom razdoblju, 411 studentkinja je upisalo doktorske studije, studenata malo vi\u0161e – 431, povr\u0111uje MONSTAT. Me\u0111utim, oni na doktorskim studijama nijesu \u010dlanovi\/ce studenskih organizacija i udru\u017eenja.<\/p>\n

Neki fakulteti, kao \u0161to je Fakultet politi\u010dkih nauka (FPN), imaju \u010detiri ili vi\u0161e studentskih organizacija. Pored Vije\u0107a studenata postoji i Klub studenata FPN, MAPSS, Unija studenata politi\u010dih nauka i druge. Na \u010delu svih pomenutih su mu\u0161karci, a i obavljaju funkcije predsjednika i, u slu\u010daju Vije\u0107a, funkciju studenta povjerenika. Prvi \u010dovjek Vije\u0107a FPN je Lazar Talovi\u0107, a druge najaktivnije organizacije, MAPSS-a, Marko Miliki\u0107.<\/p>\n

Vedran Vujisi\u0107 je osniva\u010d i predsjednik Unije studenata politi\u010dkih nauka i ka\u017ee da \u201ekada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, mo\u017eemo se zanositi kako je sve u redu i kako je stanje idili\u010dno sve dok nam statistika ne otvori o\u010di\u201d.<\/p>\n

Vedran kao pozitivan primjer navodi svoju organizaciju jer, kako ka\u017ee, pored njega u rokovdstvu imaju potpredsjednicu, \u010detiri djevojke u Upravnom odboru organizacije koje su ujedno i koordinatorke sektora, predsjednicu Skup\u0161tine, potpredsjednicu Skup\u0161tine, predsjednicu i dvije \u010dlanice Savjetodavnog odbora. Ovu strukturu on naziva \u201creceptom za uspjeh\u201d.<\/p>\n

On smatra da \u201cne mo\u017eemo i\u0107i dalje i napredovati ni kao organizacija, ni kao radni kolektiv, ni kao dru\u0161tvo ukoliko ne insistiramo na rodnoj ravnopravnosti\u201d.<\/h2>\n

Po njegovom mi\u0161ljenu, razloge za dominaciju mu\u0161karaca u ovom polju treba tra\u017eiti u istoriji i posmatrati ih kao relikt patrijarhalnog dru\u0161tva.<\/p>\n

\u201cKada govorimo konkretno o crnogorskom dru\u0161tvu, ono i dan danas u odre\u0111enoj mjeri ba\u0161tini ili sadr\u017ei ostatke i obrasce pona\u0161anja tipi\u010dne za patrijarhalno dru\u0161tvo. Po mom mi\u0161ljenju, nije toliki problem u tome \u0161to mu\u0161karci jednostavno \u017eele da budu nadmo\u0107ni i \u0161to \u017eele suprematiju nad nekim (iako ne pori\u010dem da postoje i takvi slu\u010dajevi). Ve\u0107i problem vidim u tome da se kroz generacije stvara neka vrsta \u201ekulture\u201c koja kao da obeshrabruje djevojke da uop\u0161te i poku\u0161aju pretendovati na rukovode\u0107e pozicije\u201d, zaklju\u010duje Vedran Vujisi\u0107.<\/p>\n

\"\"

Ma\u0161a Elezovi\u0107<\/p><\/div>\n

\u0160ta ovo zna\u010di za polo\u017eaj \u017eena u Crnoj Gori?<\/p>\n

Ma\u0161a Elezovi\u0107 je magistarska rodnih studija i aktivistkinja za \u017eenska prava. Ona ka\u017ee da “tenutno svjedo\u010dimo formiranju Vlade u kojoj \u0107e 4 od 12 ministarstava voditi \u017eene (\u0161to je ujedno i maksimalni broj ministarki koje je Crna Gora imala), dok u pregovara\u010dkom timu za formiranje te Vlade zvani\u010dno nije bila ni jedna \u017eena”. Uprkos uvedenim kvotama za u\u010de\u0161\u0107e \u017eena, u novom sazivu crnogorskog parlamenta nema 30% \u017eena, konstatuje Ma\u0161a.<\/p>\n

“Pa da li je onda neo\u010dekivano \u0161to sli\u010dnu, ako ne i goru situaciju vidimo u studentskim organizacijama? Situacija u studentskim organizacijama na Univerzitetu Crne Gore samo je odraz situacije u crnogorskom dru\u0161tvu kada je raspodjela mo\u0107i u pitanju. Patrijarhalna raspodjela rodnih uloga mnogo je starija od crnogorskog parlamentarizma i njene tek ostvarene demokratije”, ka\u017ee Ma\u0161a.<\/p>\n

Ona dodaje da rodni stereotip koji se \u010desto \u010duje sa znani\u010dnih adresa o podjeli na (mu\u0161ku) glavu ku\u0107e (ministarstva, parlamenta, dr\u017eave) i (\u017eenski) vrat koji tu glavu okre\u0107e, svjedo\u010di da patrijarhalna matrica mo\u0107i pro\u017eima svaku nit na\u0161eg dru\u0161tva i da su mu\u0161karci ti \u010diji se glas \u010duje, a da je \u017eenama mjesto u sjenci, jer \u201ciza svakog uspje\u0161nog mu\u0161karca stoji \u017eena\u201d.<\/p>\n

Ma\u0161a ocjenjuje da pristup pozicijama mo\u0107i na povr\u0161ini djeluje dostupan i otvoren za sve one koji su dovoljno ambiciozni, ali se \u010desto u posmatranju tih stvari zanemaruju strukturalne nejednakosti.<\/p>\n

“Od tradicionalnog pogleda na mu\u0161ku djecu, koja samim svojim ro\u0111enjem zauzimaju simboli\u010dku poziciju mo\u0107i u porodici kao nosioci prezimena, do pregovara o va\u017enim pitanjima u prostorima, poput kafana, koji \u017eenama nisu dostupni”, ka\u017ee Ma\u0161a.<\/h2>\n

Po njenom mi\u0161ljenju, Studentski parlament je samo jo\u0161 jedno mjesto na kome se lome koplja rodnih uloga. Ma\u0161a ka\u017ee da iako je studentski period vrijeme odre\u0111ivanja svoje pozicije u dru\u0161tvenom koordinatnom sistemu, to odre\u0111ivanje se de\u0161ava u ve\u0107 postoje\u0107em dru\u0161tvenom kontekstu u koji ulazimo sa svim onim \u0161to smo do tada internalizovali.<\/p>\n

Ona \u010desto \u010duje komentare da niko ne brani \u017eenama da se bave politikom i da se bore za svoje mjesto na visokim pozicijama, te da taj stav ukazuje na nerazumijevanje dru\u0161tvenih odnosa i na potpuno sljepilo za strukturalnu nejednakost.<\/p>\n

“Asertivnost i liderstvo nisu vje\u0161tine kojima u\u010dimo \u017eene, naprotiv, servilnost i zauzimanje \u0161to manje prostora (tjelesno i misaono) su mjera dobre \u017eene. Stoga ne \u010dudi nedostatak \u017eena, jer do tih pozicija \u017eena mora da se izbori sa svojom preuzetom ulogom, o\u010dekivanjima dru\u0161tva, patrijahatom, strukturalnim preprekama, pa tek onda ulazi u politi\u010dku borbu”, ka\u017ee Ma\u0161a.<\/p>\n

Za\u0161to je uop\u0161te va\u017eno da imamo \u017eene na takvim pozicijama kao \u0161to su parlamenti, studentski i dr\u017eavni? Na ovo pitanje Ma\u0161a odgovara da se iskustvo \u017eivota \u017eena razlikuje od iskustva \u017eivota mu\u0161karaca, upravo zahvaljuju\u0107i svim gorenavedenim strukturalnim nejednakostima i da, ukoliko \u017eelimo pravi\u010dnost u dono\u0161enju odluka i politika, moramo \u010duti dovoljno razli\u010ditih glasova zajednice koju predstavljaju. “Ako \u017eelimo demokratsko dru\u0161tvo, moramo da u\u010dimo djevoj\u010dice da su njihova mi\u0161ljenja, \u017eelje i potrebe va\u017eni i da nau\u010dimo da slu\u0161amo \u0161ta \u017eene imaju da ka\u017eu”.<\/p>\n

Marija PE\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rodna (ne)ravnopravnost u studentskim organizacijama na Univerzitetu Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308967,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-308966","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308966"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308966\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308973,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308966\/revisions\/308973"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308967"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}