{"id":308915,"date":"2020-11-29T10:11:31","date_gmt":"2020-11-29T09:11:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308915"},"modified":"2020-11-29T10:12:37","modified_gmt":"2020-11-29T09:12:37","slug":"potrebni-novi-koncepti-za-sve-kulturne-adrese","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/29\/potrebni-novi-koncepti-za-sve-kulturne-adrese\/","title":{"rendered":"Potrebni novi koncepti za sve kulturne adrese"},"content":{"rendered":"

Dom kulture na Rijeci Crnojevi\u0107a koji je nekada bio sredi\u0161te dru\u0161tvenog \u017eivota te male lokalne zajednice danas je ruina koja svjedo\u010di o nebrizi i zapostavljanju jo\u0161 jednog primjera kulturne zaostav\u0161tine. Decenijama daleko od o\u010diju javnosti, zahvaljuju\u0107i fotografiji Ksenije Martinovi\u0107, zapu\u0161teni Dom kulture u Rije\u010dkoj nahiji povampirio se kru\u017ee\u0107i dru\u0161tvenim mre\u017eama. Reakcije su bile brojne, ali i o\u010dekivano negativne prema nadle\u017enima. To je bio i na\u0161 povod za pri\u010du o kulturnim centrima u Crnoj Gori. U kakvom su stanju i \u0161to se tamo \u010dini?<\/p>\n

Funkcionisanje kulturnih centara u Crnoj Gori razlikuje se od grada do grada \u2013 od onih totalno zapu\u0161tenih, ruiniranih zaostav\u0161tina koje svjedo\u010de o nebrizi i ga\u0161enju kulturnog \u017eivota u manjim mjestima do svijetlih primjera djelovanja tih institucija u gradovima \u2026<\/p>\n

U Ministarstvu kulture na \u010dijem je \u010delu jo\u0161 uvijek Aleksandar Bogdanovi\u0107, ponosno isti\u010du obnavljanje zna\u010dajnog broja kulturnih centara tokom protekle decenije kao i njihovo opremanje savremenom tehnologijom. No, na\u0161i sagovornici uz to isti\u010du i da rekonstrukciju tih objekata nije pratila programska i kadrovska reorganizacija, neophodna za uspje\u0161nu praksu naslije\u0111ene mre\u017ee kulturnih centara.<\/p>\n

Novonastala situacija sa prijedlogom da resorno ministarstvo bude dio skupa sa jo\u0161 \u010detiri resora (prosvjete, nauke, sporta i mladih) dodatno komplikuje ionako zapostavljenu kulturnu politiku u dr\u017eavi.<\/p>\n

Izgra\u0111eni tokom perioda socijalizma (70 \u2013tih i 80-tih godina pro\u0161log vijeka) kulturni centri bili su rezultat ozbiljne dru\u0161tvene strategije za razvoj kulture. Ipak, preambiciozna gradnja uslovljavala je veliki broj zaposlenih, ali ve\u0107inom nefunkcionalnih kadrova, rekao je za PCNEN filmski reditelj Branko Baleti\u0107.<\/strong> On poru\u010duje da je u novom dobu potrebno stvoriti nove programske koncepte i \u010duti glas mladih umjetnika.<\/h2>\n

\u201eKada ne bi znali gdje \u0107e sa nekim kadrovima, onda bi ih poslali u kulturu, pa se taj broj s godinama nagomilavao. Ovoj zemlji bi odgovarali mnogo manji kulturni centri koji bi privla\u010dili publiku svojim kontinuiranim doga\u0111ajima. Potrebni su novi programski koncepti bazirani na povezivanju sa nevladinim organizacijama i mladima \u017eeljnim promjene i stvaranja. Jednostavno im dati priliku da kreiranju programe, koji bi kasnije bili prikazani \u0161irom zemlje\u201d, ka\u017ee Baleti\u0107, nekada\u0161nji direktor Crnogorske kinoteke, koja se nedavno i kona\u010dno uselila u nove prostorije u zgradi Muzi\u010dkog centra.<\/p>\n

\"\"

Rekonstruisana zgrada Doma kulure u Pljevljima<\/p><\/div>\n

Rekonstrukcija zgrade najstarijeg Doma kulture u Crnoj Gori, koji se nalazi u Pljevljima, a datira iz 1950. godine trajala je 10 godina. Ko\u0161tala je oko \u0161est i po miliona eura. U Sekretarijatu za dru\u0161tvene djelatnosti, koji od 2018. godine kada je zgrada sve\u010dano otvorena obavlja sve poslove do izbora novog kadra budu\u0107eg Centra za kulturu, ka\u017eu da je dalje funkcionisanje ove institucije veliki izazov, ali da se kultura ne smije zapostaviti. Predstava ,,Mirovna misija\u201c, \u010dija je premijera otkazana u martu zbog pandemije, bi\u0107e prva u pljevaljskoj produkciji nakon pauze od 63 godine.<\/p>\n

\u201cIskustvo nam je pokazalo da se moramo efikasno prilago\u0111avati novonastalim okolnostima. Za na\u0161u novu predstavu \u2018Mirovna misija\u2019, po tekstu Jovane Bojovi\u0107, u re\u017eiji Slobodana Marunovi\u0107a, anga\u017eovali smo glumce CNP \u2013a, iz Nik\u0161i\u0107a i Puls teatra. Pored profesionalne gluma\u010dke ekipe, anga\u017eovali smo lokalne \u2019snage\u2019- zanatlije, scenske radnike, na\u0161e Pljevljake oko izrade scenografije i kostima. Sve to \u0107e pomo\u0107i u kreiranju atmosfere potrebne za osnivanje amaterskog ansambla. Nove generacije to \u017eele\u201d, ka\u017ee za PCNEN sekretarka za dru\u0161tvene djelatnosti Emina Salihovi\u0107.<\/strong><\/p>\n

\u201cVa\u017eno je da u centrima kulture rade stru\u010dni i zainteresovani profesionalci koji uprkos ograni\u010denim bud\u017eetskim sredstvima posti\u017eu dobre rezultate, organizuju\u0107i brojne kvalitetne raznovrsne programe i pune\u0107i sale\u201d, ka\u017ee Sne\u017eana Burzan<\/strong> direktorica podgori\u010dkog KIC-a \u201cBudo Tomovi\u0107\u201d, koji ove godine obilje\u017eava 55. godina postojanja. U toku je priprema monografije povodom tog jubileja.<\/h2>\n

\u201cKulturni centri kao baza za stvaranje budu\u0107ih umjetnika su glavni nosioci duha jednog mjesta, grada i dr\u017eave. Bez amaterizma nema profesionalaca, to ne smijemo zaboraviti\u201d, ka\u017ee Burzan.<\/p>\n

\u201eBez kvalitetnog kadra u institucijama kulture, ne mo\u017eemo o\u010dekivati ni\u0161ta\u201d, isti\u010de magistar Janko Ljumovi\u0107 i dodaje da je kulturna politika u Crnoj Gori, i na gradskom i nacionalnom nivou, nepostoje\u0107a praksa posebno u pore\u0111enju sa evropskim trendovima koji se mijenjaju.<\/p>\n

\"\"

Modernizovana i adaptirana sala Centra za kulturu u Ulcinju<\/p><\/div>\n

\u201cKulturna politika je, prije svega, prostor koji ja\u010da i razvija institucije kulture i njihovu autonomiju, a to je ono \u0161to je nestalo poslednjih godina. Danas imamo primjer javnog protesta nezavisnog sektora zbog novog modela koji se nudi, a da je sam nezavisni sektor zapravo tek nekonstituisan zbog nebrige i zanemarivanja u dosada\u0161njoj kulturnoj politici Crne Gore. Odusutvo evaluacije kulturnog sistema je tako\u0111e na\u0161 veliki nedostatak\u201d, poja\u0161njava Ljumovi\u0107.<\/p>\n

\u201eGradske ustanove kulture trebale bi vi\u0161e biti otvorene za saradnju sa lokalnim umjetnicima, ali se i artisti svih profila moraju pokrenuti i preuzeti inicijativu\u201c, ka\u017ee muzi\u010dar i osniva\u010d Bedem festa u Nik\u0161i\u0107u Petar \u0160undi\u0107.<\/strong><\/h2>\n

On smatra da bi na \u010delu kulturnih centara mora biti neko ko je i sam umjetnik, ali konstatuje da su, u velikom broju slu\u010dajeva, na rukovode\u0107im polo\u017eajima oni koji nemaju taj senzibilitet.<\/p>\n

\u201eInstitucije su dugo bile zatvorene za nove modele upravljanja, dono\u0161enja odluka, samog finansiranja, a umjetnici pasivni. Nedostaje ta karika, \u010dovjek, NVO, javna ustanova. Da bi kulturni \u017eivot o\u017eivio, nakon ovog perioda kada svjedo\u010dimo njegovom odumiranju zbog pandemije, taj ‘mehanizam’ se mora pokrenuti. Na umjetnicima je da to urade, osmisle i ponude projekte. Bedem fest je dobar primjer saradnje sa institucijama kulture od lokalnih do ministarstva. Kultura i umjetnost ne smiju da postanu ti\u0161ina, ni u najte\u017eim vremenima. Potrebno je stvoriti dugoro\u010dnu strategiju o\u010duvanja crnogorskog kulturnog identiteta, ali ne onog politizovanog, ve\u0107 kosmopolitskog\u201c, zaklju\u010duje \u0160undi\u0107.<\/p>\n

U vremenu totalne neizvjesnosti na globalnom nivou, kada smo prepu\u0161teni sami sebi, umjetnost se sada \u010dini \u201cnajljudskijim na\u010dinom da u\u010dinimo svoj \u017eivot podno\u0161ljivim\u201d (ameri\u010dki pisac Kurt Vonegut). Kada bismo kao pojedinci po\u0161li tim uzvi\u0161enim putem, bez obzira koliko smo dobri u tome ili ne, bilo bi to ljekovito za sve.<\/p>\n

Irena \u010cEJOVI\u0106<\/strong><\/p>\n

\n

Oko tri miliona eura za obnovu KC<\/h2>\n

U Ministarstvu kulture navode da <\/em>u svakom gradu u Crnoj Gori, osim na Cetinju (gdje je pokrenuta inicijativa za osnivanjem), postoje centri za kulturu, koji su tokom protekle decenije obnovljeni zbog jako lo\u0161eg stanja jo\u0161 od pro\u0161log vijeka. Izgra\u0111eni su i novi u Andrijevici, Gusinju i u \u0160avniku (Rezidencijalni centar za knji\u017eevnike u Ku\u0107i Peki\u0107a). U odnosu na obim rekonstrukcije, kako isti\u010du mo\u017ee se govoriti i o novim zdanjima Nik\u0161i\u0107kog pozori\u0161ta i Centra za kulturu u Pljevljima. Nagla\u0161avaju da je ove godine zapo\u010deta i digitalizacija svih bioskopa u dr\u017eavi, pa o\u010dekuju, da \u0107e do 2023. sve op\u0161tine u Crnoj Gori imati digitalizovane bioskopske dvorane.<\/em><\/p>\n

\u00a0\u201eVladinim projektom Razvoj kulture na sjeveru bilo je\u00a0 obuhva\u0107eno 16 objekata u 10 op\u0161tina:\u00a0 Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Plavu, Plu\u017einama, Pljevljima, Gusinju, Murinu, Mojkovcu, \u0160avniku, Ro\u017eajama i \u017dabljaku. U tu svrhu ulo\u017eeno je 3.083.423,83 eura, a poslovi na unapre\u0111enju infrastrukture nastavljeni su u kontinuitetu. Ministarstvo kulture, Filmski centar Crne Gore i lokalne samouprave ulo\u017eile su tokom 2020. godine znatna finansijska sredstva u modernizaciju prikaziva\u010dke djelatnosti u op\u0161tinama Kotor, Bar, Ulcinj, Mojkovac i Bijelo Polje. U zavisnosti od veli\u010dine sale, po jednom bioskopu za ovu tehni\u010dku modernizaciju potrebno je izme\u0111u 60 i 70 hiljada eura. Do sada je obezbije\u0111eno 350.000 eura. Ministarstvo kulture i Op\u0161tina Plu\u017eine nedavno su potpisali ugovor o adaptaciji Kule Lazara So\u010dice, koja \u0107e funcionisati kao izlo\u017ebeni i rezidencijalni centar za istra\u017eivanje u oblasti istorije i za\u0161ti\u0107enih UNESCO podru\u010dja. Zapu\u0161tena zgrada Starog zatvora u Kotoru krajem idu\u0107eg mjeseca posta\u0107e jo\u0161 jedan Regionalni kreativni hab, nakon prvog otvorenog u julu ove godine u Palati u Starom Baru \u2013 navode iz Ministarstva kulture.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljumovi\u0107: Kulturna politika je, prije svega, prostor koji ja\u010da i razvija institucije kulture i njihovu autonomiju, a to je ono \u0161to je nestalo poslednjih godina. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308916,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[546,12],"tags":[],"class_list":["post-308915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-feature","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308915"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308920,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308915\/revisions\/308920"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}