{"id":308902,"date":"2020-11-29T07:44:21","date_gmt":"2020-11-29T06:44:21","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308902"},"modified":"2020-11-29T07:44:21","modified_gmt":"2020-11-29T06:44:21","slug":"odrzimo-ameriku-zaposlenom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/29\/odrzimo-ameriku-zaposlenom\/","title":{"rendered":"Odr\u017eimo Ameriku zaposlenom"},"content":{"rendered":"
\n
Pi\u0161e: Milan Gavrovi\u0107<\/strong><\/div>\n<\/div>\n
\n
\n
\n
\n

Nije samo Joseph Biden, i Donald Trump je dobio rekordan broj glasova, na rekordnim (po izlaznosti) ameri\u010dkim izborima. Kako je to mogu\u0107e kad ga svi prikazuju, a najvi\u0161e on sam sebe, kao \u010dovjeka bez skrupula, patolo\u0161kog la\u017eljivca i sociopata? Ako je to vidio i \u010duo \u010ditav svijet, sigurno su vidjeli i Amerikanci. Pa ipak, rekordan ih je broj glasao za njega. Za\u0161to? Oni i tako nemaju pojma ni o \u010demu, glasi naj\u010de\u0161\u0107i odgovor. Vjerojatno je istina ipak kompliciranija. Pogotovo jer je ocjena skoro svih politi\u010dkih analiti\u010dara da je Trump izgubio zbog korone, a da bi komotno pobijedio da je nije bilo. Kao uzrok se navode dobri ekonomski rezultati u njegovom mandatu. I zaista, dok se Europa koprcala u krizi, ogroman je broj Amerikanaca osjetio da im postaje bolje.<\/p>\n

A onda je Trump (i oni koji stoje iza njega) zaklju\u010dio da je Zemlja ipak okrugla. Da bi se to dogodilo, Amerikanci su morali osjetiti da im je u globalizacijskoj igri pita postala skuplja od tepsije<\/h2>\n

Glavni razlog tome je napu\u0161tanje globalizacije i, koliko god se to \u010dinilo \u010dudnim, trgovinski rat s Kinom. “Svijet je ravna plo\u010da”, naslov je svojedobnog bestselera komentatora The New York Timesa i trostrukog dobitnika Pulitzerove nagrade Thomasa L. Friedmana, u kojem on dokazuje da je globalizacija izjedna\u010dila uvjete poslovanja u najve\u0107em dijelu svijeta i time silno potaknula razvoj. Bila je to nedodirljiva doktrina du\u017ee od tri desetlje\u0107a. A onda je Trump (i oni koji stoje iza njega) zaklju\u010dio da je Zemlja ipak okrugla. Da bi se to dogodilo, Amerikanci su morali osjetiti da im je u globalizacijskoj igri pita postala skuplja od tepsije. Dodu\u0161e, na po\u010detku se sve \u010dinilo sjajnim. Izbrisane su carine i druge grani\u010dne prepreke, pa se proizvodnja prebacivala u ekonomski manje razvijene zemlje, s obiljem jeftinih radnika i ni\u017eim ukupnim tro\u0161kovima poslovanja. Profiti ameri\u010dkih korporacija su stalno rasli, a istim putem i\u0161le su i druge europske i azijske zemlje. Protivnici globalizacije tvrdili su, dodu\u0161e, da je rije\u010d o novom obliku kolonijalizma i eksploataciji siroma\u0161nijih dijelova svijeta, ali su se zanemarivale posljedice u mati\u010dnim zemljama. A onda se pokazalo kako globalizacija nije pogodila Kinu, Indiju i druge zemlje dovoljno velike i jake da vode ra\u010duna o vlastitim interesima, ali da je duboko poremetila odnose rada i kapitala na razvijenom zapadu.<\/p>\n

Sav globalizacijski ekstraprofit odlazio je naime na ra\u010dune korporacija, dok su radnici \u010diji su poslovi odlutali globusom ostajali na ulici. I tako iz godine u godinu. Sve \u0161to smo kupovali bilo je ameri\u010dko, pri\u010dao je ovom autoru jedan na\u0161 privrednik koji je jo\u0161 pro\u0161log stolje\u0107a oti\u0161ao u New York kao predstavnik velike jugoslavenske tvrtke i poslije ondje ostao \u017eivjeti. A sad, ka\u017ee on dalje, ne\u0107u previ\u0161e karikirati tvrdnjom da su to jo\u0161 samo kruh i mlijeko. Sve drugo je uvozno, odnosno kinesko. Dru\u0161tveno raslojavanje koje je to izazvalo isprva se pripisivalo jednom drugom, tako\u0111er va\u017enom uzroku. Zapo\u010delo je naime razdoblje velikih \u0161pekulacija s tzv. novim bankarskim proizvodima, pri \u010demu su se stvarala bogatstva ni iz \u010dega, novcem se stvarao novac bez ikakve proizvodnje i realnog rasta BDP-a. To je dovelo do krize godine 2008. (inicijalna kapisla bio je slom banke Lehman Brothers, kao \u0161to je 1929. tu ulogu imao Goldman Sachs) u kojoj su bogati postali jo\u0161 bogatiji. Uskoro je do\u0161lo do toga da jedan posto najbogatijih posjeduje koliko siroma\u0161nija polovica \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

U samoj Americi isti efekt imalo je globalizacijsko uni\u0161tavanje doma\u0107e proizvodnje. Trump je dobro uo\u010dio da ubacuju\u0107i se u ispra\u017enjeni prostor i preuzimaju\u0107i ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te, to koristi tko god mo\u017ee. Ne samo Kina, ve\u0107 i Europa. Zato je jedna od njegovih poruka Njema\u010dkoj glasila: Ako ho\u0107ete svoje automobile bez carine prodavati u SAD-u, organizirajte proizvodnju kod nas, a ne u jeftinom Meksiku. S Kinom je u\u0161ao u rat carinama i uspio vratiti dio radnih mjesta ili sprije\u010diti odliv novih. Iza njega je stajao dobar dio doma\u0107eg kapitala koji je po\u010deo shva\u0107ati da su raslojavanje i siroma\u0161tvo u samoj Americi postali preveliki. Skoro da je postala aktualna ona stara pjesmica u kojoj se ka\u017ee kako \u0107e Amerika i Engleska biti zemlja proleterska. Koliko su se vjetrovi promijenili pokazalo se kad su kineski lideri po\u010deli pou\u010davati Ameriku i ostale zapadne zemlje kako je zatvaranje uvijek \u0161tetno. Aktualno osnivanje azijske zone slobodne trgovine znak je da se s rije\u010di prelazi na djela i da svaka batina ima dvije strane.<\/p>\n

Nisu se samo Kinezi prepali odustajanja od globalizacije, iako imaju golemo vlastito tr\u017ei\u0161te (po broju stanovnika znatno ve\u0107e od Amerike, Europe i Rusije zajedno), pa su ve\u0107 po\u010deli ubrzano pove\u0107avati kupovnu mo\u0107 doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Zabrinuti biv\u0161i \u0161ef Svjetske banke Robert Zoellick upozorava ovih dana da se svijet mo\u017ee vratiti u godinu 1900<\/h2>\n

Iako se otvorenost vlastite ekonomije i ru\u0161enje barijera odavno smatraju ekonomskom abecedom, \u017eivot nije uvijek slijedio profesorske recepte. Ju\u017ena Koreja je po\u010dela razvijati svoju automobilsku industriju tako \u0161to je otkupila licencu japanskog Mitsubishija, a poslije jo\u0161 jednu njema\u010dkog Opela. Ali dok nije stasala vlastita proizvodnja, nijedan japanski, njema\u010dki ili bilo koji drugi uvozni automobil nije u\u0161ao na korejsko tr\u017ei\u0161te. Zanimljivu igru vodili su i Japanci, u doba kad je njihova zemlja rasla tempom koji poslije nisu dostigli ni Kinezi. Oni nisu uvodili visoke carine, ali je strancima bilo prete\u0161ko probiti se kroz gusti\u0161 tehni\u010dkih, sanitarnih i drugih normi i propisa koji su vrijedili na njihovom tr\u017ei\u0161tu. Istodobno im je silno koristio rat koji je tada bjesnio u Koreji. Amerikancima, a i drugima, vi\u0161e se isplatilo opskrbljivati svoju vojsku iz susjednog Japana nego iz daleke Amerike ili Europe. Bio je to rat koji su Japanci dobili, iako nakon poraza u Drugom svjetskom ratu nisu smjeli imati nijednog vojnika.<\/p>\n

Nisu se samo Kinezi prepali odustajanja od globalizacije, iako imaju golemo vlastito tr\u017ei\u0161te (po broju stanovnika znatno ve\u0107e od Amerike, Europe i Rusije zajedno), pa su ve\u0107 po\u010deli ubrzano pove\u0107avati kupovnu mo\u0107 doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Zabrinuti biv\u0161i \u0161ef Svjetske banke Robert Zoellick upozorava ovih dana da se svijet mo\u017ee vratiti u godinu 1900. Pritom sigurno ne misli na Bokserski ustanak u Kini protiv kolonijalnih sila, na osnivanje Socijalisti\u010dke revolucionarne partije u Rusiji i druge doga\u0111aje iz te godine. Njega brine ekonomsko zatvaranje nacionalnih dr\u017eava, brine ga ono Trumpovo “America first” (pri \u010demu je on samo rekao ono \u0161to svi drugi misle i rade, naravno kad je rije\u010d o njihovim zemljama), brine ga povratak u doba prije razvoja kojem je globalizacija samo posljednja faza. On bi \u017eelio da se ne ru\u0161i dostignuta razina me\u0111unarodne suradnje, ve\u0107 da se rje\u0161enja tra\u017ee zajedni\u010dki. To isto zagovara i papa Franjo, ali njemu se idealisti\u010dki optimizam, pa i odre\u0111ena mjera naivnosti mogu oprostiti.<\/p>\n

U krizi naime ljudi reagiraju druk\u010dije. Tada svakome ko\u0161ulja postaje bli\u017ea od kaputa, a vlastiti vrabac u ruci va\u017eniji od zajedni\u010dkog goluba na grani. Iz tog korijena buja i velik dio nevolja s kojima se suo\u010dava Europska unija. Ni na zajedni\u010dku opasnost, kao \u0161to je po\u0161ast korone, nema zajedni\u010dkog odgovora. I tu se izvode razne ra\u010dunice i jednad\u017ebe u kojima samo vlastiti interes nije nepoznanica. Trump odlazi, treba se nadati definitivno, ali trumpizam ostaje.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok se Europa koprcala u krizi, ogroman broj Amerikanaca osjetio je za vrijeme Trumpa da im postaje bolje. Glavni razlog tome je napu\u0161tanje globalizacije i, koliko god se to \u010dinilo \u010dudnim, trgovinski rat s Kinom, \u010dime je vra\u0107en dio radnih mjesta ili sprije\u010den odliv novih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":307739,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-308902","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308902"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308905,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308902\/revisions\/308905"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/307739"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}