{"id":308765,"date":"2020-11-27T14:11:51","date_gmt":"2020-11-27T13:11:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308765"},"modified":"2020-11-27T14:13:28","modified_gmt":"2020-11-27T13:13:28","slug":"dvije-stvarnosti-romi-u-evropskoj-uniji-i-romi-na-zapadnom-balkanu-u-ocima-evropske-komisije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/27\/dvije-stvarnosti-romi-u-evropskoj-uniji-i-romi-na-zapadnom-balkanu-u-ocima-evropske-komisije\/","title":{"rendered":"Dvije stvarnosti: Romi u Evropskoj uniji i Romi na Zapadnom Balkanu u o\u010dima Evropske komisije"},"content":{"rendered":"

Autor:<\/strong> Stephan M\u00fcller*<\/strong><\/p>\n

Evropska komisija (EK) je nedavno predstavila javnosti dvije va\u017ene politike, obje zna\u010dajne\u00a0 za zemlje Zapadnog Balkana: paket pro\u0161irenja 2020, i novi Strate\u0161ki okvir EU za jednakost, uklju\u010divanje i u\u010de\u0161c\u0301e Roma.<\/p>\n

Novi Strate\u0161ki okvir EU za jednakost, uklju\u010divanje i u\u010de\u0161c\u0301e Roma<\/a> poziva dr\u017eave \u010dlanice da prepoznaju uticaj anticiganizma (rasizam prema Romima) kao osnovni uzrok diskriminacije i isklju\u010denja Roma i da poja\u010daju borbu protiv njega. EK predla\u017ee dvosmjerni pristup u borbi protiv anticiganizma<\/a>: s jedne strane, samostalni pristup problemu, a s druge, me\u0111usektorski pristup u prioritetnim sektorima obrazovanja, zapo\u0161ljavanja, stanovanja i zdravstva. EK tako\u0111e nagla\u0161ava da c\u0301e se novi Okvir EU za Rome primenjivati i na zemlje u procesu pristupanja.<\/p>\n

Komisija<\/a> priznaje da se \u201emnogi od 10-12 miliona Roma na kontinentu i dalje suo\u010davaju sa diskriminacijom, anticiganizmom i socioekonomskom isklju\u010deno\u0161c\u0301u u svom svakodnevnom \u017eivotu\u201c i isti\u010de da \u201eborba protiv diskriminacije i anticiganizma treba da bude klju\u010dni cilj i me\u0111usektorski prioritet u svakoj politi\u010dkoj oblasti, dopunjavajuc\u0301i inkluzivne pristupe\u201c.<\/p>\n

Ovo je zna\u010dajan napredak, ali kada je rije\u010d o situaciji u zemljama Zapadnog Balkana<\/a>, o\u010digledno su potrebni znatno ve\u0107i napori da bi se postigao ovaj nivo razumijevanja.<\/p>\n

Iako se Romi u Evropskoj uniji suo\u010davaju sa \u0161iroko rasprostranjenim anticiganizmom, diskriminacijom i socijalnom isklju\u010deno\u0161c\u0301u, izvje\u0161taji Evropske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana jedva da se pozivaju na anticiganizam ili diskriminaciju Roma, uprkos \u010dinjenici da se u nekoliko navrata pozivaju na status Roma. \u010cini se da ovi izvje\u0161taji prate tradiciju prethodnih i zanemaruju uticaj anticiganizma i diskriminacije na stvarnu situaciju u kojoj se Romi nalaze.<\/p>\n

Anticiganizam \u017eivi \u0161irom Evrope, pa i u zemljama Zapadnog Balkana, ali se manifestacije ove pojave razlikuju od zemlje do zemlje. Govor mr\u017enje i zlo\u010dini iz mr\u017enje su njegovi najvidljiviji oblici. Drugi oblici uklju\u010duju diskriminaciju na tr\u017ei\u0161tu rada, u \u0161kolama i stanovanju, kao i sveukupne negativne stavove prema Romima, \u0161to pokazuju rezultati\u00a0Balkanskog barometra<\/a>. \u010cak i vrlo ograni\u010dena primjena inkluzivnih politika Roma za posljednje dvije decenije bi se, tako\u0111e, mogla smatrati oblikom anticiganizma.<\/p>\n

Ako uzmemo u obzir \u010dinjenicu da se za posljednih dvadeset godina situacija Roma na Zapadnom Balkanu jedva pobolj\u0161ala, uprkos zna\u010dajnim finansijskim ulaganjima Evropske unije, krajnje je vrijeme da se zapo\u010dne ozbiljan proces inventarisanja, koji prepoznaje postojanje i uticaj anticiganizma i promovi\u0161e borbu protiv njega.<\/h2>\n

Ukoliko bude nastavljeno umanjivanje zna\u010daja situacije, naro\u010dito neuspjeha vlada da primijene donijete politike, potrebne promjene ne\u0107e biti realizovane. Time \u0107e se samo produ\u017eiti uticaj anticiganizma i isklju\u010divanja vec\u0301ine Roma. Jedino izvje\u0161taji<\/a>\u00a0o Albaniji i Bosni i Hercegovini spominju postojanje anticiganizma, ali samo po jednom u oba izvje\u0161taja.<\/p>\n

U izve\u0161taju o Albaniji navodi se da \u201eanticiganizam i govor mr\u017enje ostaju pitanja kojima bi se u Albaniji trebalo sistematski baviti u okviru \u0161ire javnosti, tijela za jednakost i Vladinim strukturama i sistemima\u201c. Izvje\u0161taj o Bosni i Hercegovini navodi da \u201epredrasude i anticiganizam i dalje ko\u010de socijalnu integraciju Roma\u201c.<\/p>\n

Postoji kolektivno shvatanje da je diskriminacija Roma, kao rezultat anticiganizma, \u0161iroko rasprostranjena \u0161irom Evrope. Diskriminacija protiv Roma u obrazovnom sistemu, na tr\u017ei\u0161tu rada ili u pristupu zdravstvenim uslugama prepoznata je kao glavna prepreka uklju\u010divanju Roma.<\/p>\n

Izuzev izvje\u0161taja o Srbiji, izvje\u0161taji o napretku priznaju \u010dinjenicu da diskriminacija Roma uop\u0161teno postoji, ali negiraju diskriminaciju u zapo\u0161ljavanju i obrazovanju (Albanija, Crna Gora), obrazovanju (Bosna i Hercegovina) ili zapo\u0161ljavanju (Sjeverna Makedonija). Postojanje diskriminacije uglavnom se priznaje indirektno, a nijedan od izvje\u0161taja ne poziva Vlade da se bore protiv diskriminacije Roma.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, izvje\u0161taj o Srbiji poziva zemlju da poja\u010da mjere \u201eza za\u0161titu prava osoba koje se suo\u010davaju sa diskriminacijom\u201c i da \u201eaktivno sprovodi istragu i donosi osu\u0111ujuc\u0301e presude za zlo\u010dine motivisane mr\u017enjom\u201c. Izvje\u0161taj, me\u0111utim, ne navodi da Romi pripadaju \u201eosobama koje se suo\u010davaju sa diskriminacijom\u201c, niti pominje da su oni \u010desto meta zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n

S druge strane,\u00a0,,Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan\u201d, dio Paketa za pro\u0161irenje 2020. godine, posebno se odnosi na Rome i na novi\u00a0Okvir EU za Rome. U\u00a0saop\u0161tenju<\/a>\u00a0se nagla\u0161ava da je \u201eintegracija Roma u dru\u0161tvo podr\u017eavanjem njihovog punog u\u010de\u0161c\u0301a u obrazovanju i na tr\u017ei\u0161tu rada od posebnog zna\u010daja i da c\u0301e biti klju\u010dni prioritet procesa integracije u EU\u201c.<\/p>\n

U novom Okviru EU za Rome, EK je prepoznala kao problem visoku stopu NEET (ne u zaposlenosti, obrazovanju ili obuci) me\u0111u Romima u Evropskoj uniji, pa je postavljen cilj da se najmanje za polovinu smanji jaz u stopi NEET. Trenutno stopa NEET-a me\u0111u Romima u EU iznosi 62%, dok me\u0111u op\u0161tom populacijom iznosi 10,1%. Prema\u00a0istra\u017eivanju UNDP-a<\/a>, stopa NEET-a me\u0111u Romima na Zapadnom Balkanu iznosi izme\u0111u 73% (Srbija) i 86% (Bosna i Hercegovina); stopa me\u0111u Romkinjama iznosi \u010dak 81% (Sjeverna Makedonija) i 93% (Crna Gora). Izvje\u0161taji Evropske komisije, me\u0111utim, vrlo malo pa\u017enje posve\u0107uju ovom pitanju.<\/p>\n

Vec\u0301ina Roma zate\u010dena je u nesigurnom samozapo\u0161ljavanju, bez socijalne sigurnosti i sa malim, nestabilnim prihodima. Pandemija COVID-19<\/a> je pokazala\u00a0 opasnosti ove situacije, jer mnogi Romi ostaju bez ikakvih prihoda, moraju se oslanjati na nov\u010danu pomoc\u0301 ili pomoc\u0301 vlasti u naturi, pomo\u0107 me\u0111unarodnih donatora ili organizacija civilnog dru\u0161tva. Visoke stope NEET ukazuju na to da c\u0301e vec\u0301ina naredne generacije Roma tako\u0111e ostati na ovim nesigurnim poslovima, ukoliko politi\u010dari uskoro ne po\u010dnu djelovati.<\/p>\n

Ograni\u010den broj Roma, koji su stalno zaposleni u javnom ili privatnom sektoru, ne mo\u017ee se pripisati samo nedostatku kvalifikacija, kao \u0161to neki izve\u0161taji insinuiraju. Anticiganizam i diskriminacija, kao i odbijanje vlasti da ispune svoje zakonske i politi\u010dke obaveze da zaposle Rome u javnom sektoru i u javnim preduzec\u0301ima, podjednako su relevantni faktori.\u00a0Nedavna najava<\/a>\u00a0vlasti u Srbiji da c\u0301e povec\u0301ati broj zaposlenih Roma u javnoj slu\u017ebi prvi je korak u pravom smjeru.<\/p>\n

Zbog emigracije i demografskog pada, u regionu vec\u0301 postoji nedostatak radne snage i on c\u0301e se povec\u0301avati u buduc\u0301nosti. Stoga je krajnje vrijeme da se poja\u010daju napori za uklju\u010divanje Roma u radnu snagu, umjesto da se ograni\u010de na neodr\u017eivo, nesigurno samozapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

Pozivanje na Rome u\u00a0,,Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan\u201d\u00a0ukazuje na potrebu za jo\u0161 jednom promjenom u ukupnom kreiranju politike. Situacija i polo\u017eaj Roma moraju se uzeti u obzir u svim relevantnim poljima politike, bilo da se radi o ekonomskom razvoju, migracijama, socijalnim politikama, demografskim kretanjima ili ubla\u017eavanju posljedica COVID-19. Me\u0111utim, vrijeme c\u0301e pokazati da li c\u0301e ovu najavu pratiti primjena u praksi.<\/p>\n

Stephan M\u00fcller* je politikolog koji, izme\u0111u ostalog, radi kao spoljni savjetnik za Zapadni Balkan pri Centralnom savjetu njema\u010dkih Sinta i Roma. Ima dugogodi\u0161nje iskustvo rada na Zapadnom Balkanu za vlade i me\u0111unarodne organizacije.<\/p>\n

<\/em><\/strong>Prevela: Jovana Damjanovi\u0107
\n<\/em><\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Napomene: Ovaj tekst je preuzet<\/a> u partnerstvu sa European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Situacija i polo\u017eaj Roma moraju se uzeti u obzir u svim relevantnim poljima politike, bilo da se radi o ekonomskom razvoju, migracijama, socijalnim politikama, demografskim kretanjima ili ubla\u017eavanju posljedica COVID-19<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3,14],"tags":[],"class_list":["post-308765","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308765","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308765"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308765\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308769,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308765\/revisions\/308769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308765"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308765"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308765"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}