{"id":308717,"date":"2020-11-27T07:31:17","date_gmt":"2020-11-27T06:31:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308717"},"modified":"2020-11-27T07:31:17","modified_gmt":"2020-11-27T06:31:17","slug":"najvaznije-zivotno-pravilo-jordana-petersona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/27\/najvaznije-zivotno-pravilo-jordana-petersona\/","title":{"rendered":"Najva\u017enije \u017eivotno pravilo Jordana Petersona"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jon Miltimor<\/strong><\/p>\n

Prije skoro dvije godine prijatelji su mi kupili najprodavaniju knjigu Jordana Petersona,\u00a0 12 pravila za \u017eivot.<\/a><\/p>\n

Po\u010deo sam je \u010ditati vrlo brzo, ali tokom \u010ditanja skrenuo sam s puta i nisam je zavr\u0161io. (Ina\u010de mi se ovo nikada nije dogodilo, ali odgajanje tri djeteta izmijenilo je moje \u010ditala\u010dke navike).<\/p>\n

S Petersonovim skorim povratkom na javnu scenu, odlu\u010dio sam zavr\u0161iti zapo\u010deto. Trenutno \u010ditam Pravilo br. 12 (\u201cPomazite ma\u010dku koju sretnete na ulici\u201d) i na kraju evaluirati knjigu.<\/p>\n

No, prije nego \u0161to se pozabavim cijelom knjigom, \u010dini mi se umjesnim podijeliti najva\u017enije pravilo iz Petersonovog djela, koje je prodato u vi\u0161e od tri miliona primjeraka \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Preuzmite odgovornost za svoj \u017eivot.<\/p>\n

To je to. Zvu\u010di jednostavno, \u010dak i banalno. To je ne\u0161to \u0161to o\u010dekujete da \u010dujete od svog oca ili bake nakon \u0161to ne\u0161to zabrljate ili dobijete otkaz.<\/p>\n

Ipak, to je trenutno prijeko potrebna poruka. Norman Doidge, koji je napisao predgovor za 12 \u017eivotnih pravila, saglasan je da je to osnovna lekcija Petersonove knjige.<\/p>\n

\u201c(\u2026) najva\u017enije pravilo je da morate preuzeti odgovornost za svoj \u017eivot. Ta\u010dka,\u201d napisao je Doidge, fizijatar, pisac i Petersonov prijatelj.<\/p>\n

Da budemo jasni, preuzeti odgovornost zapravo i nije jedno od dvanaest Petersonovih pravila. Ipak, Doidgeva ocjena je ta\u010dna i trebala bi biti svojevrsno iznena\u0111enje.<\/p>\n

Li\u010dna odgovornost nad svojim \u017eivotom ideja je utkana u pravila koja Peterson nudi u svojoj knjizi kao protuotrov haosu koji mnogi od nas danas osje\u0107aju. (To je tako\u0111er tema njegovih predavanja i intervjua). Kada Peterson ka\u017ee da stojite uspravno, sti\u010dete prijatelje, najprije svoj dom dovedete u red, govorite istinu, pospremite krevet, budete precizni u govorima, itd, njega zapravo ne zanima stvarno da li vam je soba \u010dista. On ustvari govori slu\u0161ateljima kako oni mogu preuzeti kontrolu nad svojim \u017eivotima. On ih podsje\u0107a na njihovu snagu.<\/p>\n

Pitanje je za\u0161to odjednom ova lekcija postaje tako va\u017ena? Na kraju krajeva, Petersonova poruka nije ne\u0161to novo. Na mnogo na\u010dina, njegova predavanja su pro\u017eeta idejama anti\u010dkih stoika, koji su dva milenija ranije u\u010dili da je put ka mirnom i sretnom \u017eivotu savladavanje jedne stvari koju ljudi zaista mogu kontrolisati: njih samih.<\/p>\n

\u201cU \u010demu je dobro? U na\u0161im izborima,\u201d primijetio je stoi\u010dki filozof Epictetus. \u201cU \u010demu je zlo? U na\u0161im izborima.\u201d<\/p>\n

Poruka stoika bila je da ne trebamo podrediti na\u0161a osje\u0107anja, na\u0161u sre\u0107u, vanjskim faktorima. Na kraju krajeva, \u010desto imamo vrlo malo kontrole nad doga\u0111ajima i okolnostima i ljudima. Put ka harmoniji i sre\u0107i je u u\u010denju kako kontrolisati na\u010din na koji mi, kao pojedinci, reagujemo na te stvari.<\/p>\n

Ideje o samoosna\u017eivanju, samokontroli i individualnoj inicijativi, naravno, te\u0161ko da su karakteristi\u010dne samo za stoike. Drugi stari filozofi prou\u010davali su ove koncepte do razli\u010ditih nivoa. Ove teme su tako\u0111er utkane u ameri\u010dku ideju i prisutne su u klasi\u010dnim radovima poput Poor Richard\u2019s Almanack Benjamina Franklina i Self-Reliance Ralpha Walda Emersona.<\/p>\n

Problem, kako to Peterson vidi, je \u0161to Amerikanci vi\u0161e ne dobijaju ove lekcije. U intervjuu sa British GQ 2018. godine, Peterson je upitan za\u0161to su ljudi bili tako \u201cgladni\u201d ove poruke. \u201cGladni su rasprave o odnosu odgovornosti i smisla,\u201d odgovorio je Peterson. \u201cNismo imali tu raspravu u na\u0161oj kulturi ve\u0107 pedeset godina.\u201d<\/p>\n

Ovo je nevjerovatna izjava. Tokom ve\u0107eg dijela ljudske historije, mislioci su prou\u010davali ovo pitanje \u2013 kako su na\u0161i individualni izbori povezani s \u017eivljenjem \u017eivota sa smislom \u2013 vjerovatno vi\u0161e od svih drugih. Ono je bilo centralno pitanje u filozofiji mislioca od Platona i Aristotela do Immanuela Kanta i Nietzschea.<\/p>\n

No, Peterson ka\u017ee da vi\u0161e se ne bavimo ovim pitanjima. Postmoderna filozofija odvela nas je drugim pravcima.<\/p>\n

\u201cKoncentrisali smo se na prava i privilegije i slobode i impulsivna zadovoljstva,\u201d ka\u017ee Peterson. \u201cSve to ima svoje mjesto, ali je povr\u0161no, i nije dobro. Jer, ako su ljudi plitko usidreni, oluje \u0107e ih raznijeti. A oluje dolaze.\u201d<\/p>\n

Oslanjaju\u0107i se na odgovornost je ono kako ljudi nau\u010de nositi se sa olujama koje su neizbje\u017ene. Kao \u0161to mnogi znaju, Peterson se susreo s vlastitom olujom kada je njegovoj supruzi Tammy dijagnosticiran terminalni rak u aprilu 2019. godine, od kada se borio sa ovisno\u0161\u0107u od benzodiazepina.<\/p>\n

Peterson je pre\u017eivio svoju oluju jer je njegov \u017eivot bio usidren u odgovornosti, koja mu je nudila smisao i snagu. Na\u017ealost, mnogi su danas neusidreni.<\/p>\n

Kada Peterson ka\u017ee da nismo imali raspravu o odgovornosti i smislu u na\u0161oj kulturi ve\u0107 pedeset godina, on aludira na kulturnu promjenu koja je dogodila. Ne samo da ne u\u010dimo ljude kako da preuzmu odgovornost za svoje \u017eivote, ve\u0107 ih na mnoge na\u010dine aktivno obesrabrujemo da to u\u010dine. Woke kultura, kultura sigurnih prostora i izigravanja \u017ertve \u2013 su manifestacije kulture koja je zamijenila individualnu odgovornost sa kolektivisti\u010dkim poimanjima nepravde. Neki su otvoreno neprijateljski nastrojeni prema Petersonovoj poruci o posjedovanju svog \u017eivota.<\/p>\n

Ovo ne zna\u010di da nepravda ne postoji. Ona postoji i uvijek \u0107e postojati. Problem je \u0161to smo u potrazi za uklanjanjem nejednakosti u svijetu zaboravili da najprije moramo posjedovati sebe (tj. imati kontrolu nad sobom) i popravljati sebe.<\/p>\n

\u0160tavi\u0161e, Petersonova poruka nije da ignori\u0161emo nepravdu. Njegova poruka je da preuzmemo odgovornost za vlastiti \u017eivot uprkos postojanju nepravde, koja \u0107e svakako uvijek postojati. (Peterson je istakao, na primjer, da studije pokazuju da sudbina onoga ko \u010deka uslovni otpust uveliko zavisi od toga da li je nadle\u017eni sudija ru\u010dao prije ili poslije dono\u0161enja kona\u010dne presude. Gladne sudije su mnogo manje sklone opra\u0161tanju).<\/p>\n

Ovako se postaje brod koji se mo\u017ee nositi s olujama \u2013 ne tako \u0161to \u0107ete usmjeravati svoju mo\u0107 prema stvarima koje su van va\u0161e kontrole, nego preuzimanjem odgovornosti nad stvarima nad kojima je to mogu\u0107e.<\/p>\n

Sama \u010dinjenica da neki smatraju Petersonovu poruku stranom, neobi\u010dnom i vrijednom njihovog neprijateljstva je dokaz koliko je ona zapravo neophodna.<\/p>\n

Trebali bismo biti zahvalni \u0161to se Jordan Peterson vratio da je dostavi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cKoncentrisali smo se na prava i privilegije i slobode i impulsivna zadovoljstva,\u201d ka\u017ee Peterson. \u201cSve to ima svoje mjesto, ali je povr\u0161no, i nije dobro. Jer, ako su ljudi plitko usidreni, oluje \u0107e ih raznijeti. A oluje dolaze.\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308718,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-308717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308717"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308720,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308717\/revisions\/308720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}