{"id":308368,"date":"2020-11-23T07:17:46","date_gmt":"2020-11-23T06:17:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308368"},"modified":"2020-11-23T07:17:46","modified_gmt":"2020-11-23T06:17:46","slug":"sta-je-zapad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/23\/sta-je-zapad\/","title":{"rendered":"\u0160ta je Zapad?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Aleksej Ki\u0161juhas<\/strong><\/p>\n

Pre oko mesec dana, ova kolumna je izda\u0161no agitovala za Srbiju na Zapadu.<\/p>\n

Me\u0111utim, \u010ditateljka tada Ki\u0161juhasu mo\u017ee da postavi i slede\u0107e va\u017eno pitanje \u2013 a \u0161ta je to, moli\u0107u lepo, uop\u0161te Zapad?<\/p>\n

Taj pojam se zaista koristi krajnje komotno (Srbija izme\u0111u Istoka i Zapada), geopolitizovano (O\u0161tra poruka Rusije Zapadu), pa i tabloidno (Zapad protiv Srbije, Zapad \u017eeli da sru\u0161i Vu\u010di\u0107a, Zapad u panici! FOTO, VIDEO).<\/p>\n

Ve\u0107 trideset godina, Zapad se u Srbiji reklamira i kao jedna mitolo\u0161ka babaroga i de\u017eurni krivac za sve na\u0161e nevolje, krivice i odgovornosti.<\/p>\n

Naravno, antizapadni sentimenti imaju i mnogo du\u017eu istoriju i organski dublju tradiciju u srpskom dru\u0161tvu, posebno me\u0111u srpskom elitom.<\/p>\n

Pa ipak, malo ko tada zastane i odistinski porazmisli o tome gde, kao i \u0161ta, zapravo taj mrski Zapad \u2013 jeste?<\/p>\n

Da li su granice Istoka i Zapada, kao civilizacije i varvara, pa i one vinske i pivske Evrope, odredili Rimljani i njihovi limesi?<\/p>\n

Ili jo\u0161 Aleksandar Veliki?<\/p>\n

Mo\u017eda Put svile kao autoput na du\u017ei izme\u0111u Istoka i Zapada, a \u010dija se sredina nalazila u \u2013 Samarkandu (dakle, Uzbekistanu u centralnoj Aziji)?<\/p>\n

Ili Velika \u0161izma i raskol u hri\u0161\u0107anstvu 1054. godine?<\/p>\n

Drugi svetski ili Hladni rat?<\/p>\n

U po\u010detku, Zapad jeste bio rasisti\u010dki sinonim jedino za bele, anglosaksonske protestante.<\/p>\n

U Americi po\u010detkom 20. veka, i migranti Irci i Italijani bili su druga (i ni\u017ea) rasa, kao nedovoljno bledoliki i Na\u0161i.<\/p>\n

Otprilike poput imaginarnih Balkanaca, ili pak najnovijih migranata sa Bliskog istoka.<\/p>\n

Kako svedo\u010di istori\u010dar Nil Ferguson, nakon klanice Drugog svetskog rata, Zapad je ostao sinonim za tzv.<\/p>\n

Slobodni svet.<\/p>\n

To jest, za turbokapitalisti\u010dki prostor na transatlantskom, ali i veoma uzanom potezu od Londona do Va\u0161ingtona, eventualno od Strazbura do San Franciska.<\/p>\n

Ali, napredovanjem evropskih integracija, ovaj seksi i ekskluzivni klub Zapadnjaka ubrzo narasta.<\/p>\n

I danas bez naro\u010dite dileme uklju\u010duje i Francusku, Holandiju, Belgiju, Luksemburg, te skandinavske zemlje.<\/p>\n

Priklju\u010duju mu se i ratno pora\u017eene (Zapadna) Nema\u010dka i Italija, te Portugal i \u0160panija nakon sloma svojih fa\u0161isti\u010dkih diktatura 1974. i 1975.<\/p>\n

Uprkos svom pravoslavlju ili isto\u010dnom hri\u0161\u0107anstvu, pa i golemim dugovima prema Evropskoj centralnoj banci, i Gr\u010dka jeste bar po\u010dasna \u010dlanica Zapada.<\/p>\n

Zato \u0161to je na prvom mestu Zapad taj koji mnogo vi\u0161e duguje Gr\u010dkoj \u2013 filozofiji, demokratiji, arhitekturi i drami.<\/p>\n

Ali, onda ve\u0107 nastupaju izazovi, pote\u0161ko\u0107e i problemi.<\/p>\n

Na primer, kud sa onim jugoisto\u010dnim komadom Mediterana?<\/p>\n

Severnom Afrikom?<\/p>\n

Izraelom?<\/p>\n

Nisu li Egipat i Mesopotamija famozne kolevke (zapadne) civilizacije?<\/p>\n

\u0160ta sa Anatolijom (\u0161to je re\u010d koja zna\u010di Istok) gde, u gradu Miletu, i nastaje \u2013 zapadna filozofija?<\/p>\n

Sa Evropom tik severno od Gr\u010dke ili Peloponeza?<\/p>\n

Dakle, sa Balkanom, a posebno onim \u2013 tzv. zapadnim Balkanom?<\/p>\n

Kuda i \u0161ta smo to onda \u2013 mi?<\/p>\n

Zapad ili jok?<\/p>\n

Zatim, da li je i Ju\u017ena Amerika koju su, kao i Severnu, kolonizovali Evropljani, tako\u0111e deo \u2013 Zapada?<\/p>\n

I za\u0161to ne, ako je na istoj (zapadnoj!) hemisferi, i jo\u0161 je nazivamo \u2013 latinskom?<\/p>\n

\u0160ta sa Japanom, koji se jo\u0161 tokom Mei\u0111i perioda (1868-1912) ubrzano modernizovao i ekstremno \u2013 vesternizovao?<\/p>\n

Za\u0161to je onda Japan nekakav daleki Istok?<\/p>\n

Kona\u010dno, Rusija.<\/p>\n

Da li je ona evropska Rusija zaista Zapad, a Rusija s one strane Urala \u2013 isto\u010dna i duboko orijentalna?<\/p>\n

Ili je, zahvaljuju\u0107i \u017eilavosti Hladnog rata, Rusija u celini jedan esencijalni i blokovski Istok?<\/p>\n

Prag je geografski zapadnije od Be\u010da, i Karlove Vari zapadnije od Berlina, ali se \u010ce\u0161ka opet posmatra kao isto\u010dna, a Austrija i Nema\u010dka kao zapadna Evropa?<\/p>\n

Ne\u0107emo daleko dogurati ako se u promi\u0161ljanju granica i su\u0161tine Zapada oslonimo o geografiju, religiju ili geopolitiku.<\/p>\n

Zapadni dru\u0161tveni i kulturni uticaj zaseca i \u0161ire i dublje od nekakvih paralela, meridijana i strana sveta (koje su i onako izmislili ljudi) na geografskoj karti iz kabineta u osnovnoj \u0161koli.<\/p>\n

On je ve\u0107i i od reka, brda, planina i raseda, i relevantniji od banalnih religijskih i hladnoratovskih podela u uobi\u010dajenoj borbi dr\u017eava i vera za globalnu nadmo\u0107.<\/p>\n

U tom smislu, reklamiranje Zapada, i Srbije na Zapadu, uop\u0161te nije priprosta promocija kapitalizma i kolonijalizma.<\/p>\n

A \u0161to se spo\u010ditavalo ovom kolumnisti kao samoproklamovanom levi\u010daru.<\/p>\n

Socijalizam, komunizam, pa i sam Sovjetski Savez, proizvodi su civilizacije Zapada podjednako kao i liberalni kapitalizam ili SAD.<\/p>\n

Pa i Rusi su kao Zapadnjaci bili zavladali centralnom i severoisto\u010dnom Azijom, ba\u0161 kao i Englezi i \u0160panci nad obe Amerike svojevremeno.<\/p>\n

Leve ideologije tako\u0111e nastaju na zapadnim osnovama gr\u010dkog filozofskog materijalizma i francuskog prosvetiteljstva, a usavr\u0161ili su ih ateisti i apatridi rodom iz Pruske u \u010ditaonici Britanskog muzeja u Londonu.<\/p>\n

Ima li \u0161ta panevropskije od toga?<\/p>\n

Jednostavno, malo \u0161ta je zapadnja\u010dkije od socijalizma, kao i od savremene borbe za dru\u0161tvenu jednakost radnika, \u017eena, manjina i potla\u010denih uop\u0161te.<\/p>\n

Da, i te kako jeste mogu\u0107e biti i za Zapad, i za demokratski socijalizam.<\/p>\n

I zato, \u0161ta je onda Zapad?<\/p>\n

Zapad su sasvim specifi\u010dne \u2013 dru\u0161tvene institucije.<\/p>\n

Prema spomenutom Fergusonu, ove institucije su: (1) decentralizacija i konkurencija, (2) nauka, (3) medicina, (4) demokratija i vladavina prava, (5) potro\u0161a\u010dko dru\u0161tvo i (6) veberijanska radna etika.<\/p>\n

I to je, otprilike, to.<\/p>\n

A ove institucije mogu da se pojave na svim stranama sveta, i me\u0111u svim rasama, narodima, religijama, kulturama, gra\u0111anima i ljudima.<\/p>\n

Poput aplikacija na mobilne telefone, te se institucije kao kvintesencija Zapada, mogu instalirati u svako dru\u0161tvo na planeti.<\/p>\n

Sa vi\u0161e ili manje nevolja, bagova i gremlina usput, ali i samo ukoliko to neko dru\u0161tvo i stanovnici mu zaista \u017eele.<\/p>\n

Zapad je, dakle, ovih \u0161est neobi\u010dnih drangulija ili dru\u0161tvenonau\u010dnih otkri\u0107a.<\/p>\n

I upravo zbog njih je Zapad i bio zavladao planetom, po\u0161to su u pitanju bile mnogo bolje opcije u pore\u0111enju sa nekim ranijim i druga\u010dijim socijalnim aran\u017emanima, dru\u0161tvenim ugovorima ili operativnim sistemima.<\/p>\n

Zamislimo Evroaziju oko 1500. godine.<\/p>\n

Razlike izme\u0111u onog krajnje zapadnog i onog krajnje isto\u010dnog dela ovog golemog kontinenta tada su bile minimalne.<\/p>\n

Ali, samo par stole\u0107a kasnije, moderni Zapad je zavladao globusom.<\/p>\n

Otkud to?<\/p>\n

Daleki Zapad je pretekao Daleki Istok zato \u0161to je negovao vi\u0161e decentralizacije u politici i konkurencije u ekonomiji.<\/p>\n

I Severna Amerika se pokazala uspe\u0161nijom od Ju\u017ene zato \u0161to je mnogo ranije usvojila institucije demokratije i vladavine prava.<\/p>\n

A ceo svet je po\u017eurio da se pozapadnja\u010di zbog neverovatnih uspeha zapadne nauke i zapadne medicine.<\/p>\n

Kao \u0161to je i Isto\u010dna Evropa sru\u0161ila svoje re\u017eime zbog magnetne privla\u010dnosti potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n

Dok migranti i dan-danas migriraju u onaj institucionalni, a ne nu\u017eno geografski Zapad.<\/p>\n

Jer, Tunis i Al\u017eir su geografski zapadnije od Berlina i Pariza.<\/p>\n

I globalni uspon Kine dogodio se tek kad je zapo\u010dela sa usvajanjem pojedinih zapadnja\u010dkih institucija, mustri ili obrazaca potro\u0161nje i \u017eivota.<\/p>\n

Identi\u010dno kao \u0161to je i period najve\u0107eg prosperiteta ovih prostora, socijalisti\u010dka Jugoslavija, bio period kad je na\u0161e dru\u0161tvo bilo institucionalno, dru\u0161tveno, politi\u010dki i kulturno najbli\u017ee \u2013 Zapadu.<\/p>\n

Moderni Zapad otuda nije ni geografija, ni geopolitika, ni podgrevanje Hladnog rata.<\/p>\n

Nije \u010dak ni NATO ili EU, kao ni ideologija, kapitalizam, mitologija ili metafizika.<\/p>\n

Zapad nije samo bezbo\u017ena Francuska, podla Engleska, mrska Austrija ili pak odvratna Amerika koja nas je, neverovatno, bombardovala samo zato \u0161to smo bili ubijali i proterivali sopstvene gra\u0111ane.<\/p>\n

Zapad su konkretne dru\u0161tvene institucije \u2013 kao mnogo operativnije i funkcionalnije aplikacije za neku dr\u017eavu i dru\u0161tvo.<\/p>\n

I zato, hajde da se ne foliramo ve\u0107 jednom.<\/p>\n

Biti protiv Zapada danas ne zna\u010di zaista protivljenje francuskom ili britanskom kolonijalizmu, te skaradnim ameri\u010dkim ratovima u Vijetnamu ili Iraku.<\/p>\n

Ve\u0107 zna\u010di biti protiv decentralizacije, konkurencije, demokratije, sekularizma, vladavine prava, nauke i medicine, potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva i radne etike.<\/p>\n

Upravo zbog instaliranja ovih neobi\u010dno mobilnih zapadnih institucija u dru\u0161tvo, a potpuno suprotno geografskim kartama, jedan Japan je danas \u2013 zapadnije od Moldavije ili Mozambika.<\/p>\n

Kao \u0161to je i \u0160panija zapadnije od Kolumbije, Australija zapadnije od Poljske, Novi Zeland zapadnije od Bosne i Hercegovine, Ju\u017ena Koreja zapadnije od Severne Makedonije, i Rumunija zapadnije od Srbije.<\/p>\n

I zbog svojih zapadnih institucija, sva su ta raznovrsna dru\u0161tva istovremeno i mnogo sre\u0107nija.<\/p>\n

I zato, kad ovde strastveno zagovaramo Srbiju na Zapadu, mi ne zagovaramo nekakvu plitku geopolitiku, kapitalizam, neoliberalizam ili neokolonijalizam.<\/p>\n

Niti gubitke identiteta, tradicionalne porodice, neja\u010di, svetinja i ostalih fikcija za umno nedorasle.<\/p>\n

Ne, mi zagovaramo samo usvajanje spomenutih modernih i zapadnih dru\u0161tvenih institucija poput demokratije, decentralizacije, nauke, medicine, demokratije, vladavine prava, sekularne dr\u017eave, konkurencije, slobode govora i izra\u017eavanja, pa i institucija potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva i radne etike u Republici Srbiji.<\/p>\n

Ni\u0161ta vi\u0161e i ni\u0161ta manje, okej?<\/p>\n

Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zapad su konkretne dru\u0161tvene institucije \u2013 kao mnogo operativnije i funkcionalnije aplikacije za neku dr\u017eavu i dru\u0161tvo.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":275796,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-308368","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308368"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308370,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308368\/revisions\/308370"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/275796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}