{"id":308312,"date":"2020-11-22T07:47:35","date_gmt":"2020-11-22T06:47:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=308312"},"modified":"2020-11-22T07:47:35","modified_gmt":"2020-11-22T06:47:35","slug":"kako-su-nas-mean-psiholozi-natjerali-da-postupamo-u-skladu-s-koronavirus-ogranicenjima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2020\/11\/22\/kako-su-nas-mean-psiholozi-natjerali-da-postupamo-u-skladu-s-koronavirus-ogranicenjima\/","title":{"rendered":"Kako su nas ‘MEAN’ psiholozi natjerali da postupamo u skladu s koronavirus ograni\u010denjima"},"content":{"rendered":"

Autor: Gary Sidley<\/strong><\/p>\n

Uvod<\/h2>\n

Ra\u0161ireno prihva\u0107anje vladinih drakonskih diktata od strane britanske javnosti po svoj prilici je najzna\u010dajniji aspekt koronavirus krize. Dosad nezabilje\u017eena ograni\u010denja na\u0161ih osnovnih sloboda – u obliku zaklju\u010davanja, zabrana putovanja i obveznog no\u0161enja maski – pasivno je prihva\u0107eno od velike ve\u0107ine ljudi. Unato\u010d nedostatku dokaza o u\u010dinkovitosti ovih ekstremnih mjera i sve ve\u0107em prepoznavanju njihovih negativnih posljedica, \u010dini se da se ve\u0107ina nas i dalje podvrgava aktualnih ograni\u010denjima na\u0161ih \u017eivota. Za\u0161to smo svjedoci takve kapitulacije?<\/p>\n

Veliki doprinos masovnoj poslu\u0161nosti Britanaca vjerojatno su aktivnosti dr\u017eavnih psihologa koji rade kao dio “Behavioral Insights Team” (BIT). Nakon \u0161to izlo\u017eim strukturu i navedenu nadle\u017enost BIT-a, opisat \u0107u strategije koje je primijenila ova skupina psiholo\u0161kih stru\u010dnjaka kako bi oblikovala na\u0161e pona\u0161anje u skladu s vladinim zdravstvenim pristupom koronavirusu. Osobito \u0107u istaknuti \u010detiri glavne taktike koje se koriste u njihovim COVID-19 komunikacijskim kampanjama kako bi nas ‘usmjerili’ prema poslu\u0161nosti: fokus je stavljen na GLASNIKA (engl. messenger), EGO, AFEKTE i NORME (ili ‘MEAN’ kao kratica) [rije\u010d mean na engleskom jeziku zna\u010di zao ili zloban, op.prev.], pru\u017eaju\u0107i konkretne primjere kako bi ilustrirao kako su ti influenceri zaposleni kako bi nas natjerali da po\u0161tujemo Vladine smjernice. Kona\u010dno, pozabavit \u0107e se upitnom etikom pribjegavanja ovim psiholo\u0161kim intervencijama radi promicanja po\u0161tivanja sve spornije zdravstvene politike.<\/p>\n

Behavioural Insights Team – struktura i nadle\u017enost<\/h2>\n

BIT je zami\u0161ljen u Uredu premijera 2010. godine kao “prva vladina institucija na svijetu posve\u0107ena primjeni bihevioralne znanosti na politiku” (Hallsworth i sur., 2018.). U zajedni\u010dkom je vlasni\u0161tvu Vlade Velike Britanije, Nesta (dobrotvorne organizacije koja sebe vidi kao ‘inovacijsku zakladu’ i ‘prvaka radikalnog razmi\u0161ljanja’) i samih zaposlenika BIT-a. Prema BIT web stranici, njihov se tim brzo pro\u0161irio iz jedinice od sedam osoba koja radi s Vladom Velike Britanije u “tvrtku za dru\u0161tvene svrhe” koja djeluje u mnogim zemljama svijeta.<\/p>\n

Navedeni ciljevi BIT-a zvu\u010de ambiciozno i altruisti\u010dki. Rade\u0107i s nizom interesnih grupa (na primjer, vladama i lokalnim vlastima) tim te\u017ei ‘pobolj\u0161anju \u017eivota i zajednica ljudi’ primjenom ‘uvida u pona\u0161anje radi informiranja oblikovanja politike, pobolj\u0161anja javnih usluga i postizanja rezultata za gra\u0111ane i dru\u0161tvo’. Malo tko bi osporio da to zvu\u010de kao dostojni ciljevi. Me\u0111utim, pa\u017eljiviji pregled metoda BIT-a izaziva zabrinutost oko moralnog integriteta njihove primjene u svrhu postizanja vladinih javno-zdravstvenih ciljeva u vezi s koronavirus krizom.<\/p>\n

Sveobuhvatan prikaz psiholo\u0161kih pristupa koje primjenjuje BIT nalazi se u dokumentu MINDSPACE: Utjecanje na pona\u0161anje kroz javnu politiku (Dolan i sur., 2010). Ovo izvje\u0161\u0107e – koje je izradio Institut Vlade – navodi da se primjenom bihevioralnih strategija mogu ostvariti ‘niskobud\u017eetni, gotovo bezbolni na\u010dini za “usmjeravanje” gra\u0111ana … … na nove na\u010dine djelovanja, idu\u0107i ukorak s onim kako razmi\u0161ljamo i kako djelujemo’ (str. 7) (Moj naglasak). Izra\u017eavaju\u0107i proces promjene na ovaj na\u010din, ova izjava otkriva klju\u010dnu razliku izme\u0111u intervencija BIT-a i tradicionalnih vladinih napora da oblikuje na\u0161e pona\u0161anje: njihovo oslanjanje na alate koji \u010desto utje\u010du na nas podsvjesno, ispod na\u0161e svijesti.<\/p>\n

Povijesno gledano, osim prisile (putem zakona i propisa), vlade su koristile mjera informiranja i racionalne argumente u svojim naporima da promijene pona\u0161anje svojih gra\u0111ana. Naoru\u017eani odgovaraju\u0107im dokazima o problemu – na primjer, ekolo\u0161ki tro\u0161kovi zbog vi\u0161ka plastike – o\u010dekuje se da ljudi racionalno (i svjesno) odmjere prednosti i nedostatke svake od njihovih mogu\u0107nosti i razmisle o promjeni svog pona\u0161anja u skladu s tim. Suprotno tome, mnogi od na\u010dina usmjeravanja koje koristi BIT djeluju – u razli\u010ditom stupnju – na nas automatski, ispod razine svjesne misli i razuma.<\/p>\n

Prije opisivanja specifi\u010dnih BIT strategija primijenjenih kako bi maksimizirali poslu\u0161nost ljudi s koronavirus ograni\u010denjima, va\u017eno je naglasiti da su ove intervencije u najve\u0107em dijelu potkrijepljene \u010dvrstom bazom dokaza izvu\u010denom iz psiholo\u0161kih znanosti. Kao takve, to su mo\u0107ni alati koje uvijek treba koristiti odgovorno.<\/p>\n

Specifi\u010dni poticaji koje koristi BIT<\/h2>\n

BIT se oslanja na niz intervencija kako bi oblikovali na\u0161e aktivnosti kako bi one bolje bile uskla\u0111ene s vladinom politikom. Specifi\u010dne strategije kori\u0161tene u tu svrhu mogu se sa\u017eeti kraticom MINDSPACE (kao \u0161to je prikazano u nastavku).<\/p>\n

GLASNIK<\/p>\n

Na nas utje\u010de izvor informacija<\/p>\n

POTICAJI<\/p>\n

Koristimo predvidljive pre\u010dace poput toga da znatno izbjegavamo gubitke<\/p>\n

NORME<\/p>\n

Na nas sna\u017eno utje\u010de ono \u0161to drugi rade<\/p>\n

ZADANE OPCIJE<\/p>\n

Mi se “prepu\u0161tamo” unaprijed postavljenim opcijama<\/p>\n

ISTAKNUTOST<\/p>\n

Pozornost nam privla\u010di ono \u0161to je novo i \u0161to se \u010dini osobno relevantnim<\/p>\n

PRIMING (pripremanje)<\/p>\n

Na na\u0161e postupanje \u010desto utje\u010du podsvjesni signali<\/p>\n

AFEKT<\/p>\n

Na\u0161e emocije sna\u017eno oblikuju na\u0161e postupke<\/p>\n

OBVEZE<\/p>\n

Nastojimo biti dosljedni na\u0161im javnim obe\u0107anjima<\/p>\n

EGO<\/p>\n

Postupamo na na\u010din da se osje\u0107amo dobro o sebi<\/p>\n

\u010cini se da su \u010detiri najrelevantnije pobude koje su primijenjene kako bi se postiglo da se javnost pridr\u017eava koronavirus ograni\u010denja “glasnik”, “ego”, “afekt” i “norme” (ili MEAN kao mnemotehnika) i specifi\u010dni primjeri svake od ovih strategija prilikom primjene bit \u0107e dani u nastavku. Iako su opisani odvojeno, ovi se poticaji \u010desto preklapaju i djeluju zajedno. Osim MEAN, i drugi alati iz MINDSPACE kratice tako\u0111er su se, donekle, o\u010ditovali u koronavirus kampanji – jedan o\u010diti primjer, ‘poticaj’ za izbjegavanje gubitaka daje temelj uvo\u0111enju nov\u010danih kazni za kr\u0161enje ‘pravila \u0161estorke’ i diktata za obvezno no\u0161enje maski.<\/p>\n

Glasnik<\/h2>\n

Karakteristike osobe koja prenosi poruku zna\u010dajno \u0107e utjecati na stupanj do kojeg \u0107e primatelji poslu\u0161ati prenesene informacije. Ako se smatra da glasnici posjeduju visoku razinu autoriteta ili da su vrijedni divljenja, ljudi \u0107e im vjerojatnije vjerovati i slijediti njihove savjete i upute. Slijedom toga, vi\u0161e smo puta bili svjedoci kako nas stariji akademski dvojac, profesor Chris Whitty i Sir Patrick Vallance (glavni lije\u010dnik, i glavni znanstveni savjetnik) obavje\u0161tavaju o najnovijim statistikama i projekcijama o COVID-19, posebno neposredno prije nego \u0161to \u0107e vlada nametnuti daljnja ograni\u010denja na\u0161ih sloboda. Sli\u010dno tome – poigravaju\u0107i se \u0161irokim po\u0161tovanjem javnosti prema osoblju NHS-a – medicinske sestre u potpunoj odori neprestano se pojavljuju na na\u0161im TV ekranima bombardiraju\u0107i nas najnovijim Vladinim mantrama.<\/p>\n

Vladini bihevioralni stru\u010dnjaci tako\u0111er prepoznaju da \u0107e poruke koje isporu\u010duju ljudi s kojima se mo\u017eemo identificirati vjerojatno biti utjecajne. Stoga nije slu\u010dajno da nekoliko glasova na TV-u i radiju koji nas pozivaju da nosimo maske, da se socijalno distanciramo ili da preuzmemo vladinu aplikaciju za pra\u0107enje govore s vi\u0161e regionalnih akcenta; do danas sam \u010duo Geordie, North West, West Midlands, South Western i Welsh, ali pretpostavljam da ovo nije iscrpan popis. Sli\u010dno tome, medijski glasnici uklju\u010divali su mu\u0161karce i \u017eene, mlade i stare, koji su iz razli\u010ditih etni\u010dkih i socio-ekonomskih skupina.<\/p>\n

Ego<\/h2>\n

Svi nastojimo zadr\u017eati pozitivan pogled o sebi i na taj na\u010din pokazujemo kognitivne pristranosti u na\u010dinu na koji shva\u0107amo svijet. Na primjer, da bismo sa\u010duvali kreposnu sliku o sebi, svatko od nas rutinski prikazuje ono \u0161to psiholozi nazivaju ‘temeljnom pogre\u0161kom atribucije’, pri \u010demu uzimamo zasluge za dobre ishode, dok druge krivimo za lo\u0161e. Taj svojstveni nagon da za\u0161titimo svoj ego, da djelujemo i razmi\u0161ljamo na na\u010din koji nam omogu\u0107ava da se osje\u0107amo dobro o sebi, specijalisti BIT-a sveobuhvatno su iskoristili da nas usmjere – to\u010dnije, poguraju – da prihvatimo koronavirus ograni\u010denjima.<\/p>\n

Uz pomo\u0107 mainstream medija koji se ropski zala\u017eu za promicanje vladinog narativa o koronavirusu, tijekom krize bili smo bombardirani sloganima i mantrama koje inzistiraju da je po\u0161tivanje zahtjeva sli\u010dno altruizmu pomaganja drugima:<\/p>\n

‘OSTANITE KU\u0106I, ZA\u0160TITITE NHS, SPASITE \u017dIVOTE’<\/p>\n

‘ZA\u0160TITITE SEBE, ZA\u0160TITITE SVOJE VOLJENE’;<\/p>\n

‘AKO IZA\u0110ETE MO\u017dETE GA PRO\u0160IRITI. LJUDI \u0106E UMRIJETI ‘;<\/p>\n

‘CIJEPLJENJA NAS SVE \u0160TITE’<\/p>\n

‘OSTANITE NA OPREZU, UPRAVLJAJTE VIRUSOM, SPASITE \u017dIVOTE’.<\/p><\/blockquote>\n

Stvoren je ritual koji je djelovao kako bi predstavio dobre momke. U 20:00 sati svakog \u010detvrtka nave\u010der, tijekom deset uzastopnih tjedana, pozvani smo da ‘plje\u0161\u0107emo za njegovatelje’ kako bismo pokazali zahvalnost osoblju NHS-a i klju\u010dnim radnicima koji hrabro riskiraju svoje \u017eivote na boji\u0161nici koronavirusa. Susjedi su stajali na vratima vi\u010du\u0107i, pljeskaju\u0107i i zveckaju\u0107i loncima i tavama, smje\u0161kaju\u0107i se jedni drugima pri masovnom prepoznavanju vlastite samopravednosti; u me\u0111uvremenu, oni koji su odlu\u010dili da ne sudjeluju u ovoj unaprijed orkestriranoj predstavi vrline, \u010desto su se osje\u0107ali poput skrivaju\u0107ih \u0111avola zato \u0161to su ostali unutra. Poruka je bila jasna: da biste se kvalificirali kao hvalevrijedno ljudsko bi\u0107e, morate se pridr\u017eavati vladine pripovijesti o koronavirusu.<\/p>\n

Posljednjih tjedana slogani za masiranje ega postali su u\u017eurbani. Profesor Whitty na TV konferenciji za medije 21. rujna rekao je da onaj tko pove\u0107a vlastiti rizik od izlo\u017eenosti ‘pove\u0107ava rizik svih’ oko sebe. Ministar zdravstva, Matt Hancock, pribjegao je govorenju studentima da ne ‘ubijaju vlastitu baku’. A neumoljiva medijska kampanja nas je sve zatrpala novom serijom izjava signaliziranja vrline koje poistovje\u0107uju po\u0161tivanje pravila s dobrim osobama: “Ja perem ruke kako bih za\u0161titio svoju baku”; ‘Perem ruke kako bih za\u0161titio svoju obitelj’; ‘Nosim masku za lice kako bih za\u0161titio svoje prijatelje’; i ‘Dr\u017eim distancu da vas za\u0161titim’.<\/p>\n

Nadalje, “temeljna pogre\u0161ka atribucije” (gore spomenuta) osigurava da \u0107e altruisti\u010dna ve\u0107ina koja se otvoreno sla\u017ee s diktatima za svako naknadno pove\u0107anje slu\u010dajeva koronavirusa ili smrtnih slu\u010dajeva okriviti one koji ih se nisu pridr\u017eavali, dok sami uzimaju zaslugu za bilo koju pozitivnu promjenu u statistici.<\/p>\n

Iako ove poruke za podizanje ega koje tvrde da je po\u0161tivanje koronavirus ograni\u010denja sinonim za dobrotu mogu grani\u010diti s tim da izazivaju mu\u010dninu – pomalo poput poznanika koji vi\u0161e puta izjavljuje kakav je on sjajan momak – psiholozi BIT-a znaju da su one vrlo u\u010dinkovite da nas usmjere prema poslu\u0161nosti.<\/p>\n

Me\u0111utim, postoji jo\u0161 jedan motivator koji je najsna\u017eniji od svih: strah.<\/p>\n

Afekt<\/h2>\n

Psiholozi su odavno prepoznali da \u0107e na\u0161e trenutno emocionalno stanje zna\u010dajno utjecati na na\u0161e mentalne procese i pona\u0161anje. Ovaj ‘u\u010dinak podudarnosti raspolo\u017eenja’ rezultirati \u0107e time da osoba selektivno primje\u0107uje i pamti informacije koje su u skladu s postoje\u0107im raspolo\u017eenjem. Stoga, ako sam sretan, bit \u0107e vjerojatnije da \u0107u se sjetiti svojih pro\u0161lih uspjeha, primijetiti pozitivne trenutke u svom sada\u0161njem \u017eivotu i razviti optimisti\u010dna uvjerenja o budu\u0107nosti. Ako sam tu\u017ean, prikazati \u0107u povla\u0161teni pristup sje\u0107anjima na neuspjeh i gubitak, primijetiti negativnosti u mom trenutnom \u017eivotu i potom gajiti pesimisti\u010dna uvjerenja o sebi i svijetu. Ali ako se bojim, moje \u0107e sje\u0107anje biti iskrivljeno u korist pro\u0161lih zastra\u0161uju\u0107ih doga\u0111aja, pa\u017enja \u0107e mi se selektivno usredoto\u010diti na potencijalne opasnosti u mom trenutnom okru\u017eenju, a um \u0107e mi biti prepun misli o budu\u0107im prijetnjama i potencijalnim katastrofama; ovu rekalibraciju na\u0161ih mentalnih sposobnosti prema stanju straha izvrsno su iskoristili BIT-ovi psiholozi kako bi osigurali masovno po\u0161tivanje vladinih diktata o koronavirusu.<\/p>\n

Odluka da nas se upla\u0161i do poslu\u0161nosti bila je strate\u0161ka. Zapisnik sa sastanka Vladinih stru\u010dnih savjetnika (SAGE) 22. o\u017eujka – foruma koji uklju\u010duje psiholo\u0161ke stru\u010dnjake – pokazuje jasnu namjeru: ‘Percipiranu razinu osobne prijetnje treba pove\u0107ati me\u0111u onima koji su bezbri\u017eni kori\u0161tenjem jakih emocionalna poruka’. Znali su da je prestra\u0161eno stanovni\u0161tvo popustljivo. A nisu li ostvarili upravo to.<\/p>\n

Zajedno sa servilnim mainstream medijima (koji su, gotovo isklju\u010divo, pratili vladinu liniju), BIT je britanskoj javnosti nanio produ\u017eenu i uskla\u0111enu kampanju zastra\u0161ivanja \u010diji je primarni cilj napuhavanje razine straha. Primijenjene metode uklju\u010duju:<\/p>\n

    \n
  1. a) Dnevne statistike, koje se prikazuje bez konteksta: Prvo je to bio mjera\u010d smrti, koji je jezivo prikazivao broj ljudi koji su svakodnevno umirali od koronavirusa. Ovaj broj \u017ertava prijavljen je izvan konteksta, bez ikakvog spominjanja broja svakodnevnih smrtnih slu\u010dajeva zbog drugih uzroka ili \u010dinjenice da oko 1600 ljudi svakodnevno umire u Velikoj Britaniji u normalnim okolnostima. Kad je stopa smrtnosti od COVID-19 opala, statisti\u010dki fokus se prebacio, prvo na stope prijenosa, a potom i zastra\u0161uju\u0107e velik broj ‘slu\u010dajeva’ – tko lako mo\u017ee zaboraviti nedavnu \u0161okiraju\u0107u prezentaciju Vallancea i Whittyja o potencijalu za 50 000 novih slu\u010dajeva dnevno?<\/li>\n<\/ol>\n
      \n
    1. b) Opetovane snimke smrti i umiranja: Prvo je to bila Lombardija (\u017eari\u0161te pandemije u Italiji) s ponovljenim snimkama pacijenata koji su jedva hvatali zrak u jedinicama za intenzivno lije\u010denje. A onda se prebacilo na nagomilane lijesove u njujor\u0161kim mrtva\u010dnicama ili tijela koja su preplavila ulice u Ekvadoru. Slike smrti i umiranja u stvarnom vremenu uvijek \u0107e biti \u0161okantne, bez obzira na uzrok; usredoto\u010diti se isklju\u010divo na smrti od COVID-19, a ne na mnogo vi\u0161e \u017ertava drugih bolesti, grubo je i obmanjuju\u0107e, ali osmi\u0161ljeno je kako bi se poja\u010dao straha ljudi od koronavirusa.<\/li>\n<\/ol>\n
        \n
      1. c) Zastra\u0161uju\u0107i slogani: Svaki medijski kanal neprestano nas je bombardirao mantrama koje izazivaju strah, na primjer:<\/li>\n<\/ol>\n

        ‘AKO IZA\u0110ETE MO\u017dETE GA PRO\u0160IRITI. LJUDI \u0106E UMRIJETI’;<\/p>\n

        ‘KORONAVIRUS: SVATKO GA MO\u017dE DOBITI. SVATKO GA MO\u017dE PRO\u0160IRITI’.<\/p><\/blockquote>\n

        Da bi se maksimalizirao u\u010dinak, plakati koji prikazuju ova zastra\u0161uju\u0107a upozorenja \u010desto su popra\u0107eni slikama osoblja za hitne slu\u010dajeve koji nose medicinske maske i vizire. \u010cak nas ni vo\u017enja u na\u0161im automobilima s isklju\u010denim radiom ne \u0161titi od ovog napada, jer su upozorenja na cesti, koja progla\u0161avaju ‘BUDITE OPREZNI” i “NALAZITE SE U PODRU\u010cJU SA VISOKIM RIZIKOM’, sve \u010de\u0161\u0107a.<\/p>\n

          \n
        1. d) Obavezno pokrivanje lica: Nakon \u0161to je misija pove\u0107avanja nivoa straha izvr\u0161ena, uvedeno je obvezno no\u0161enje maski. Djeluju\u0107i kao surov, vrlo vidljivi pokazatelj da je opasnost svuda naokolo, oblozi za lice daju velik doprinos odr\u017eavanju ra\u0161irene histerije. (Vidi prethodni blog).<\/li>\n<\/ol>\n

          Ova namjerna i intenzivna kampanja za podizanje razine straha iznad onoga \u0161to bi bilo racionalno za prijetnju koju predstavlja respiratorni virus postigla je izuzetan uspjeh. Istra\u017eivanja pokazuju da gra\u0111ani Velike Britanije vjeruju da je koronavirus usmrtio oko 7% stanovni\u0161tva, stopa smrtnosti koja bi, da je to\u010dna, prema\u0161ila 4.500.000 ljudi – u vrijeme pisanja ovog \u010dlanka slu\u017ebena brojka smrtnosti iznosi oko 44.000. Ali istra\u017eivanje nije potrebno da bi se shvatilo koliko su ljudi upla\u0161eni; samo pro\u0161e\u0107ite vani i gledajte kako pje\u0161aci skre\u0107u s kolnika na cestu kako bi vam se maknuli s puta ili dr\u017ee dah i stiskaju se uza zid kao da ste biolo\u0161ka opasnost.<\/p>\n

          Norme<\/h2>\n

          Nakon kori\u0161tenja glasnika koje po\u0161tujemo ili s kojima se identificiramo za promicanje straha koji izaziva poslu\u0161nost i samopravednosti, BIT je upotrijebio jo\u0161 jedno oru\u017eje da nas natjera na poslu\u0161nost: poprili\u010dnu dozu vr\u0161nja\u010dkog pritiska.<\/p>\n

          Svijest o “dru\u0161tvenim normama” – prevladavaju\u0107im pogledima i pona\u0161anju na\u0161ih sugra\u0111ana – mo\u017ee vr\u0161iti pritisak na nas da djelujemo sukladno. Na nas sna\u017eno utje\u010de ono \u0161to drugi rade; svijest o pripadanju devijantnoj manjini izvor je nelagode. Vlada je vi\u0161e puta koristila normativni pritisak tijekom krize s koronavirusom kako bi postigla da javnost po\u0161tuje njihova eskaliraju\u0107a ograni\u010denja.<\/p>\n

          Najo\u010ditiji primjer je kako su, tijekom razgovora s medijima, ministri \u010desto pribjegavali tome da nam govore da velika ve\u0107ina ljudi ‘po\u0161tuje pravila’. Bez obzira odnosi li se diktat na socijalno distanciranje, ograni\u010denja putovanja ili “pravilo \u0161estorke”, vladini predstavnici neprestano izjavljuju da se gotovo svi pridr\u017eavaju. Iako preno\u0161enje detalja o dru\u0161tvenim normama na ovaj na\u010din mo\u017ee pomo\u0107i u pobolj\u0161anju poslu\u0161nosti, potrebno je kontinuirano ponavljanje kako bi se sprije\u010dilo da potencija pristupa ne propadne s vremenom. Daljnji nedostatak je taj \u0161to je normativni pritisak manje u\u010dinkovit u promjeni pona\u0161anja devijantne manjine ako nema vidljivih pokazatelja prosocijalne uskla\u0111enosti ukorijenjenih u zajednicama. I tu su stru\u010dnjaci BIT-a izveli svoj glavni potez: obavezno no\u0161enje maski.<\/p>\n

          Da bi poja\u010dali i odr\u017eali normativni pritisak, ljudi moraju biti u stanju odmah razlikovati kr\u0161itelje pravila od sljedbenika pravila; vidljivost pokriva\u010da za lice osigurava ovu o\u010ditu diferencijaciju. Pojaviti se bez maske na javnim mjestima mo\u017ee se usporediti s time da otvoreno ne prikazujete ikonu dominantne religije dok ste me\u0111u pobo\u017enim sljedbenicima. \u010cak i ako ne do\u0111e do eksplicitnog izazova, implicitni zahtjev za uskla\u0111ivanjem je opipljiv.<\/p>\n

          Eti\u010dki neprihvatljivo?<\/h2>\n

          Jo\u0161 2010. godine autori dokumenta ‘MINDSPACE’ prepoznali su zna\u010dajne eti\u010dke dileme koje proizlaze iz upotrebe utjecajnih strategija koje podsvjesno utje\u010du na gra\u0111ane zemlje. Priznaje se da primjena prikrivenih metoda za promjenu pona\u0161anja “ima implikacije na pristanak i slobodu izbora” i nudi ljudima “malo mogu\u0107nosti da ne sudjeluju” (str. 66 – 67). Nadalje, priznaje se da “kreatori politike koji \u017eele koristiti ove alate … … trebaju odobrenje javnosti da to \u010dine” (str. 74 – moj naglasak). Dakle, jesu li Britanci konzultirani o tome da li pristaju na to da Vlada koristi tajne psiholo\u0161ke tehnike za promicanje po\u0161tivanja spornih javnozdravstvenih politika? Pretpostavljam da nisu.<\/p>\n

          Prepoznaju\u0107i va\u017enost dobivanja javnog odobrenja za provo\u0111enje njihovih podsvjesnih usmjeravanja, zagovornici ‘MINDSPACE-a’ predlo\u017eili su nekoliko prakti\u010dnih na\u010dina za to. Stoga su predlo\u017eene “fokusne skupine” i “porota gra\u0111ana” (str. 53-54) gdje se okuplja mali, demografski raznoliki krug ljudi koji izra\u017eavaju svoje stavove o nekoj temi. Me\u0111utim, mali obim ovih doga\u0111aja – \u010dak i ako su se dogodili i bavili se javnozdravstvenom politikom – zna\u010di da se njihovi zaklju\u010dci ne mogu smatrati sinonimima za legitimnu javnu potporu. Ambicioznije, autori ‘MINDSPACE-a’ su preporu\u010dili “vije\u0107ni\u010dke forume” koji uklju\u010duju reprezentativni uzorak od nekoliko stotina ljudi okupljenih na dan ili vi\u0161e kako bi istra\u017eili problem i donijeli kolektivnu odluku. Je li provedeno bilo kakvo javno savjetovanje ove vrste kako bi se zatra\u017eilo dopu\u0161tenje za \u0161iroku upotrebu tajnih strategija u svrhu postizanja na\u0161eg po\u0161tivanja zdravstvenih ograni\u010denja? Ako je tako, nisam svjestan toga.<\/p>\n

          Jasno je da BIT stru\u010dnjaci, zajedno s njihovim \u0161efovima u Vladi, djeluju u eti\u010dki mutnim vodama provode\u0107i svoje usmjeravanje, bez na\u0161eg pristanka, kako bi promicali masovno prihva\u0107anje kr\u0161enja na\u0161ih osnovnih ljudskih sloboda. Britansko psiholo\u0161ko dru\u0161tvo vode\u0107a je organizacija za psiholo\u0161ke stru\u010dnjake u Ujedinjenom Kraljevstvu, a njihov Kodeks etike i pona\u0161anja (2018.) opisuje jednu od njihovih “Izjava o vrijednostima” na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n

          3.1 ‘Psiholozi cijene dostojanstvo i vrijednost svih osoba, sa osjetljivo\u0161\u0107u na dinamiku percepcije autoriteta ili utjecaja na osobe i narode, a posebno s obzirom na ljudska prava.<\/p>\n

          Primjenjuju\u0107i ove vrijednosti, psiholozi bi trebali uzeti u obzir: … pristanak … samoodre\u0111ivanje.<\/p>\n

          3.3 ‘Psiholozi cijene svoje odgovornosti … prema \u0161iroj javnosti … uklju\u010duju\u0107i izbjegavanje nano\u0161enja \u0161tete i spre\u010davanje pogre\u0161ne upotrebe ili zlouporabe njihovog doprinosa dru\u0161tvu’. [Sav naglasak je moj].<\/p>\n

          Iako bi primjena subliminalnih poticaja za dobivanje na\u0161e suradnje s nedvosmisleno vrijednim kampanjama – na primjer, zaustavljanje mladi\u0107a od me\u0111usobnih napada ili smanjenje vandalizma – po svoj prilici, bila univerzalno prihvatljiva za britansku javnost, mnogo je neizvjesnije bi li gra\u0111ani odobrili njihovu upotrebu kako bi postigli na\u0161e po\u0161tivanje nevi\u0111enih zaklju\u010davanja, ograni\u010denja putovanja i dr\u017eavnih diktata koji odre\u0111uju s kim se mo\u017eemo, a s kim ne mo\u017eemo dru\u017eiti.<\/p>\n

          A eti\u010dki polo\u017eaj bihevioralnih psihologa postaje jo\u0161 nesigurniji kad se uzme u obzir razaranje koje je u tijeku, povezano s povi\u0161enom razinom straha. Strate\u0161ka odluka o zastra\u0161ivanju op\u0107e populacije (koja se temelji na savjetima stru\u010dnjaka BIT-a) bit \u0107e odgovorna za “kolateralnu” smrt mnogih tisu\u0107a ljudi s ne-COVID bolestima, koji su previ\u0161e zastra\u0161eni da bi i\u0161li u bolnicu, i koji umiru u svojim vlastitim domovima po stopi od oko 100 svaki dan. Postoje i dokazi da su se roditelji previ\u0161e bojali odvesti svoju bolesnu djecu na odjele za nesre\u0107e i hitne slu\u010dajeve. Nadalje, \u0161tetu nanesenu mentalnom zdravlju nacije, uklju\u010duju\u0107i eskalaciju stope samoubojstava, jo\u0161 je uvijek te\u0161ko kvantificirati, ali \u0107e vjerojatno biti zna\u010dajna. Takva je kataklizmi\u010dna odgovornost SAGE stru\u010dnjaka koji su preporu\u010dili inflaciju straha kao sredstvo za postizanje poslu\u0161nosti.<\/p>\n

          Zaklju\u010dni komentari<\/h2>\n

          Tajne strategije koje su predlo\u017eili BIT stru\u010dnjaci, i koje su ugra\u0111ene u Vladinu informativnu kampanju o koronavirusu, postigle su svoj cilj da velika ve\u0107ina stanovni\u0161tva po\u0161tuje drakonska zdravstvena ograni\u010denja. Priroda primijenjenih taktika – s njihovim podsvjesnim na\u010dinima djelovanja i generiranom emocionalnom nelagodom – me\u0111utim, pokre\u0107e neke hitne zabrinutosti oko legitimnosti kori\u0161tenja psiholo\u0161kih tehnika u tu svrhu. Sada je hitno potrebna otvorena, javna rasprava o eti\u010dkom integritetu ovih pristupa i velikoj kolateralnoj \u0161teti koja je s njima povezana.<\/p>\n

          Sott.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

          Sada je hitno potrebna otvorena, javna rasprava o eti\u010dkom integritetu ovih pristupa i velikoj kolateralnoj \u0161teti koja je s njima povezana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":297493,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-308312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308312"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308312\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308313,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308312\/revisions\/308313"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/297493"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}