Mihail na hebrejskom zna\u010di \u201eko je kao Bog\u201c ili \u201eravan Bogu\u201c.<\/p>\n
Prema predanju, on je predvodnik vojske an\u0111ela koja brani \u010dovje\u010danstvo od palih an\u0111ela i zla. Sveti arhangel Mihailo prisutan je u svim religijama, a u hri\u0161\u0107anskoj crkvi ustanovljen je kao praznik jo\u0161 u vrijeme pape Silvestera Prvog (314\u2014335) i patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog (326).<\/p>\n
An\u0111eli prenose poruke. Gr\u010dka rije\u010d angelos zna\u010di vjesnik a Oksfordski univerzalni rje\u010dnik daje ozbiljnu definiciju an\u0111ela: \u201eduh \u010duvar ili bo\u017eanski glasnik, onaj iz reda duhovnih bi\u0107a koja su superiorna ljudima u mo\u0107i i inteligenciji, koji su sluge i glasnici Bo\u017eanstva.\u201c<\/p>\n
Krilati an\u0111eli dio su misterije svake civilizacije. Njihova priroda je u neku ruku sasvim razli\u010dita od ljudske, a u neku ruku joj je sli\u010dna. An\u0111eli su bestjelesni, i time, nevidljivi za na\u0161e fizi\u010dke o\u010di. Nemaju\u0107i tijela, nemaju ni tjelesnih potreba \u2013 nema bola, strasti, briga, ne \u017eene se i ne udaju, nemaju brige o budu\u0107nosti niti strah od smrti. Sa druge strane, sli\u010dni su ljudima po tome \u0161to su li\u010dnosti, i svaki je svjestan sebe. Posjeduju razboritost, osje\u0107ajnost, slobodnu volju i djelotvornu sposobnost. Imaju li\u010dna imena kao i\u00a0 ljudi.<\/p>\n
An\u0111ela ima svuda. Grci su ih zvali horae,\u00a0 u Persiji su bili fereshta,\u00a0 u vikin\u0161kim vjerovanjima valkyres. An\u0111ela ima u budizmu, zoroasterizmu, taoizmu. U Mesopotamiji i Asiriji, vjerovalo se u an\u0111ele, a vjerovanje se prenijelo do manihejskog, judejskog, hri\u0161\u0107anskog i muslimanskog svijeta.
\n(Izvor: avantartmagazin.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pravoslavne crkve 21. novembra obilje\u017eavaju Sabor svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatog kao Aran\u0111elovdan. Crkva je ovaj dan posvetila svim an\u0111elima i prvom me\u0111u njima, Mihailu, koji je jedan od sedam arhan\u0111ela.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":308256,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-308255","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308255","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=308255"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308255\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308260,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/308255\/revisions\/308260"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/308256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=308255"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=308255"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=308255"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}